Otvorite s učenicima jedinicu e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 1, Jedinica 1.5 (Jezik kao dio narodnog identiteta I.) i pogledajte uvodni videozapis te niz fotografija na početku. Potaknuti njima učenici mogu raspravljati o tome koliko je jezik (u govoru i u pismu) značajan za identitet bilo kojega živog bića, naroda i pojedinca. (Ovdje se tema može produbiti sadržajima međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj). Možete ih, kako biste još malo razigrali i zahuktali raspravu, upitati npr. Kako se ono glasa pile, a kako krava, pas ili mačka?, Otkada to znate?. Prisjetite se s njima kada su kao djeca na taj način identificirali bića oko sebe, po načinu na koji komuniciraju i na koji se mogu izraziti. Pitajte ih smatraju li da isto vrijedi i za ljude. Možete ih pitati i što bi mislili o kravi koja pijuče, što bi mislili o njezinu identitetu...
Nastojeći još malo istaknuti neodvojivu povezanost jezika i osobnoga, a potom i kolektivnog identiteta, neka učenici u paru odigraju scenu upoznavanja nastojeći na sugovornika ostaviti što bolji dojam − svatko neka se svomu suučeniku predstavi u nekoliko rečenica, navodeći neke svoje osobne vrline, mane, interese, ključna obilježja, ali i neka pokaže zanimanje za osobine drugoga. Neka isti dijalog pokušaju ostvariti na trima idiomima:
Nakon vježbe komentirajte dijaloge s učenicima postavljajući im neka od predloženih pitanja (vidi Primjer u nastavku).
Pitanja za raspravu
Ovdje je moguće nadograditi aktivnost u suradnji s nastavnicima stranih jezika, odnosno očekivanjima međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, a u vezi s odnosom prema drugima i drugačijima te u vezi s ulogom jezika i učenja jezika u tom odnosu.
Učenici neka potom pročitaju poglavlje podnaslovljeno „Jezik = narod“ u jedinici e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 1, Jedinica 1.5 (Jezik kao dio narodnog identiteta I.). Zatim mogu riješiti Kolekciju zadataka 1 (e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 1, Jedinica 1.5, Kolekcija zadataka 1) te raspravu proširiti komentirajući na koji način jezik sudjeluje u oblikovanju pojedinačnoga, ali i kolektivnog identiteta.
Potom uputite učenike da iz jedinice e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 1, Jedinica 1.5 (Jezik kao dio narodnog identiteta I.) otkriju sva tri hrvatska pisma kojima su se Hrvati koristili u srednjemu vijeku i riješe zadatak razvrstavanja njihovih obilježja.
Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.
Ako učenik s oštećenjem sluha nema nikakav ostatak sluha, onda mu opišite što se na videozapisu događa (putem znakovnoga jezika ako ga znate, preko komunikacijskoga posrednika ili bilo kojim drugim kanalom koji učeniku najbolje odgovara). Učenika s oštećenjem sluha smjestite što bliže izvoru zvuka.
Približite pojam identiteta učenicima s teškoćama koji imaju teškoća s njegovim razumijevanjem. Pokažite im fotografije, dajte im jednostavno objašnjenje pojma i povežite ga s njihovim svakodnevnim iskustvima.
Potičite učenike s teškoćama na aktivno sudjelovanje u usmenoj raspravi, češće ih prozivajte, posebno učenike s poremećajem aktivnosti i pažnje kako biste im usmjerili i održali njihovu pažnju u cijelome zadatku. Nemojte inzistirati na tome da učenici koji imaju teškoća s usmenim izlaganjem u raspravi usmeno iznose svoje mišljenje, već ih zamolite da ga iznesu pisanim putem ili da ga kažu samo najbližemu vršnjaku ako to žele, a koji će onda podijeliti njihovo mišljenje ostatku razreda ako se učenik s time složi.
Učenike s teškoćama raspodijelite u par sa suučenikom mentorom koji će ga aktivno uključivati u sve aktivnosti. Za aktivnost vođenja dijaloga u parovima omogućite učenicima s teškoćama strukturu dijaloga i predstavljanja samoga sebe drugoj osobi, pripremite im usmjeravajuća pitanja i primjer strukture dijaloga koja im može poslužiti kao natuknica tijekom razgovora.
Učenicima s teškoćama pripremite pisani predložak s hrvatskim pismima u kojemu moraju dopuniti samo ključne riječi spomenute u jedinici e-Škole DOS Hrvatski jezik 1 (1.5 Jezik kao dio narodnog identiteta I.).
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Uputite učenike na to da poslušaju prvih 30 sekundi videozapisa iz televizijskoga prijenosa polufinalne utakmice Svjetskoga prvenstva u nogometu 2018. (Mandžukić pogađa za ulazak Hrvatske u finale). Neka potom poslušaju i tri snimke s kraja jedinice e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 1, Jedinica 1.5. (Jezik kao dio narodnog identiteta I.) i potom riješe Kolekciju zadataka 2 (e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 1, Jedinica 1.5, Kolekcija zadataka 2) koji se odnose na detektiranje osobina različitih govornika sa snimki. Zajednički komentirajte što je sve moguće otkriti o osobnosti govornika na osnovi samo jednoga kratkog zvučnog zapisa.
Zadajte potom učenicima da u digitalnom alatu Audacity naprave tri audiozapisa triju različitih govornika, različite dobi, u što različitijim životnim situacijama. Alat služi za snimanje i obradu audiozapisa te omogućuje snimanje zvuka izravno u samome programu, tj. učenici za snimanje svojega govora ne trebaju mobitel ili diktafon. Uz to, snimci se može dodati glazbena podloga s pomoću alata Audacity koja se može povezati s govorom. Uputite učenike na još neke mogućnosti koje alat nudi, kao što su skraćivanje audiozapisa, mijenjanje tempa i intenziteta zvuka i sl. (Ovdje je moguće uspostaviti korelaciju sa sadržajima međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije).
Odabrane snimke potom učenici mogu podijeliti u razrednu grupu u alatu MS Teams.
Učenike potom podijelite u nekoliko grupa. Svaka grupa neka nasumično odabere tri snimke te ih analizira prema sličnim kriterijima iz uvodnih zadataka.
Potom svaka grupa ima zadatak proširiti „detektivske“ opaske o osobinama govornika te u konačnici pokušati samo na osnovi zvučnoga zapisa pogoditi o kakvoj je osobi riječ. Članovi grupe pokušavaju odrediti dob osobe, emotivno stanje, stupanj obrazovanja, mjesto stanovanja itd.
Učenici će unutar svoje grupe odabrati i odrediti kriterije te potom oblikovati nastavni listić koristeći se alatom Wizer koji će poslužiti kao predložak za izradu mogućega profila govornika na temelju samo kratkog isječka njegova govora. Uz svaku kategoriju ambicioznije grupe mogu dodati odgovarajuću ikonu ili osjećajnik (emotikon) koji joj pripada.
Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.
Videozapise i zvučne zapise koje ćete koristiti u ovoj aktivnosti unaprijed pošaljite učenicima s teškoćama. Učenicima s oštećenjem vida omogućite mjesto u učionici najbliže izvoru zvuka, a učenicima s oštećenjem sluha pripremite transkript na školskoj klupi.
Učenike s teškoćama raspodijelite u skupine u kojima će biti jedan suučenik mentor koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Osigurajte vršnjačku podršku tijekom rada s digitalnim alatom Audacity premda je predviđeno da se u alatu radi samostalno.
Nastavni listić koji će učenici u grupama izraditi dodatno grafički oblikujte na način da je prilagođen grafičkim obilježjima učenicima s teškoćama (koristite povećani font, Arial ili Calibri, veličine barem 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova). Potaknite sve skupine da stave ilustraciju uz pojmove što će olakšati usvajanje pojmova u toj aktivnosti učenicima s poremećajem iz spektra autizma.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Uputite učenike na to da u jedinici e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 1, Jedinica 1.5. (Jezik kao dio narodnog identiteta I.) pročitaju drugi po redu Kutak za znatiželjne te da otvore poveznice koje će tamo pronaći. Pristupit će stranicama na kojima će moći napisani tekst transkribirati u glagoljičko pismo. Učenici se mogu okušati u pisanju vlastitih imena ili nekih šifriranih poruka učenicima u razredu.
Potom ih uputite na to da otvore jedinicu e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 1, Jedinica 1.6. (Jezik kao dio narodnog identiteta II.) i zajednički pogledajte uvodni meme − otkrijte što je smiješno i nasmijte se šali objašnjavajući u čemu je štos. Koristeći se uvodnim pitanjima, prisjetite se još jednom spoznaja o odnosu jezika i identiteta, naroda i pojedinca.
Potom otvorite fotografiju Bašćanske ploče koja se nalazi u toj jedinici i poslušajte zvučni zapis (e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 1, Jedinica 1.6, Zvučni zapis Bašćanske ploče). Zaigrajte pustolovnu igru − neka učenici uz pomoć alata s početnih poveznica za transkribiranje latinice u glagoljicu pokušaju poput arheologa istraživača odgonetnuti dijelove Ploče. Pritom trebaju pronaći gdje se na njoj u izvorniku nalaze ključna imena koja se čuju u zvučnom zapisu (Držiha, Zvonimir, Dobrovit) i njihove titule (opat, kralj). Istraživanje možete organizirati kao nadmetanje između nekoliko grupa učenika. Otvorite potom i prijevod teksta Bašćanske ploče koji se nalazi unutar jedinice i usporedite ga s izvornikom.
Na kraju objasnite učenicima kako raditi u digitalnom alatu Crossword Labs te zadajte grupama učenika da oblikuju križaljku koja će kao rješenja ponuditi sve ključne informacije o Bašćanskoj ploči. Svoje radove učenici mogu objaviti s pomoću alata Padlet za koji ćete im pripremiti poveznicu. Radovi učenika mogu biti poticajni i drugim učenicima u školi za razvoj zanimanja za hrvatsku pismenost u prošlosti, baštinu i povijest hrvatskoga jezika. (Ovdje se otvara mogućnost korelacije sa sadržajima Povijesti).
Otvorite uvodni dio prve aktivnosti ovog scenarija poučavanja i, ako ste je već radili s učenicima, zadajte im neka iznova odgovore na početna pitanja za raspravu nastojeći pronaći tri ključna razloga kojima će argumentirati zbog čega je Bašćanska ploča (i spoznaje o njoj) njima osobno važna u njihovoj svakodnevici. Ako niste s njima radili prvu aktivnost, najprije prokomentirajte pitanja koja se javljaju na njezinu početku.
Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.
Učenike oštećena vida uputite na povećanje fonta pritiskom na ikonu znaka plus koja se nalazi na dnu stranice tijekom transkribiranja imena na glagoljicu.
Učenicima s teškoćama koji ne razumiju meme (vrlo moguće da neće razumjeti učenici s poremećajem iz spektra autizma, budući da imaju teškoće s prenesenim značenjem, te učenici oštećena vida ako ne vide dovoljno dobro cijeli meme ili nemaju tiflotehnička pomagala koja bi im omogućila vidjeti strip) pojasnite što je šaljivo u prikazanome stripu.
Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan suučenik mentor koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Omogućite dulje vrijeme rada za grupe u kojima se nalazi učenik s teškoćama kako bi učenik kojemu je potrebno mogao više puta poslušati zvučni zapis i otkriti gdje se nalaze ključne riječi.
Gotove križaljke koje su učenici izradili u digitalnom alatu kopirajte i zalijepite u Word kako biste ih mogli primjereno grafički oblikovati, povećajte veličinu kućica križaljki te veličinu i vrstu fonta koja će biti prilagođena svim učenicima (povećane kućice će odgovarati učenicima s motoričkim poremećajem kako bi imali povećani prostor za unos odgovora, promijenite font u Calibri ili Arial, a veličina fonta neka budem barem 14 pt).
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Učenike možete podijeliti po grupama i uputiti ih na to da detaljnije prouče najvažnije hrvatske jezične spomenike u jedinici e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 1, Jedinica 1.6 (Jezik kao dio narodnog identiteta II.), napose prvotisak Misala, te da procijene njihovu ulogu i važnost u hrvatskoj i europskoj kulturi. Spoznaje o njima mogu proširiti istražujući na u dostupnim knjigama, priručnicima i enciklopedijama te na mreži. Nakon toga neka svaka grupa po uzoru na početni meme na početku jedinice napravi svoje memeove kojima će na duhovit način nastojati prikazati sadržaj odabranoga jezičnog spomenika, kontekst i ključne informacije. Pritom se mogu poslužiti mogućnostima koje ima alat Pixton koji na izbor nudi izrazito puno predložaka za kreiranje stripovskih likova te daje mnoštvo scenografskih mogućnosti.
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://pravopis.hr/pravila/
Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://gramatika.hr/
Težak, S. i Babić, S. (2009). Gramatika hrvatskog jezika (Priručnik za osnovno jezično obrazovanje). Zagreb: Školska knjiga.
Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga. rjecnik.hr
Silić, J. i Pranjković, I. (2005). Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.
Damjanović, S. (2002). Slovo iskona: Staroslavenska/starohrvatska čitanka. Zagreb: Matica hrvatska.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.