Na početku aktivnosti zamolite učenike da samostalno napišu što smatraju materinskim, što manjinskim, a što drugim jezikom. Odgovore mogu napisati na samoljepljive listiće i zalijepiti ih na ploču, a vi ih možete pročitati i potaknuti razgovor o odgovorima kako biste kod učenika pobudili zanimanje za temu.

Nakon što ste provjerili kako učenici razumiju navedene pojmove, započnite razgovor o hrvatskome jeziku kao manjinskome jeziku. Možete postaviti pitanja o tome u kojim bi državama hrvatski jezik mogao biti manjinski te postoje li zakoni koji uređuju status manjina i manjinskoga jezika, odnosno postoje li škole na hrvatskome jeziku izvan Hrvatske.

Zatim uputite učenike na to da otvore e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 1, Jedinica 1.4 (Hrvatski kao materinski, kao manjinski jezik i kao drugi jezik) te da pogledaju videozapis na početku, a potom pročitaju objašnjenja materinskoga, standardnoga i manjinskoga jezika. Usmjerite pozornost učenika i na pojam drugoga jezika kao stranoga jezika koji se uči nakon materinskoga, a potom učenici mogu na mreži istražiti što sve pojam drugoga jezika još može podrazumijevati.

Potaknite učenike na to da, radeći u paru, istraže na mreži u kojim su sve državama Hrvati manjina, a koje sve manjine postoje u Hrvatskoj. Uputite učenike da s pomoću tražilice Google pronađu Ustav Republike Hrvatske (ili im podijelite skraćenu poveznicu izrađenu s pomoću alata za skraćivanje poveznica) te na to da pročitaju dio o nacionalnim manjinama koje su zastupljene u našoj zemlji. Potaknite učenike na to da istraže prava manjina, da iznesu vlastita iskustva s pripadnicima manjina, kao i drugih kultura te s govornicima drugih jezika. Razgovor možete završiti informacijom o tečajevima hrvatskoga jezika na Croaticumu i Sveučilišnoj školi hrvatskoga jezika i kulture u Zagrebu koje pohađaju i hrvatski iseljenici odnosno njihovi potomci. Kako biste temu povezali sa sadržajima međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, uputite učenike na to da više o pravima nacionalnih manjina pročitaju u Ustavnome zakonu o pravima nacionalnih manjina. O tome možete s učenicima raspraviti na jednom od idućih sati.

Aktivnost završite stvaranjem grafičkog organizatora, pri čemu se učenici mogu poslužiti digitalnim alatom Bubbl.us. Postoje različite mogućnosti prijave u alat. Ako se registrirate i prijavite, možete besplatno izraditi i pohraniti tri grafička organizatora. Dok učenicima prikazujete različite mogućnosti grafičkoga organiziranja sadržaja, navedite ih na razmišljanje o učinkovitosti preglednih i urednih bilježaka, povezujući time i zaokružujući temu sadržajima međupredmetne teme Učiti kako učiti.

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Definicije pojmova koje ćete obrađivati u ovoj aktivnosti (manjinski jezici, materinski jezik, drugi jezik) pripremite u pisanome predlošku za učenike s teškoćama kako bi se njima poslužili u svim zadatcima. Definicija neka bude kratka i jasna te provjerite razumiju li je svi učenici s teškoćama.

Uključite u raspravu što više učenike s teškoćama, osim onih učenika koji imaju određene teškoće koje im otežavaju usmeno izlaganje (npr. selektivni mutizam, izraženu anksioznost), od njih nemojte tražiti da raspravljaju usmenim putem, već ih možete zamoliti da napišu svoje mišljenje ili pratiti njihov rad u paru, grupi, u samostalnome radu i sl.

Videozapis koji ćete koristiti pošaljite učenicima s teškoćama elektroničkim putem. Učenicima s oštećenjem vida omogućite da gledaju videozapis na svome tabletu ili računalu te da su smješteni blizu izvora zvuka, a učeniku s oštećenjem sluha omogućite transkript videozapisa. Učenicima s teškoćama prije videozapisa opišite što će se u videozapisu događati kako bi lakše zadržali pažnju na videozapisu i razumjeli što se događa.

Učenike s teškoćama raspodijelite u par sa suučenikom mentorom koji će ga aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s teškoćama smjestite u par sa suučenikom koji je uzorna ponašanja te će mu pomoći da usmjeri pažnju na zadatak.

Ako u razrednom odjelu imate učenika s oštećenjem vida, vodite računa o tome da on i njegov suučenik odaberu dizajn umne mape u kojemu će biti dobar kontrast podloge i slova te neće biti previše detalja i zasićenih vizualnih informacija.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Učenike koji žele znati više, bilo o jezičnim sadržajima bilo o građanskim pravima, potaknite na to da istraže u kojim su hrvatskim gradovima zastupljene nacionalne manjine i u kojim postotcima. Pritom im može pomoći mrežna stranica s podatcima iz 2011. godine Državnoga zavoda za statistiku.

Također neka istraže postoje li mjesta i gradovi u Hrvatskoj u kojima se nastava održava na jezicima nacionalnih manjina.

S druge strane, mogu istražiti i u kojim se mjestima i gradovima u inozemstvu, dakle izvan Republike Hrvatske, nalaze škole u kojima se održava nastava Hrvatskoga jezika namijenjena pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u stranim državama ili hrvatskim iseljenicima. U istraživanju učenicima mogu pomoći mrežne stranice Hrvatske matice iseljenika.

Učenicima bi moglo biti zanimljivo i korisno da istraže i gdje se u Hrvatskoj može naučiti hrvatski kao strani jezik, namijenjen ponajprije strancima koji dolaze u našu zemlju školovati se ili živjeti. O tome mogu pročitati, primjerice, na stranicama Croaticuma i Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture u sklopu Sveučilišta u Zagrebu.

Započnite aktivnost razgovorom o melodioznosti jezika. Učenicima možete pustiti videozapis o tome kako jezici mogu zvučati strancima, npr. What languages sound like u kojemu se jezici prepoznaju upravo po melodioznosti iako riječi koje govornik izgovara na tome jeziku ne znače ništa. Na taj način možete uspostaviti korelaciju s nastavnim sadržajima stranih jezika.

Porazgovarajte s učenicima o njihovim dojmovima − smatraju li videozapis uspjelim i je li govornik uspješno prenio melodioznost jezika koje predstavlja.

Potom pitajte učenike smatraju li idiome materinskoga jezika (mjesne govore koji pripadaju određenim dijalektima i narječjima) melodioznima i koji od njih njima osobno najljepše zvuči te koji smatraju najlakšim za uglazbljivanje. Ako netko od učenika želi, može pokušati prenijeti dojam melodioznosti odabranog idioma i pokazati ga na svome primjeru, slično kao u uvodnome videozapisu.

Aktivnost nastavite tako da podijelite učenike u četiri grupe te svaku grupu uputite na to da na platformi YouTube poslušaju pjesmu na određenom idiomu (mjesnome govoru nekoga narječja) i manjinskome jeziku.

• Prva grupa sluša pjesmu na čakavskome narječju, npr. „Na Palagruzu“ skupine Šo!Mazgoon.
• Druga grupa sluša pjesmu na kajkavskome narječju, npr. „Grad se beli“ skupine Cinkuši.
• Treća grupa sluša pjesmu na štokavskome narječju, npr. „Put do stana“ tamburaškoga sastava Kristali.
• Četvrta grupa sluša pjesmu na jeziku češke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, npr. „Na tu svatu Katerinu“ pjevačke skupine Češke besede iz Siska.

Nakon što poslušaju pjesme svaka grupa neka izradi plakat u digitalnom alatu za izradu plakata Piktochart kojim će predstaviti svoju pjesmu. Uputite učenike u osnovne funkcionalnosti alata ako se s njim još nisu susreli. Plakat treba sadržavati izvorni tekst pjesme (ne nužno cjelovit tekst, dovoljno je desetak stihova) i tekst pjesme prenesen na standardni jezik. Naravno, plakat učenici trebaju opremiti informacijama o dijelu Hrvatske odakle pjesma potječe, odnosno o tome kojoj manjini pripada, ako je riječ o pjesmi na manjinskome jeziku. Za izradu plakata s učenicima se dogovorite o tome u kojemu ga vremenu trebaju izraditi.

Nakon što dovrše plakate učenici trebaju odabrati najuspjeliji plakat odnosno najbolje obrađenu pjesmu glasajući putem alata Mentimeter. Oblikujte anketu u kojoj ćete postaviti pitanje višestrukog izbora: Koji vam je plakat najzanimljiviji? Zapišite redom naslove plakata s imenom autora kao moguće izbore te pozovite učenike na to da se odluče za jedan plakat. Podijelite s učenicima kod i poveznicu na alat za pristup anketi i kratko ih uputite u to kako da odgovore na anketno pitanje. Za odgovaranje na pitanje učenici se ne trebaju registrirati. Nakon što su učenici odgovorili na anketno pitanje prikažite im rezultate njihova odabira.

Zakažite videosastanak u alatu MS Teams, pošaljite učenicima poveznicu na videozapis What languages sound like i uputite ih na to da ga pogledaju prije zajedničkoga videosastanka. Videosastanak započnite razgovorom s učenicima o melodioznosti jezika i o navedenome videozapisu u kojemu se jezici prepoznaju upravo po melodioznosti, iako riječi koje govornik izgovara same po sebi nemaju značenja.

Porazgovarajte s učenicima o njihovim dojmovima − smatraju li videozapis uspjelim i je li govornik uspješno prenio melodioznost jezika koji se spominju.

Potom pitajte učenike smatraju li i hrvatska narječja melodioznima i koje njima osobno najljepše zvuči te koje smatraju najlakšim za uglazbljivanje. Ako netko od učenika želi, može pokušati prenijeti i pokazati na svome primjeru melodioznost nekoga narječja, slično kao u uvodnome videozapisu.

Zatim objasnite učenicima zadatak koji će rješavati samostalno. Na platformi YouTube trebaju poslušati pjesmu na određenome narječju, odnosno manjinskome jeziku. Odabiru jedan od četiri ponuđena primjera:

Prvi primjer je pjesma na čakavskome narječju: „Na Palagruzu“ skupine Šo!Mazgoon.

Drugi primjer je pjesma na kajkavskome narječju: „Grad se beli“ skupine Cinkuši.

Treći primjer je pjesma na štokavskome narječju: „Put do stana“ tamburaškoga sastava Kristali.

Četvrti primjer je pjesma na jeziku češke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj: „Na tu svatu Katerinu" pjevačke skupine Češke besede iz Siska.

Nakon slušanja svaki učenik izrađuje plakat u digitalnom alatu za izradu postera i plakata Piktochart kojim će predstaviti poslušanu pjesmu. Plakat treba sadržavati izvorni tekst pjesme (ne nužno cjelovit tekst, dovoljno je desetak stihova) te tekst pjesme prenesen na standardni jezik. Naravno, plakat treba opremiti informacijama o dijelu Hrvatske odakle pjesma potječe, odnosno o tome kojoj manjini pripada ako je riječ o pjesmi na manjinskome jeziku.

Kako bi učenici i u mrežnom okruženju imali osjećaj zajedništva, plakate mogu podijeliti u digitalnom alatu Google Disk, a potom, nakon pregledavanja tuđih radova, možete provesti anketu (također je postavljajući na Google Disk) kojom ćete provjeriti koji se rad najviše svidio učenicima ili možete povesti razgovor o tome tijekom sljedećega videosastanka.

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Pojam melodioznosti približite učenicima s teškoćama. Povežite taj pojam s njegovim iskustvom, s nastavnim predmetom Glazbena kultura i dajte im nekoliko konkretnih primjera.

Videozapis koji ćete koristiti u ovoj aktivnosti pošaljite unaprijed učenicima s teškoćama. Učenicima s oštećenjem vida omogućite mjesto u učionici najbliže izvoru zvuka, a učeniku s oštećenjem sluha omogućite mjesto u kojemu može obuhvatiti sve vizualne informacije videozapisa. Učeniku s oštećenjem vida opište neverbalnu komunikaciju osobe s videozapisa i što ona predstavlja u kontekstu melodioznosti jezika.

Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan suučenik mentor koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti ovisno o njihovim mogućnostima. Učenika s teškoćama smjestite u grupu koja je uzorna ponašanja te će mu pomoći da usmjeri pažnju na zadatak. Neka učeniku oštećena vida suučenik kratko opisuje ključne vizualne informacije u videozapisu. Učeniku s oštećenjem sluha omogućite transkripte pjesama koje će se obrađivati u grupama.

Pri izradi plakata vodite računa o tome da učeniku s oštećenjem vida plakat bude jednostavnoga dizajna s jakim kontrastom podloge i slova. Pazite na to da veličina slova na plakatu i vrsta fonta odgovara učenicima s teškoćama (sanserifni font, veličina 14 pt), neka plakat bude pregledan, bez prevelikoga broja informacija kako bi se učenici s teškoćama na njemu lakše snašli.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Na početku zamolite učenike da odrede što znače riječi iz naslova (cata, dinja, pipun, lubenica). Naime, u različitim dijelovima Hrvatske za dinju se koristi riječ cata ili pipun, a za lubenicu dinja. Učenike potom možete potaknuti na to da se prisjete još nekih riječi kojima se u različitim narječjima imenuje, primjerice, rajčica. Uputite ih i na promišljanje o tome zašto postoje takve razlike među narječjima i kako su one u prošlosti mogle nastati.

Potom podijelite učenike u četiri grupe te svaku grupu uputite na sastavljanje rječnika jednoga narječja ili manjinskoga jezika koji treba sadržavati 20 pojmova vezanih uz unaprijed određeno tematsko područje, npr. vrste voća i povrća, odjevni predmeti, alati, zanimanja i sl. Rječnike neka učenici sastavljaju u Wordu ili u digitalnom alatu Libar koji Carnetovim korisnicima omogućava jednostavnu izradu, objavu i primjenu digitalnoga sadržaja primjenjivog u nastavi: multimedijskih digitalnih dokumenata, prezentacija i e-knjiga (u ovome slučaju rječnika), ali i prosljeđivanje učeničkih radova unutar jedne grupe, a potom i drugim grupama. Sadržaj je također moguće izvesti u EPUB i PDF formatu koji će se kasnije moći pregledati u mobilnoj varijanti Libar alata za čitanje sadržaja.

Tijekom sastavljanja rječnika uputite učenike na Rječnik sinonima hrvatskoga jezika (Ljiljana Šarić, Wiebke Wittschen) ako ga posjedujete u školskoj knjižnici te ih potaknite na to da se njime koriste.

Nakon što su učenici izradili svoje rječnike pokrenite raspravu s temom vezanom uz pojmove iz rječnika (npr. ako su učenici tražili nazive voća ili povrća, potaknite raspravu o tome treba li poticati genetski modificiranu, tj. umjetno stvorenu hranu ili organsku hranu) tijekom koje će se svaka grupa koristiti riječima iz svoga rječnika. Pokušat će upotrijebiti naučene riječi, obogaćujući pritom i svoj rječnik i vještinu iznošenja vlastitih stavova.

Raspravu također možete pokrenuti i u digitalnom alatu Tricider, alatu za razmjenu mišljenja koji omogućuje učenicima da razviju raspravu u realnome vremenu, a rezultate rasprave učenici mogu predstaviti na nekom od idućih nastavnih sati.

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Pojmove kojima ćete u uvodnome dijelu tražiti sinonime u narječjima popratite vizualnom podrškom za učenike s teškoćama, posebno za učenike s poremećajem iz autističnog spektra kako bi lakše razumjeli da za isti predmet postoje različiti nazivi.

Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan suučenik mentor koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s teškoćama smjestite u grupu koja je uzorna ponašanja te će mu pomoći da usmjeri pažnju na zadatak. Tijekom završne rasprave uključujte učenike s teškoćama što češće u raspravu. Ako je potrebno, pojasnite im pitanja i nepoznate pojmove (npr. pojam genetski modificirane hrane), osim učenika koji zbog određene teškoće ne žele usmeno izlagati.Njima možete zadati da svoje mišljenje izraze pisanim putem.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.