Prikažite učenicima montirane fotografije na početku jedinice u sklopu e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 2, Jedinica 2.8 (Osnovno i izvedeno značenje leksema). Neka uz svaku od njih osmisle po rečenicu u kojoj prikazani motivi imaju svoje značenje. Možete ih upitati jesu li riječi u njima upotrijebili u njihovu osnovnom značenju te im dati uputu da izdvoje one riječi koje nisu upotrijebili doslovno. Možete ih uputiti i neka riješe prvi interaktivni zadatak u jedinici i navedene rečenice usporede s onima koje su sami oblikovali.

Upitajte ih o tome kako su razumjeli značenje riječi, npr. Jeste li svi u razredu razumjeli navedene rečenice?, Jeste li ih razumjeli na isti način?, Kako je to moguće?, Na koji se način oblikovalo novo značenje riječi u odnosu na izvorno?. Uputite ih neka riješe sljedeća dva interaktivna zadatka kojima će osvijestiti da se novo značenje oblikovalo na temelju sličnosti, odnosno metaforički.

Neka učenici potom poslušaju radijsku vijest unutar jedinice koja se odnosi na izvješće s nogometne utakmice i riješe sve interaktivne zadatke koji se nalaze unutar poglavlja pod naslovom „Metafora“ zaključno s Kolekcijom zadataka 1 (e-Škole DOS Hrvatski jezik, Modul 2, Jedinica 2.8, Kolekcija zadataka 1).

Neka potom u paru na svojim mobilnim uređajima prolistaju aktualne naslove na portalima koje rado posjećuju te pronađu u njima barem tri metaforički upotrijebljena izraza. Mogu ih zapisati u digitalnom obliku koristeći se alatom Word Online kako bi ih poslije mogli iskoristiti za zajedničku bazu primjera. S učenicima možete komentirati navedene primjere dok svaki par objašnjava na koji se način oblikovalo izvedeno u odnosu na osnovno značenje riječi.

Nakon toga neka učenici pogledaju videozapis u Zadatku 2 (e-Škole DOS Hrvatski jezik 1. razred, Modul 2, Jedinica 2.8, Zadatak 2). te u nastavku riješe Zadatak 3. Time će otkriti prisutnost okamenjenih (leksikaliziranih) metafora u svojoj svakodnevici.

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Fotografije, zvučne zapise i videozapis koje će učenici gledati i slušati u ovoj aktivnosti pošaljite učenicima s teškoćama unaprijed tako što ćete im poslati poveznice na te sadržaje elektroničkim putem.

U cijeloj aktivnosti vodite računa o učenicima s poremećajem iz autističnog spektra koji često ne razumiju preneseno značenje te im nastojte objasniti zašto se koristi preneseno značenje. Pomozite takvom učeniku odrediti preneseno značenje na fotografijama. Nemojte mu zadavati puno različitih primjera prenesenoga značenja, već se držite nekoliko primjera bliskih i poznatih učeniku.

Za vrijeme slušanja radijske vijesti omogućite učenicima s oštećenjem sluha pristup transkriptu, a učenicima s oštećenjem vida omogućite mjesto što bliže izvoru zvuka.

Tijekom rješavanja zadataka na e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 2, Jedinica 2.8 (Osnovno i izvedeno značenje leksema) češće provjeravajte razumiju li učenici s teškoćama upute u zadatku te im omogućite češće stanke u radu.

Učenike s teškoćama raspodijelite u par s vršnjakom mentorom koji će ga aktivno uključivati u sve aktivnosti.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Uputite učenike neka otvore jedinicu u sklopu e-Škole DOS Hrvatski jezik, Modul 2, Jedinica 2.8. (Osnovno i izvedeno značenje leksema) i neka promotre Primjer 1 te zatim pokušaju riješiti interaktivni zadatak koji se ispod njega nalazi. Nakon neobične igre riječima koja naslućuje postojanje i drugoga načina oblikovanja višeznačnosti uputite ih neka pozorno promotre Primjer 2 unutar iste jedinice. Zamolite učenike neka oblikuju rečenice koje se odnose na prikazane ilustracije i predstave kontekste u svakodnevici unutar kojih te rečenice imaju odgovarajuće značenje. Rješavajući Zadatak 4 unutar iste jedinice, učenici mogu otkriti i drugo načelo temeljnoga načina oblikovanja višeznačnosti, odnosno metonimiju.

Potaknite učenike da istraže Zanimljivost (e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 2, Jedinica 2.8, Zanimljivost) u kojoj će se prisjetiti kako metafore nastaju i zašto se još nazivaju figurama riječi ili tropima.

Kako bi učenici još malo osvijestili razliku između metafore i metonimije, odnosno dvaju temeljnih načina na koje nastaju konotativna značenja leksema, uputite ih neka u cijelosti riješe Kolekciju zadataka 2 (e-Škole DOS Hrvatski jezik, Modul 2, Jedinica 2.8, Kolekcija zadataka 2).

Potom ih možete podijeliti u grupe, a svaka grupa neka odabere svoj metaforički ili metonimijski naziv. Zadatak je pronaći što više primjera metafora odnosno metonimija u svakodnevnoj komunikaciji. Zatim neka učenici oblikuju kviz koristeći se digitalnim alatom Kahoot. Možete ih uputiti da osmisle što raznovrsnija pitanja − dio njih neka se odnosi na prepoznavanje razlika između metafore i metonimije, neka ponude sadržaje koje je potrebno pripojiti odgovarajućim (jednoznačnim ili višeznačnim) izrazima leksema, a u svoj kviz neka na što različitije načine uključe i sva dosadašnja znanja o jednoznačnicama i višeznačnicama.

Na jednom od idućih sati možete organizirati nadmetanje između grupa u stvarnome vremenu, što digitalni alat Kahoot omogućuje uz upotrebu mobilnih telefona, tableta ili prijenosnih računala. Osim što je aktivnost zabavna, poslužit će kao dobra sinteza znanja o oblikovanju višeznačnosti leksema.

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Posebnu podršku osigurajte u rješavanju zadataka na e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 2, Jedinica 2.8 (Osnovno i izvedeno značenje leksema) u ovoj aktivnosti i nastavnoj cjelini. Vodite računa o učenicima s teškoćama kojima rečenice u primjerima mogu biti izrazito zbunjujuće. Radite s njima taj zadatak ili potaknite rad u paru.

U svim aktivnostima omogućite učeniku pisani predložak ili predložak u digitalnom obliku s osnovnim pojmovima koji se koriste u aktivnosti (konotativno značenje, metonimija, leksem...) kako bi bili uspješni u rješavanju kviza. Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan vršnjak mentor koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti..

Izrađene kvizove učenika u grupama pregledajte i primjereno ih oblikujte kako bi odgovarali potrebama svakog učenika s teškoćama (grafički ih oblikujte koristeći povećani font, povećane razmake, neka upute budu kratke i precizne, neka prevladavaju pitanja višestrukog odabira i povezivanja umjesto pitanja otvorenoga tipa).

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Uputite učenike neka otvore jedinicu na e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 2, Jedinica 2.8 (Osnovno i izvedeno značenje leksema) i promotre primjere reklama koji se ondje nalaze (Primjeri 3 i 4). Nakon što su ih učenici pomnije proučili, zajednički odgovorite na pitanja ispod Primjera 3 nastojeći utvrditi je li značenje prikazane marketinške poruke denotativno ili konotativno. Na isti način zadajte učenicima neka pomnije prouče reklame u Primjeru 4 i pokušaju ih komentirati kako je opisano u jedinici, uočavajući koja su denotativna, a koja konotativna značenja poruka koje komuniciraju.

Nakon toga zadajte učenicima da tijekom dužega razdoblja na sličan način promatraju marketinške poruke na što raznorodnijim vrstama medijskih tekstova kojima su okruženi i neka ih pokušaju zabilježiti u digitalnome formatu − fotografijom, zvučnim zapisom ili videozapisom, pismom... Prikupljene materijale svaka grupa objedinjuje u zajedničkoj digitalnoj bilježnici koristeći se alatom One Note. Potom članovi grupe nastoje provesti istraživanje popisujući lekseme koji su upotrijebljeni u svom osnovnom odnosno izvedenom značenju. Uz to trebaju pronaći što više dodatnih, skrivenih, konotativnih značenja koja marketinški tekst nudi. (Ovdje se otvara mogućnost povezivanja s očekivanjima međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje koja su vezana za kritički odnos prema upotrebi medija.) Svoje spoznaje grupe će međusobno prezentirati koristeći se nekim od digitalnih alata za prezentaciju, npr. digitalnim alatom Canva. Alat je jednostavno primijeniti kod izrade plakata i prezentacija te pruža zanimljive grafičke mogućnosti bez obzira na informatička predznanja.

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Pripazite na to da bi prvi zadatak ove aktivnosti mogao biti težak učenicima s poremećajem iz autističnog spektra koji imaju teškoće sa shvaćanjem prenesenoga značenja te im potrudite približiti denotativno i konotativno značenje s više različitih modaliteta (videozapis, fotografije, primjeri bliski učeniku, primjeri povezani s njegovim specifičnim interesima...).

Zadatak za koji je predviđeno da ga učenici odrađuju u dužem vremenskome razdoblju pripremite u etapnim pisanim uputama za učenike s teškoćama. Upute neka budu jednostavne i kratke te neka jasno bude naznačen rok za predaju zadatka. Učenike koji su skloni zaboravljanju zadataka potaknite da si postave podsjetnik na mobilnome telefonu u obliku alarma koji će ih svakodnevno podsjećati da trebaju pogledati nekoliko marketinških poruka. Provjeravajte češće s učenicima s teškoćama kako se snalaze sa zadatkom i imaju li bilo kakvih nedoumica te im po potrebi pružite podršku.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Nakon što su istražili marketinški leksik i uočili načine na koji se u promotivne svrhe oblikuje konotativno značenje i poigrava jezikom, pritom svjesno ili manje svjesno (iz pozicije primatelja) manipulirajući značenjem prema željenom učinku, učenici podijeljeni u grupe mogu pokušati snimiti vlastitu reklamu u alatu za snimanje videa Flipgrid. Pritom neka se koriste novostečenim spoznajama o mogućnostima stvaranja konotativnih značenja u svrhu što bolje manipulacije ciljanom publikom. Proizvodi koje reklamiraju neka budu raznorodni, njima na volju, od vrhunskih djela klasične literature do predmeta za svakodnevnu upotrebu.