Za početak, s učenicima prokomentirajte važnost komunikacije još od početka razvoja ljudskog društva. Pitajte ih kako se nekada komuniciralo, a kako danas (kako su njihove bake i djedovi slali poruke jedni drugima kao i rodbini koja je bila negdje dalje). Kako su ljudi jedni drugima nekada čestitali blagdane, rođendane? Kako si danas međusobno čestitamo? Napomenite im da je vrlo važno sjetiti se uputiti čestitke bliskim ljudima, pogotovo onima koji su usamljeni, stari ili bolesni.

Zajedno s učenicima pogledajte jedinicu e-Škole DOS Informatika 6, Modul 1, Jedinica 1.2. Mrežno povezivanje, video Mrežni uređaji te potaknite učenike da se sjete koji mrežni uređaj (usmjerivač + preklopnik, mrežni kabel i mrežna kartica) omogućuje povezivanje korisničkih uređaja kod kuće i koji su to korisnički uređaji (pisač, računalo, laptop TV, mobitel...). Prokomentirajte što je računalna mreža i kako danas šaljemo poruke i međusobno komuniciramo. Iskoristite ovu temu i povedite raspravu koje uređaje oni koriste za međusobnu komunikaciju. Je li ona uvijek primjerena i tolerantna?
Pripremite učenicima različite dijelove računalne mreže kao što su mrežni uređaj, mrežni kablovi, različiti korisnički uređaji (pisač, računalo, laptop, mobitel, TV; rashodovani dijelovi ili fotografije). Dijelove razvrstajte po klupama. Učenici trebaju prepoznati pojedine dijelove računalne mreže te ih složiti redoslijedom kao što bi se nalazili u mreži. Nakon slaganja dijelova učenici neka imenuju i objasne njihovu ulogu te će, na taj način, doći do zaključka jesu li dijelovi pravilno složeni. Složenu mrežu neka usporede s mrežom koju imaju kod kuće. Ako ste u mogućnosti, pokažite učenicima dijelove računalne mreže koje imate u učionici ili u školi (s posebnim naglaskom na preklopnik ili switch koji se rijetko nalazi u kućnoj mreži). Učenike podijelite u parove. Koristeći se alatom Conceptboard učenici neka naprave shemu kućne mreže.
Nakon što naprave svoju kućnu mrežu, projicirajte učeničke radove tako da svi učenici vide sve radove te ih mogu komentirati. Pritom potičite učenike da jasno i argumentirano izraze svoj stav. Obavezno pohvalite sve učenike, a pojedine pohvalite i na kreativnom radu.

U slučaju da se učenici nisu ranije susreli s alatom Conceptboard, pokažite im kako mu pristupiti, upoznajte ih s osnovnim funkcijama te kako mogu izvoziti i dijeliti svoje radove.

Na samom početku aktivnosti Halo, tko je tamo? u raspravu uključite i učenike s teškoćama s konkretnim pitanjima (npr. Kako su roditelji slali poruke djetetu koje se odselilo na drugi kontinent?). Uoči gledanja videosadržaja, ali i nakon toga, osvrnite se na značenje pojmova usmjerivač, preklopnik (switch) i IP-adrese kao i na činjenicu da titlovi budu uključeni ako je u razredu učenik s oštećenjem sluha. Za učenike s oštećenjem jezično-glasovne-govorne komunikacije, kao i za učenike s intelektualnim teškoćama, pripremite rječnik pojmova za 6. razred koji se ažurira po odradi određene jedinice. Ako je dostupan u okviru "e-Škole DOS Informatika 6“ učenike s različitim teškoćama valja usmjeriti na to da ga koriste. Učenicima, koji možda kod kuće nemaju uređaje o kojima se govori, skrenite pozornost na mrežne uređaje u školi. Skupine učenika, koji će slagati mrežne uređaje, složite vodeći računa o tome da se učenike s teškoćama ravnomjerno rasporedi po skupinama i da im dodijelite jasne uloge/zadatke. Učenicima s oštećenjem vida omogućite taktilno istraživanje pojedinog uređaja. Učenike s poremećajem iz autističnoga spektra potaknite da se uključe i/ili objasne ulogu pojedinog uređaja pogotovo ako se to poklapa s njihovim specifičnim interesima. Najavite im sve aktivnosti koje će se tijekom nastave izmjenjivati.

Što se tiče alata Conceptboard, unaprijed provjerite kako se učenici s teškoćama u njima snalaze. Osigurajte im podršku u smislu prikaza alata ili rada u paru. Učenicima s oštećenjem vida valja osigurati alternativni digitalni alat koji omogućava grafičke prilagodbe koje su im nužne (odabir određenog fonta, kontrasta, svjetline i sl.).

Učenici, koji su brži u rješavanju zadataka, neka slažu uređaje u složeniju mrežu (računalna učionica, škola, poduzeće, ...) koristeći alat Conceptboard.

Nadovezujući se na prvu aktivnost, pokrenite raspravu o „većim“ mrežama kod kojih su dijelovi računalne mreže smješteni na puno većem prostoru nego što su kuća i učionica (banke, trgovine, ljekarne...). Navedite učenike da zaključe koja je mreža najveća.

Pogledajte s učenicima u jedinici e-Škole DOS Informatika 6, Modul 1, Jedinica 1.2. Mrežno povezivanje, video Kućna mreža s preklopnikom. Nakon pregledanog videa u razgovoru s učenicima uvedite pojam lokalne mreže (LAN). Zatim, učenike podijelite u parove i uputite na Zadatak 4 u kojem učenici trebaju istražiti na internetu koje još mreže postoje s obzirom na broj računala i prostor na kojem se nalaze, osim već spomenute kućne i LAN mreže. Učenici svoje rezultate istraživanja provjeravaju rješavanjem Zadatka 4 gdje dobivaju povratnu informaciju.

Na primjeru računalne mreže u informatičkoj učionici objasnite učenicima ulogu računala u mreži. Kroz razgovor skrenite pažnju da u mreži računala (uređaji) mogu imati različite uloge. Učenici bi trebali zaključiti da u računalnoj učionici sva računala imaju istu važnost (peer-to-peer), ali da postoje i mreže gdje imamo jedno glavno računalo (poslužitelj) preko kojeg komuniciraju sva ostala računala (korisnici) (korisnik - poslužitelj). Ako ne uspiju doći do takvog zaključka, navodite ih potpitanjima. Neka učenici u paru na internetu istraže prednosti i nedostatke oba načina povezivanja računala. Rezultate svojega istraživanja trebaju prezentirati preko projektora. Razvijte raspravu uvažavajući različita mišljenja.

Kako bi učenici što zornije shvatili odnos poslužitelj – korisnik, podijelite učenike u parove. Podijelite uloge u razredu na sljedeći način:
Jedan učenik (korisnik) šalje zahtjev poslužitelju (nastavnik) i sjedi za svojim radnim stolom. Drugi učenik, koji nije korisnik, prenosi zahtjev nastavniku (poslužitelj) i vraća odgovor učeniku (kreće se na relaciji učenik <-> nastavnik) . Pripremite onoliko praznih papirića koliko je učenika u razredu. Onim učenicima koji sjede za svojim radnim stolom podijelite prazne papiriće (svaki učenik dobiva dva prazna, pri čemu jednu stranu papirića ispunjava učenik, a druga sadrži neki simbol). Pazite da svaki učenik dobije isti simbol za dva prazna papirića (spojite ih spajalicom) i zatražite od njih da na jednom papiriću na praznoj strani napišu jedan zadatak za koje žele primiti odgovor. Možete za temu odabrati sport ili neku drugu koja je učenicima zanimljiva. Na primjer, na jednom papiriću, na praznoj strani, učenik zapisuje pitanje primjerice Tko je prvak Hrvatske u nogometu? Nakon toga, učenici koji nisu korisnici uzimaju papirić od učenika - korisnika, pri čemu trebaju zapamtiti simbol i odnose ispunjene papiriće nastavniku. Dok nastavnik rješava zaprimljene zadatke, učenici - korisnici osmišljavaju drugi zadatak na drugom papiriću (npr. Koji broj na dresu ima Luka Modrić? ). Kada nastavnik riješi sve zadatke, učenici koji nisu korisnici od nastavnika preuzimaju ispunjene papiriće na način da moraju prepoznati simbol papirića koji su prethodno predali i vraćaju ga učeniku - korisniku. Nakon toga se cijeli proces ponavlja, ali ovaj put učenici - korisnici neće dobiti riješeni zadatak, već poruku "Nažalost, Vaš zahtjev nije moguće izvršiti". Nastavnik objašnjava ulogu poslužitelja i korisnika te kako je, u prvom slučaju, poslužitelj bio dostupan, a u drugom nedostupan (iz određenih mrežnih razloga, bilo softverskih, bilo hardverskih). Ako uočite da se bilo koji učenik ne osjeća dobro u ovoj igri (npr. ne može se sjetiti simbola na papiriću ili nije dobro razumio što treba raditi), ohrabrite ga, ponovite upute i napomenite da je svrha ove aktivnosti da im se kroz igru približi model poslužitelj - korisnik te da uvijek budu spremni pomoći učenicima kojima je pomoć potrebna.
Vezano uz prethodnu aktivnost neka učenici u paru rade umnu mapu u svojoj bilježnici ili, na papiru većeg formata, rad o vrstama mreža koje će opisati. Na kraju, neka svoj uradak postave na razredni pano, a zatim s ostalim učenicima rasprave jesu li radovi učenika ispravno „predstavili“ model korisnik - poslužitelj u usporedbi s mrežom s ravnopravnim korisnicima (peer-to-peer).

Učenicima s poremećajem iz autističnoga spektra najavite vrste zadataka koje mogu očekivati u aktivnosti Tko je glavni? U okviru zadatka, u kojem učenici trebaju istražiti koje mreže postoje, učenicima s oštećenjem organa i organskih sustava, učenicima s poremećajem iz autističnoga spektra i ostalim učenicima s teškoćama kojima je potrebno dulje vrijeme za dovršavanje zadataka, pripremite ključne riječi koje će im olakšati pretraživanje. Prilikom svakog istraživanja interneta, učenicima s teškoćama je važno osigurati jasne smjernice i ključne riječi ili alternativnu aktivnosti (prednosti i nedostatke koje oni, potom, svrstavaju u pripadajuću kategoriju). Materijali koje učenici čitaju na radnom mjestu, ispišite u lako čitljivom fontu (primjerice Omotype), jednostavnim jezikom i odgovarajućom veličinom fonta kako bi bile pristupačne za učenike sa specifičnim teškoćama u učenju i za učenike s oštećenjem vida. Isto vrijedi i za papiriće koji će se koristiti u prikazu odnosa poslužitelj-korisnik. Ovaj zadatak mogao bi biti izazovan za učenike s poremećajem iz autističnoga spektra zbog zauzimanja perspektiva zbog čega se savjetuje rad u paru ili rad s nastavnikom. Za učenike s intelektualnim teškoćama pojednostavite uputu koja se odnosi na njihovu ulogu.

Učenici na internetu mogu dodatno istražiti prednosti optičkoga interneta (što je optički internet, njegove vrste optičkog, prednosti, korisnička iskustva, ...). Svoja zapažanja učenici će zalijepiti na ploču Padlet. Na kraju, svoje uratke trebaju prezentirati preko projektora te razviti raspravu u kojoj će sučeliti argumente za i protiv uporabe optičkog interneta. Vodite računa o međusobnom uvažavanju prilikom iznošenja različitih mišljenja.

Neka se učenici kroz razgovor prisjete kako se pojedinim uređajima spajaju na mrežu (žičano i bežično). Učenici će zaključiti da se kod kuće mobitelima spajaju bežično, ali da se bežično mogu spojiti i nekim drugim uređajem (laptop, fotografski aparat, mrežna kamera...). Kako većinu svojih fotografija snimaju mobitelom, dobro je znati kako ih prebaciti s mobitela na računalo.

Uputite učenike na jedinicu e-Škole DOS Informatika 6, Modul 1, Jedinica 1.2. Mrežno povezivanje, priča o izletu u Kopački rit. Odaberite jednog učenika (ili još bolje, pitajte učenike tko želi čitati) koji će razgovijetno pročitati priču. Naglasite učenicima da pažljivo slušaju. Nakon čitanja, pitajte ih jesu li imali sličnih iskustava. Nakon togan navedite ih da sami zaključe koje su prednosti bežičnog povezivanja uređaja u mreži, a koji su nedostatci.
Nakon zaključivanja koje su prednosti i nedostatci bežičnog povezivanja, učenicima pojasnite dva najčešća načina povezivanja (Wi-Fi i Bluetooth).
Nemojte zaboraviti na prethodnom satu obavijestiti učenike da će im za obradu nastavnog gradiva trebati mobitel i da ga, ako mogu, ponesu sa sobom te naprave nekoliko fotografija. Mogu odabrati neku od ponuđenih tema: prirodu (cvijeće, stablo, voće, povrće), predmete iz školskog okruženja (knjigu, torbu, vlastite radove iz izvannastavnih aktivnosti...), kućne ljubimce, kulturne znamenitosti svog mjesta (pročelja starih zgrada, crkve, spomenike, fontane, parkove ...). Upozorite ih da ne fotografiraju jedni druge. Pogledajte s učenicima jedinicu e-Škole DOS Informatika 6, Modul 1, Jedinica 1.2. Mrežno povezivanje, video Spajanje mobitela i računala pomoću Bluetootha. Učenike podijelite u grupe, tako da u svakoj grupi bude barem jedan učenik s mobitelom.
Ovu aktivnost prikažite preko svog laptopa (ako u učionici nemate mogućnost povezivanja računala Bluetoothom). Svaka grupa će se spojiti Bluetoothom na nastavničko računalo i poslati barem jednu fotografiju koju su prethodno snimili.
Nakon ove aktivnosti učenici u grupi će se povezati međusobno na isti način i razmijeniti fotografije. Na kraju, povedite raspravu o čemu treba voditi računa ako na fotografijama postoje i neke osobe. Mogu li jednostavno razmjenjivati fotografije drugih osoba bez njihovog pristanka. S učenicima raspravite o moralnim pitanjima objavljivanja fotografija. Voditi računa o međusobnoj toleranciji i uvažavanju različitih mišljenja pri iznošenju vlastitih stavova.

U okviru jedinice Veza bez žica ne izlažite učenike s oštećenjem jezično-glasovne-govorne komunikacije i specifičnim teškoćama u učenju čitanju priče pred razredom (ako se sami ne jave). Učenike s teškoćama podsjetite na mogućnost prilagodbe digitalnih obrazovnih sadržaja (od veličine i vrste fonta do noćnog prikaza) ovisno o njihovim potrebama. Učenike s poremećajem iz autističnoga spektra na prethodnome satu motivirajte da pripreme fotografije vezane uz njihove nerijetko specifične interese što će ih motivirati na sudjelovanje u aktivnosti. Kod rada u skupinama uvijek vodite računa o vršnjačkoj podršci za učenike s teškoćama (posebno kod spajanja Bluetoothom na nastavničko računalo i povezivanja između skupina). Pohvalite trud i zalaganje učenika s različitim teškoćama.

Neka učenici na internetu istražuju razliku između mrežnog i običnog pisača te kako se mogu povezati na mrežni pisač. Rezultate svog istraživanja zapisuju u alatu Word. Nastavnik može odabrati nekoliko radova i pokazati ih učenicima na projektoru.