Na početku aktivnosti upitajte učenike što znači riječ skladnja (sintaksa ili skladnja − latinski syntaxis < grčki σύνταξις: slaganje, uređivanje; skladnja) i što sve možemo slagati. Usmjerite njihovu pozornost na mogućnost slaganja riječi u smislene cjeline tako da ih zamolite neka zamisle jednu riječ po želji, a potom neka svaki učenik napiše svoju riječ na list papira koji ste im dali. Nakon toga pročitajte redom zapise i tako dobiven "tekst". Na ploču napišite prvih nekoliko riječi koje ste dobili, a zatim neka učenici te riječi poslože u smislenu rečenicu.

Zatim uputite učenike na to da otvore digitalni obrazovni sadržaj e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 2, Jedinica 2.4 (Rečenica kao sintaktička i komunikacijska jedinica) i prouče značenje riječi sintaksa. Saznat će više i o načinu gradnje rečenica od jednostavnih do složenih.

Nastavne sadržaje možete proširiti tako da učenicima zatim napišete jednu jednostavnu rečenicu koju potom učenici, radeći u paru, trebaju proširiti po uzoru na primjer iz jedinice na e-Škole DOS Hrvatski jezik, Modul 2, Jedinica 2.4 (Rečenica kao sintaktička i komunikacijska jedinica), dodajući početnim informacijama nove informacije.

Potom uputite učenike na to da riješe Zadatak 1 (e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 2, Jedinica 2.4, Zadatak 1) te saznaju i utvrde što je stilski obilježen, što stilski neobilježen red riječi.

Nastavne sadržaje jezika i književnosti možete povezati i tako da učenicima podijelite nastavne listiće sa stihovima koje ste unaprijed pripremili u Word dokumentu, pri čemu riječi u stihovima trebaju biti u inverziji. Učenici će te stihove onda pokušati preoblikovati kako bi dobili stilski neobilježen red riječi.

Aktivnost završite ponavljanjem izjavnih, upitnih i uskličnih rečenica na e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 2, Jedinica 2.4 (Rečenica kao sintaktička i komunikacijska jedinica) kako biste utvrdili njihovu svrhu.

Radi utvrđivanja znanja o slaganju rečenica i njihovoj priopćajnoj svrsi potaknite učenike na to da samostalno ili u paru osmisle niz pitanja za kviz koja potom kod kuće mogu uvrstiti u svoj kviz koji će izraditi u alatu Kahoot. Kvizove koje učenici pripreme možete odigrati na jednom od idućih sati te ponoviti usvojene nastavne sadržaje.

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Učeniku s teškoćama približite pojam sintakse te mu pružite podršku, ako je učeniku potrebna, kako bi se lakše snašao u jedinici na e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 2, Jedinica 2.4 (Rečenica kao sintaktička i komunikacijska jedinica) i u opsežno iznesenom sadržaju.

Učenike s teškoćama raspodijelite u par sa suučenikom mentorom koji će ga aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s teškoćama smjestite u par s vršnjakom koji je uzorna ponašanja te će mu pomoći usmjeriti pažnju na zadatak.

Tijekom izrade listića za uvježbavanje naučenoga pripazite na to da za učenike s teškoćama smanjite broj istovjetnih zadataka te im omogućite češće stanke tijekom rada. Listić grafički primjereno oblikujte (koristite povećani font, Arial ili Calibri, veličine barem 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova).

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Na početku aktivnosti istaknite razliku između vrste riječi i službe riječi u rečenici. Neka se učenici prisjete nekoga predmeta koji ima više funkcija ili uloga. Možete ih uputiti i na uloge koje kao osobe imamo u različitim društvenim situacijama (učenik/učenica, nastavnik/nastavnica, susjed/susjeda i sl.). Pročitajte nekoliko učeničkih odgovora pa ih uputite na to da otvore digitalni obrazovni sadržaj e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 2, Jedinica 2.5 (Nezavisni i zavisni rečenični članovi) i prouče blok „Na početku“ (primjer pojedinca koji zauzima različite društvene uloge).

Povežite motivaciju s jezičnim sadržajima tako što ćete pozornost učenika usmjeriti na činjenicu da ista vrsta riječi (npr. imenica) može imati više službi u rečenici (npr. subjekta, objekta...). Podsjetite učenike na rečenične članove, a to možete učiniti i tako što ćete im dati da pogledaju popis nezavisnih i zavisnih rečeničnih članova u jedinici e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 2, Jedinica 2.5 (Nezavisni i zavisni rečenični članovi).

Neka učenici zatim samostalno pregledaju rečenice i slike u primjerima (e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 2, Jedinica 2.5, Primjeri 2–8). U njima se ponavlja ista rečenica koja sadrži sve rečenične članove, a u svakome se primjeru pozornost usmjerava na jedan rečenični član koji se potom objašnjava.

Nakon što ste podsjetili učenike na rečenične članove, podijelite učenike u grupe. Svaka će grupa dobiti isti zadatak:

• Prvi dio zadatka: grupa treba osmisliti vlastiti primjer rečenice (koja će sadržavati svih 8 rečeničnih članova).
• Drugi dio zadatka: grupa priprema 8 sličica od kojih će svaka predstavljati određeni rečenični član (kao u primjerima iz jedinice na e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 2, Jedinica 2.5 Nezavisni i zavisni rečenični članovi), radeći pritom u digitalnom alatu za crtanje Pixton. Taj digitalni alat omogućuje brzo i lako stvaranje sličica. Oblikujući sličice stripa kojima se izdvaja pojedina riječ (ili više njih), učenici će osvijestiti obavijesnu ulogu pojedinih rečeničnih članova. Primjerice, ako se trima sličicama prikazuje rečenica "Hodam užarenim asfaltom.", učenici trebaju razlikovati obavijesnu ulogu hodanja od mjesta, odnosno asfalta te atributa, odnosno sličice koja će naglašavati užarenost.

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Za uvodno ponavljanje o vrstama riječi, pripremite učenicima s teškoćama predložak s popisom i primjerima vrsta riječi te s jasno razlikom promjenjivih od nepromjenjivih vrsta riječi.

Tijekom pregledavanja i rješavanja zadataka u Primjerima 2 – 8 (rečenice i slike) u jedinici na e-Škole DOS Hrvatski jezik, Modul 2, Jedinica 2.5 (Nezavisni i zavisni rečenični članovi) raspodijelite učenike s teškoćama u parove umjesto samostalnoga rada jer će na taj način imati potrebnu podršku vršnjaka i lakše će razumjeti gradivo i bit će prisutna veća dinamika i motivacija u radu. Provjeravajte razumijevanje primjera i dodatno približite učeniku službe u rečenicu koje mu nisu dovoljno jasne.

Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan suučenik mentor koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti izrade stripa u skladu s njegovim mogućnostima.

U izradi stripa potaknite učenike da stave dobar kontrast podloge i riječi ako imate u razredu učenika s oštećenjem vida. Prilikom projekcije svih stripova učeniku s oštećenjem vida opisujte što se nalazi na stripovima pojedine grupe ako nema tiflotehnička pomagala kojima bi dobio potrebne vizualne informacije.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

S obzirom na to da aktivnost podrazumijeva predznanje vezano uz rečenične članove i služi utvrđivanju nastavnih sadržaja vezanih uz rečenične članove, na početku aktivnosti možete uputite učenike na to da otvore jedinicu na e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 2, Jedinica 2.5 (Nezavisni i zavisni rečenični članovi).

Slijedeći nastavne sadržaje iz te jedinice, učenici neka se kratko podsjete na ključne pojmove. Zatim slijedi rad u osam grupa.

Napišite na ploču (nedovršenu) rečenicu koja će poslužiti kao početna rečenica kratke priče, npr. Puno kasnije, neposredno pred vjenčanje, Klara se sjetila onoga davnog poslijepodneva....

Zadatak je svake od osam grupa osmisliti tekst od deset rečenica koji će biti zasićen pojedinim zadanim rečeničnim članom (npr. predikatima, atributima, objektima). Ako je učenika premalo za podjelu u osam grupa, možete smanjiti njihov broj pa svakoj grupi zadati da sastavi tekst zasićen dvama rečeničnim članovima (npr. predikatima i objektima, apozicijama i priložnim oznakama). Svakoj grupi zadajte rečenične članove, no pritom ostale grupe ne smiju znati koje rečenične članove koja grupa ima u svome zadatku.

Prije nego što počnu sastavljati svoj tekst učenici neka ponove znanja o rečeničnim članovima u jedinici na e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 2, Jedinica 2.5 (Nezavisni i zavisni rečenični članovi).

Kad učenici završe s pisanjem, gotove tekstove trebaju podijeliti u digitalnom alatu Google Disk koji omogućuje da podijeljeni tekst bude dostupan svim učenicima u razredu, a i svi će ga učenici moći dorađivati. Tekstove koje su učenici napisali, pročitajte naglas ili neka to učine učenici. Učenici trebaju otkriti koji su rečenični članovi bili u zadatku koje grupe.

Na kraju aktivnosti grupe mogu odabrati najuspjeliji tekst glasanjem u alatu Mentimeter, pa ga potom mogu doraditi (nadopunjavati) rečeničnim članovima drugih grupa kako bi uz jezične kompetencije razvijali i kreativnost. Za glasanje u alatu Mentimeter podijelite s učenicima kod i poveznicu na anketu u kojoj ćete postaviti pitanje višestrukog izbora: Koji tekst smatrate najuspjelijim? Zapišite naslove tekstova kao moguće izbore te pozovite učenike da se odluče za jedan naslov teksta. Za odgovaranje na pitanje učenici se ne moraju registrirati. Nakon što su učenici odgovorili na anketno pitanje prikažite im rezultate njihova odabira.

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Poželjno je da učenici u početnome dijelu aktivnosti ponavljaju u paru sadržaje prethodne aktivnosti kako bi im bilo zanimljivije i lakše, a učenicima s teškoćama može vršnjak ili vi dodatno pojasniti ako im nešto nije jasno. Primjerice, vršnjak može učeniku s teškoćom čitati podsjetnike i tekstove u jedinici na e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 2, Jedinica 2.5 (Nezavisni i zavisni rečenični članovi) ili ih mogu čitati naizmjenično.

Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan suučenik mentor koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Pobrinite se da grupa bude poticajna te prihvati prijedloge rečenica učenika s teškoćama.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Zainteresirani učenici mogu tjedan dana čitati novinske članke u dnevnim novinama ili časopisima. Novine i časopise odaberite u suradnji s učenicima ovisno o njihovim interesima. Za vrijeme čitanja neka učenici ispisuju rečenice koje imaju stilski obilježen red riječi i neka pokušaju procijeniti na koji je način taj red riječi utjecao na dojam koji ostavlja cijeli članak, na informativnost rečenica, na ukupan stil članka i njegovu poruku. Pritom učenici uče kritički razmišljati i davati svoje osvrte na sadržaj pročitanih tekstova. Nakon tako odrađenoga zadatka učenici neka odaberu jednu od rečenica koje su pronašli te ju morfološki i sintaktički analiziraju.