Na početku aktivnosti možete zamoliti učenike da u parovima pokušaju razmijeniti nekoliko informacija ne koristeći se jezikom. Promatrajte ih nekoliko trenutaka kako se domišljaju različitim komunikacijskim rješenjima i potom komentirajte s njima kako su se osjećali tijekom uvodnoga zadatka. Možete ih upitati npr. Postoji li jezik i dalje, čak da i svatko od nas izgubi mogućnost govorenja ili pisanja?, Gdje se on nalazi?.

Nakon što ste još malo osvijestili jezik kao apstraktan sustav znakova, možete ih zamoliti da ono što su željeli prenesu koristeći se uobičajenim načinom komunikacije. Nastavite pitanjima npr. U čemu je razlika?, Zašto je ovo lakše?, Kako ste bili sigurni da vas je sugovornik razumio?.

Naime, mnogi su tijekom neverbalne komunikacije vjerojatno nastojali poruku prenijeti imitirajući gestom ili crtajući u zraku ono o čemu govore, oblikujući znakove koje zajednički prepoznaju. Nastojeći još jednom osvijestiti razliku između jezika kao apstraktnoga sustava i njegove realizacije u govoru ili pismu te upozoriti na koncept jezičnoga znaka, možete ih pitati npr. Kako je uopće nastao jezik?, Kako su prvi pošiljatelji poruka bili sigurni da ju je primatelj razumio?, Na koji su se način oblikovale prve riječi?.

Otvorite potom s učenicima jedinicu na e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 2, Jedinica 2.7. (Jednoznačnost i višeznačnost leksema) i pogledajte s njima uvodni videozapis. Komentirajte s učenicima njegov sadržaj i pitajte ih pronalaze li možda u njemu neke odgovore na uvodno postavljena pitanja te koliko im se čini uvjerljivom prikazana teorija o postanku jezika odnosno prvih riječi. Neka učenici potom odgovore na dva interaktivna zadatka ispod videozapisa. Prokomentirajte rješenja kako biste ih naveli na to da zaključe kako su protagonisti u obostranome dogovoru oblikovali neke od prvih jezičnih znakova da bi se jasno mogli sporazumjeti. Precizirajte s njima pojam jezičnoga znaka.

Uputite učenike potom da riješe sljedeća dva zadatka uz podnaslov „Jezični znak“ ovjeravajući model po kojemu se oblikuje jezični znak.

Nakon što ste utvrdili prirodu jezičnoga znaka i ustanovili različitosti njegova izraza u govoru i pismu te moguća ograničenja u upotrebi koja iz toga proizlaze, neka se učenici prisjete uvodne aktivnosti i kažu jesu li osjećali nelagodu zbog nemogućnosti uspostave odgovarajuće komunikacije sa suučenikom u paru. Prokomentirajte i situacije u kojima osoba koja se služi jezikom ne može percipirati ili pak realizirati zvukovni ili grafički dio jezičnoga znaka u komunikaciji.

Porazgovarajte s učenicima o inkluzivnosti i važnosti solidarnosti s osobama koje ne vide ili ne čuju, s gluhonijemima, pitajte ih znaju li što je Brailleovo pismo, na koji se način uspostavlja komunikacija s gluhonijemim osobama i sl. Možete pogledati kratak informativan videozapis o jezičnim znakovima Brailleova pisma pod naslovom Kako čitati brajicom.

Zadajte potom učenicima neka detaljnije prouče podnaslov „Struktura jezičnoga znaka“ i riješe pripadajuće zadatke. Nakon toga neka odrede pet jezičnih znakova iz svoje neposredne blizine imenujući im izraze i sadržaje.

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

U prvom zadatku neverbalnoga prenošenja poruke, pomozite učenicima s teškoćama. Učenicima s poremećajem iz autističnog spektra objasnite verbalno kako mogu gestama ili mimikom prenijeti poruku, a vi im budite model. Učenicima s oštećenjem vida također modelirajte poruku koju žele prenijeti, a kada oni trebaju pogoditi poruku, neka sjede što bliže učeniku koji prenosi poruku. Ako nemaju nikakav ostatak vida, verbalno im opisujte što učenik radi kako bi mogli pretpostaviti što im učenik želi reći. U svakome slučaju uključite svakog učenika s teškoćama u ovu aktivnost.

Videozapis koji ćete koristiti u ovoj aktivnosti pošaljite elektroničkim putem učenicima s teškoćama. Učenicima s oštećenjem vida opišite ključne vizualne informacije, a učenicima s intelektualnim teškoćama sastavite kratak pisani predložak koji opisuje što se događa u videozapisu kako bi lakše razumjeli sadržaj.

Pružite podršku učenicima s teškoćama tijekom rješavanja zadataka na e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 2, Jedinica 2.7. (Jednoznačnost i višeznačnost leksema), a ako je moguće organizirajte rješavanje zadataka u parovima s poticajnim vršnjacima.

Ako u razredu imate učenika s oštećenjem vida, neka on sam u zadnjoj aktivnosti predstavi Brailleovo pismo ako se njime služi. Zatim neka se drugi učenici okušaju u čitanju i pisanju Brailleova pisma, a učenik s oštećenjem vida neka bude u ulozi mentora.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Napravite igru memorije u digitalnom alatu Match the Memory − riječ je o klasičnoj igri memorije (pamćenju i uparivanju pripadajućih kartica), s time da je ovdje potrebno pridružiti sadržaje odgovarajućim izrazima jezičnih znakova (na jednoj će se kartici nalaziti sadržaj jezičnoga znaka, a na drugoj njegov izraz). Uključite što veći broj primjera. Igri je moguće pristupiti mobilnim telefonom ili tabletom istodobno je projicirajući na način da u stvarnome vremenu bude vidljiva cijelomu razredu.

Neka učenici potom zaigraju igru podijeljeni u tri veće grupe, ali bez mogućnosti ponovljenih pokušaja − zadatak je svake grupe popisati izraze jezičnih znakova koje otvaraju njihovi igrači i pridružiti im one sadržaje koje im igra ponudi u nasumičnome prvom pokušaju uparivanja. Dakle, rezultat uparivanja bit će (većinom) sadržaji koji ne pripadaju svojim izrazima te će se na taj način dobiti potpuno novi (za ostale grupe nepoznati i nerazumljivi) jezični znakovi. Tako dobivene jezične znakove moguće je zapisati i u digitalnom alatu Word Online kako bi poslije bili pogodni za daljnju obradu. Pripremite predložak za svaku grupu i podijelite poveznicu na taj zasebni dokument svakoj pojedinoj grupi. To možete učiniti u dogovorenom digitalnom okupljalištu kojim se inače u razredu koristite (npr. grupa na društvenoj mreži). Odabrani će član svake grupe zapisivati u predložak dobiveni popis znakova abecednim redom.

Nakon što svaki igrač (svake grupe) otvori po jednu karticu i stvori nasumično ponuđeni jezični znak, učenici unutar grupa podijelit će se u parove te će svaki par sastaviti po jednu rečenicu koristeći se dokumentom s popisanim znakovima koji je sastavio njihov član-popisivač (kojim će pristupiti putem prethodno podijeljene poveznice) kako je prethodno opisano. Parovi će potom čitati svoje neobične rečenice i pitati pripadnike drugih grupa razumiju li ih, odnosno primaju li odaslanu poruku. Naoko potpuno nerazumljiva rečenica moći će se razumjeti samo unutar zatvorene razredne grupe, dok je druga grupa može dešifrirati samo ako joj grupa koja ju je sastavila proslijedi svoj popis znakova, odnosno kojim su točno izrazima pripojeni koji sadržaji. Na taj će se način osvijestiti spoznaja o arbitrarnosti jezičnoga znaka i njegovoj konvencionalnosti − neodvojivoj dogovornoj vezi između izraza i sadržaja. Kako bi se ta veza dodatno uočila, ponudite učenicima neke izraze koji su istovjetni u različitim jezicima, a pripojeni su potpuno različitim sadržajima kao što je, primjerice, „RAD“ (različita značenja u hrvatskome i njemačkome − pri čemu je moguća korelacija s nastavom stranih jezika). Nakon više ili manje (bez)uspješnih pokušaja dešifriranja ponuđenih rečenica, učenici grupe koja ih je sastavljala proslijedit će poveznicu na svoj dokument s popisanim znakovima i ostatku razreda te će na taj način svi moći odgonetnuti njihovo izvorno značenje.

Osim što je igra zabavna, nalik slojevitijoj inačici igre Pokvarenoga telefona, možete ih pitati i kada bi takvo komuniciranje moglo biti posebno korisno ili potrebno u njihovoj svakodnevici, odnosno kako bi se ove jezične spoznaje mogle povezati s nekim napravama za (de)šifriranje poruka koje rade na sličan način. Neka pokušaju pronaći ili zamisliti situacije iz svakodnevnoga života kada bi im bilo učinkovito ili osobito korisno da poruku koja se odašilje može razumjeti isključivo primatelj kojem je namijenjena te potom onim entuzijastičnijim učenicima možete zadati i dodatni zadatak da osmisle na taj način svoj kodirani jezik za specijaliziranu upotrebu, s jasnim kontekstom i osnovnim pojmovima za koje misle da su im nužni u takvoj komunikaciji. Kao primjer možete im ponuditi neke od najglasovitijih naprava koje funkcioniraju po sličnom principu te su se upotrebljavale, primjerice, tijekom velikih povijesnih ratnih sukoba. (Ovdje se može pripremiti suradnja o temi šifriranih poruka s nastavnikom Povijesti.) Također, učenike možete uputiti da istraže koji su se filmovi bavili sličnim istinitim povijesnim, ratnim ili špijunskim pričama.

Učenici potom rješavaju Zadatak 2 u e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 2, Jedinica 2.7 i sve zadatke u podnaslovu „Arbitrarnost jezičnoga znaka“.

Na kraju aktivnosti učenici mogu riješiti igru memorije do kraja, na uobičajen, ispravan način, a pobjeđuje grupa koja to prva učini.

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Igru memorije koju ćete koristiti prilagodite učenicima s teškoćama. Učenicima s intelektualnim teškoćama smanjite broj parova na onaj broj koji mogu riješiti bez poteškoća. Kod učenika s oštećenjem vida pripazite na kontrast podloge i riječi (najpoželjnija je crno-bijela kombinacija), a učenicima s oštećenjem vida omogućite zvučni zapis riječi ili ih uputite na korištenje govorne jedinice ako je imaju.

Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan vršnjak mentor koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti.

Tijekom rješavanja zadataka na e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 2, Jedinica 2.7. (Jednoznačnost i višeznačnost leksema) pratite rad učenika s teškoćama i pružite im podršku ako ne razumiju neki dio nastavne cjeline. Učenicima s teškoćama omogućite češće stanke s obzirom na brojnost zadataka. Učenicima s poremećajem iz autističnog spektra omogućite vizualnu podršku kad god je moguće u zadatcima, tako da za takva učenika unaprijed pripremite listić sa zadatcima iz jedinice na e-Škole DOS Hrvatski jezik, Modul 2, Jedinica 2.7. (Jednoznačnost i višeznačnost leksema) popraćenim vizualnom podrškom.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Uputite učenike da otvore jedinicu na e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 2, Jedinica 2.7 (Jednoznačnost i višeznačnost leksema) te riješe Zadatak 5 kako biste ustanovili višeznačnost ponuđenoga leksema. Neka potom riješe i Kolekciju zadataka 1 (e-Škole DOS Hrvatski jezik 1 razred, Modul 2, Jedinica 2.7, Kolekcija zadataka 1) kojima će učenici potvrditi postojanje jednoznačnih i višeznačnih riječi.

Slijedi radionica za otkrivanje višeznačnosti − učenike uputite neka otvore jedan od digitalnih rječnika koji se nude kao poveznica u jedinici te neka u njemu uvodno prouče sva značenja leksema JEZIK (podnaslov „Izradi vježbu“). Učenike podijelite u grupe prema različitim sadržajima koja se mogu pridružiti tom izrazu − učenici će, koristeći se digitalnim alatom, ilustrirati neku svakodnevnu situaciju koja prikazuje različita značenja navedenog izraza. To mogu učiniti fotografijom, ilustracijom, zvučnim zapisom ili videozapisom te ih potom okupiti na plakatu koji će grupe zajednički oblikovati kao veliku (jumbo) reklamu za višeznačnost, na taj način simulirajući jezik marketinških poruka. Plakat je moguće jednostavno oblikovati u alatu Canva. Svaka će grupa potom plakat pokušati proširiti donoseći neke vlastite primjere kojima će nastojati reklamirati zašto je višeznačnost izvrsna i „navući“ publiku na otkrivanje kako riječi postaju višeznačne. Plakat mogu podijeliti u svojim grupama ili na školskoj mrežnoj stranici simulirajući napadne mrežne „iskačuće“ oglase.

Na kraju, za vježbu, a i u svrhu bogaćenja učeničkoga rječnika, neka svaka grupa odabere tri manje poznata leksema iz Zadatka 7 (e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 2, Jedinica 2.7, Zadatak 7). Zatim neka odredi je li riječ o višeznačnicama ili jednoznačnicama koristeći se digitalno dostupnim rječnicima i priručnicima za koje procijene da im u tome mogu pomoći, npr. mrežnim priručnikom Hrvatski jezični portal. Sva značenja eventualnih višeznačnica potrebno je istražiti i okupiti u zajedničkoj mapi te potom pokušati pojasniti na koji se način to dodatno (izvedeno) značenje oblikovalo.

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Učenicima s teškoćama pripremite pisani predložak s jasno naznačenom razlikom između jednoznačnih i višeznačnih riječi te njima bliskim primjerima.

Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan vršnjak mentor koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Ako je u nekoj grupi učenik s izraženom anksioznošću ili s nekom drugom teškoćom zbog koje ne želi usmeno izlagati , a ta grupa je odabrala raditi videozapis, onda neka taj učenik snima videozapis, ali neka ne bude jedan od govornika.

Pri izradi plakata vodite računa da je kontrast podloge plakata i slova prilagođen učeniku s oštećenjem vida ako ga imate u razrednom odjelu (s njim provjerite na kojim podlogama vidi pročitati sadržaj plakata) te uputite učenike da koriste povećani font slova (barem 14 pt) te ako je moguće, sanserifni font (Arial ili Calibri) kako bi plakat bio grafički prilagođen svim učenicima s teškoćama.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Učenicima možete predložiti i sljedeće izraze čije sadržaje mogu istražiti listajući dostupne priručnike na mreži, a za koje procijene da im u tome mogu pomoći, npr. održivi razvoj, rodna ravnopravnost, digitalne kompetencije, medijska pismenost, staklenički učinak. Pritom se sadržaji mogu proširiti očekivanjima međupredmetnih tema iz kojih su preuzeti navedeni izrazi.