U uvodnom dijelu potaknite učenike da se prisjete svojih prethodnih saznanja o građi stanice tako da pomoću digitalnog alata Padlet podijelite s njima slike građe prokariotske i eukariotskih stanica (biljnih i životinjskih).
U bilježnice neka zapišu koje su strukture zajedničke bakterijskoj, biljnoj i životinjskoj stanici. Nasumično izaberite nekoliko učenika koji će pročitati svoje odgovore. Ostali učenici prate izlaganje učenika te pojavi li se netočnost, mogu sudjelovati u ispravcima s objašnjenjima. Uputite učenike da pogledaju videozapis Građa virusa u e-Škole DOS Biologija 3, Modul 1, Jedinica 1.1. Nakon odgledanog videosadržaja zadajte učenicima da u bilježnice zapišu zašto viruse ne ubrajamo u živa bića te na koji način virusi mogu utjecati na zdravlje čovjeka. Svoje zaključke učenici zapisuju na Lino ploču. Odaberite nekoliko odgovora s Lino ploče te raspravite s učenicima o točnosti podataka i potaknite ostale učenike da sudjeluju sa svojim sugestijama kako biste u konačnici imali ispravne zaključke zašto viruse ne ubrajamo u živa bića.

Za zadaću im nasumično dodijelite viruse poput virusa gripe, Epstein-Barrova virusa, HPV-a i virusa uzročnika hepatitisa A, B ili C te im zadajte da izrade stripove u kojima će obuhvatiti izgled virusa, utjecaj na zdravlje čovjeka i metode prevencije. Neka stripove podijele na istoj Lino ploči i predstave pred razredom tijekom sata ponavljanja.

Uoči provedbe aktivnosti Što sad virusi kompliciraju učenicima s teškoćama pošaljite poveznicu na kojoj se nalazi sadržaj vezan za građu prokariotske i eukariotskih stanica. U nasumičnom odabiru preskočite učenike kod kojih je prisutan poremećaj u ponašanju i osjećanju. Učenicima s disleksijom te učenicima s oštećenjem mišićno-koštanoga sustava i oštećenjem vida valja savjetovati da videozapis u digitalnom obrazovnom sadržaju potraže pomoću opcije Traži. S obzirom na to da se nakon gledanja videozapisa Građa virusa očekuje da učenici s teškoćama zaključe zašto viruse ne ubrajamo u živa bića, učenicima s teškoćama valja osigurati priliku da videosadržaj pogledaju više puta.

Učenici koji žele znati više neka istraže o virusu mozaične bolesti duhana i virusu gripe. Trebaju istražiti izgled, građu, način zaraze te prevenciju od tih virusa. Svoja saznanja neka prezentiraju u obliku plakata koji će izraditi u digitalnom alatu Canva i prikazati u razredu.

Kako biste zainteresirali učenike za ovu aktivnost, pročitajte im članak o kravljem ludilu. Nakon čitanja članka uputite učenike na postojanje priona – čestica sitnijih od virusa koje uzrokuju bolesti u životinja i ljudi.

Podijelite učenike u četiri do pet grupa s podjednakim brojem učenika. Svaka grupa učenika ima zadatak da pomoću e-Škole DOS Biologija 3, Modul 3, Jedinica 3.8 pronađe najmanje pet pojmova vezanih za prione. Neka učenici istraže i dodatnu literaturu pomoću mrežnih pretraživača i uz odabrane pojmove dodaju kratko objašnjenje na panoe koje ste unaprijed za svaku grupu pripremili u digitalnom alatu Padlet. Poveznice grupama podijelite u digitalnom alatu koji inače koristite kada radite po modelu C, a objasnite im da se kao grupa dogovaraju o pojmovima i da svatko od njih unese barem po jedan pojam i njegovo objašnjenje. Zatim svakoj grupi nasumično dodijelite pojmove i objašnjenja druge grupe, a učenici će pomoću njih smisleno povezati i zatim ispričati saznanja o prionima. Svaka grupa ima petnaest minuta za pripremu izlaganja. Unutar grupe učenici međusobno odabiru predstavnike koji će izlagati zaključke svoje grupe. Pojave li se neke nedosljednosti prilikom izlaganja, ostale ih grupe mogu ispraviti kako ne bi došlo do nastajanja miskoncepcija.

Na kraju raspravite o tome kako prioni utječu na život i zdravlje čovjeka, koliko su učestale zaraze prionima te postoje li učinkovite metode čovjekove zaštite od zaraze.

Prilikom podjele učenika u četiri do pet grupa s podjednakim brojem učenika vodite računa o podjednakoj zastupljenosti učenika s različitim teškoćama. U grupu u kojoj se nalazi učenik s teškoćama pokušajte uključiti učenike koji djeluju motivirajuće i suradnički u odnosu na učenike s teškoćama. Unaprijed definirajte ulogu učenika s teškoćama unutar grupe (učenik s poremećajem iz autističnoga spektra, može potražiti fotografije ili unositi pojmove u digitalni alat). Iako je aktivnost organizirana u grupama, preporučuje se učenicima s teškoćama (osobito onima s oštećenjem mišićno-koštanoga sustava, kao i onima s oštećenjem vida te učenicima s disleksijom) osigurati poveznice na mrežne stranice na kojima se nalaze informacije o prionima ili ispisane informacije na papiru (uvećan font, povećan razmak, poravnanje s lijeve strane). Učenicima s oštećenjem vida usmeno objasnite ključne dijelove materijala s temom priona, odnosno skrenite im pozornost na njih. Učenike s poremećajem aktivnosti i pažnje uoči grupne aktivnosti također usmjerite na ključne odrednice sadržaja o prionima. U svrhu aktivnog sudjelovanja učenika s teškoćama u njegovoj grupi, predložite drugim učenicima da pročitaju ili prepričaju sadržaj/saznanja koja je pripremila grupa u kojoj se nalazi taj učenik.

Pojam priona dodajte u pojmovnik (zajednički, digitalni ili u obliku plakata) koji učenici sami ažuriraju tijekom svake nastavne jedinice (pritom je važno koristiti se lako čitljivim fontom, kakav je, primjerice, Omotype). Pojmovnik će prije svega olakšati usvajanje pojmova većini učenika s teškoćama, ali njime se mogu koristiti i ostali vršnjaci.

Uputite zainteresirane učenike da na mrežnim stranicama potraže dodatne informacije o prionima. Primjerice, kolika je godišnja učestalost zaraze prionima koji uzrokuju Creutzfeldt-Jakobovu bolest. Drugi mogu istražiti postoje li „dobri“ prioni. Svoja saznanja neka objedine u obliku prezentacije izrađene u programu PowerPoint, koju će prikazati drugim učenicima.

U svrhu ponavljanja gradiva o virusima i prionima, podijelite učenike u skupine s podjednakim brojem učenika. Svaka skupina u različitom digitalnom alatu neka izradi digitalni materijal za ponavljanje. Prilikom izrade učenici se trebaju koristiti odgovarajućim slikama ili videosadržajima koje će pronaći pomoću mrežnih pretraživača. Primjerice, prva skupina u alatu Wordwall izrađuje kviz. Kviz treba sadržavati najmanje pet, a najviše petnaest pitanja. Pitanja moraju biti različitog oblika. Druga skupina izrađuje križaljku u alatu Crossword labs s najmanje deset pojmova. Treća skupina izrađuje igru pamćenja u alatu Match the memory. Četvrta skupina izrađuje tri do četiri akrostiha u alatu Puzzle.org. Svakoj skupini dodijelite iste liste za vrednovanje radova, što ste prethodno pripremili. Učenici predstavljaju svoje uratke ostalim učenicima, koji zatim rješavaju napravljene materijale za ponavljanje te pritom popunjavaju liste za vrednovanje. Na temelju ispunjenih lista donesite odluku o najboljem radu, koji možete objaviti na mrežnoj stranici škole.

Kako biste ovu aktivnost proveli u mrežnom okruženju, organizirajte sastanak u alatu Teams, dijelu sustava Office365. Na početku sastanka učenicima objasnite koji su im zadatci i podijelite ih nasumično u sobe za suradnju. Zadajte im rok od dvadeset minuta. Nakon što završe svoje zadatke i dogovore predstavnike, omogućite im dijeljenje zaslona i prikaz radova. Prema mogućnostima alata, neka učenici sudjeluju u rješavanju zadanih zadataka odnosno podijeljenih materijala. Nakon toga podijelite im liste za vrednovanje u datoteke u zajedničkom kanalu i odredite deset minuta za njihovo ispunjavanje. Prikažite njihove liste i odredite žiri koji će na temelju lista odabrati najbolji rad, koji ćete na kraju podijeliti na mrežnoj stranici škole.

Učenicima s teškoćama unaprijed dajte pojmove koje bi trebali istražiti i o njima pripremite pitanje / vizualni prikaz jer ćete na taj način osigurati kvalitetniju uključenost tih učenika u aktivnost izrade digitalnog materijala. Također, pri izradi digitalnog materijala za ponavljanje učenici se mogu koristiti pojmovnikom koji zajednički ažurirate i koji je svima dostupan. Ponovno vodite računa o podjednakoj zastupljenosti učenika s teškoćama po skupinama. Pažljivo odredite skupinu u koju će se uključiti učenik s teškoćama i pritom vodite računa o digitalnom sadržaju koji će izrađivati, a koji mora biti u skladu s njegovim sklonostima. Učenicima s disleksijom i učenicima s jezičnim teškoćama pomognite oko definiranja pojmova za kviz, križaljku, igru pamćenja ili slagalice. Pokušajte učenike s poremećajem aktivnosti i pažnje, učenike s disleksijom, kao i one s oštećenjem vida uključiti u skupinu koja će raditi u alatu Match the memory. Pojedini učenici s teškoćama mogu zajedno s nastavnikom imati ulogu ocjenjivača najboljih uradaka, pri čemu bi liste za vrednovanje trebale biti pripremljene u pojednostavnjenom obliku.

Prilikom provedbe aktivnosti u mrežom okruženju, učenicima s teškoćama osigurajte jasnu uputu te im objasnite i pokažite rad u sobama za suradnju. Podjela u sobe ne smije biti nasumična, već treba slijediti logiku uparivanja kao i tijekom provedbe nastave uživo. Učenicima s teškoćama i u ovom obliku aktivnosti unaprijed pošaljite pojmove koje bi trebali istražiti i o njima pripremiti pitanje / vizualni prikaz.

Učenik s oštećenjem sluha može imati dobru čujnost pomoću slušnog pomagala ili umjetne pužnice (kohlearnog implanta), ali će ponekad unatoč tome teže razumjeti govornika, na što je važno upozoriti učenike u sobi za suradnju u kojoj se nalazi učenik s oštećenjem sluha. Izbjegavajte istovremeno govorenje i pokazivanje na slici jer učenik treba prebacivati pogled između govornikova lica ili stručnog komunikacijskog posrednika i slike. Osigurajte dobru vidljivost lica i usana govornika. Unaprijed osigurajte ključne pojmove iz same aktivnosti kako bi se učenik s oštećenjem sluha upoznao s njima. Pričekajte nakon postavljanja pitanja kako bi i učeniku s oštećenjem sluha dali priliku da se javi i odgovori (stanka osigurava vrijeme za obradu informacija).

Uputite učenike na digitalni alat NatGeo - MapMaker, u kojem će izraditi digitalni kartu koja će sadržavati najčešće virusne bolesti u različitim dijelovima svijeta.