Ovom ćete aktivnošću potaknuti učenike na razmišljanje o geostrateškim uzrocima grčko-perzijskog rata. Zadajte im da pogledaju videoisječak e-Škole DOS Povijest 1, Modul 2, Jedinica 2.3, Video 1. Nastanak Perzijskoga Carstva. Nakon toga ih uputite da prouče kartu Perzijskoga Carstva u istome DOS-u i u paru rasprave o tome koje je današnje države obuhvaćalo Perzijsko Carstvo. Prozovite jedan par da izloži svoje zaključke te još nekoliko parova da dopune izlaganje ako je potrebno. Nakon toga neka učenici pročitaju tekst Nastanak i širenje Perzijskoga Carstva. Dajte im uputu da u tekstu traže razloge uspjeha Perzijskoga Carstva, izdvoje tri uzroka i poredaju ih prema važnosti. Također trebaju pripremiti objašnjenje svojega odabira. Rezultate upisuju u alat Word online. Budući da će zasigurno biti različitih poredaka uzroka, prozovite nekoliko učenika da pročitaju i objasne svoj odabir pa ga zajedno komentirajte. S ostatkom razreda raspravite o „konačnom“ popisu uzroka. U isti alat unesite konačan popis uzroka rata prema važnosti i komentirajte s učenicima objašnjenje zbog kojih ste odabrali te uzroke. Zadajte učenicima da u spomenutom DOS-u pročitaju tekst Jonski ustanak i posebnu pozornost obrate na djelovanje Aristagore iz Mileta. Podijelite učenike u grupe od 4 do 6 članova i uputite ih da izdvoje 4 ‒ 6 Aristagorinih postupaka i razmisle na koji bi ih način prikazali vizualno. U digitalnom alatu Pixton učenici izrađuju kratki strip kojim prikazuju Aristagorine postupke i Jonski ustanak. Nakon što završe izradu stripa, uratke dijele s pomoću alata Padlet. Komentirajte s učenicima uratke i zajedno odaberite strip koji najuspješnije prikazuje temu. Za kraj potaknite raspravu o tome jesu li pobune protiv vlasti opravdane i u kojim situacijama. Uputite ih da na komad papira opišu jednu situaciju u kojoj su, u školi i u svojoj svakodnevici, osjetili nepravdu i htjeli se pobuniti. Pokupite papire i nasumično izvucite nekoliko te naglas pročitajte opis situacije. Prokomentirajte s učenicima što smatraju nepravednom u njoj i koju bi metodu rješavanja sukoba upotrijebili, pobunu, dijalog ili nešto treće.

Preko platforme MS Teams uputite učenike za pogledaju videoisječak Nastanak i širenje Perzijskoga Carstva, Video 1. Nakon toga ih uputite da prouče kartu (slika 1) i samostalno razmisle o tome koje je današnje države obuhvaćalo Perzijsko Carstvo. Prozovite nekoliko učenika da podijele svoja razmišljanja dok ne navedu dovoljno država. Nakon toga neka pročitaju tekst Nastanak i širenje Perzijskoga Carstva te pronađu razloge uspjeha Perzijskoga Carstva, izdvoje tri uzroka i poredaju ih prema važnosti. Također trebaju pripremiti objašnjenje svojega odabira. Rezultate mogu unijeti u zajednički Wordov dokument. Dokument prikažite s pomoću dijeljenja zaslona te komentirajte popise. Zadajte učenicima da u istome DOS-u pročitaju tekst Jonski ustanak, podijelite ih u skupine od 4 do 6 učenika i uputite ih da izdvoje 4 ‒ 6 Aristagorinih postupaka te razmisle na koji bi ih način prikazali vizualno. U digitalnom alatu Pixton učenici izrađuju kratki strip kojim prikazuju Aristagorine postupke i Jonski ustanak. Nakon što završe izradu stripova, uratke predstavljaju služeći se dijeljenjem zaslona. U plenarnom načinu rada komentirajte s učenicima uratke i zajedno odaberite strip koji najuspješnije prikazuje temu. Za kraj potaknite raspravu o tome jesu li pobune protiv vlasti opravdane i u kojim situacijama. Povežite to s učeničkom svakidašnjicom postavljajući pitanje na koji se oni način bune protiv onoga što smatraju nepravednim.

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o pojedinačnim potrebama učenika. U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnog rada osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Videoisječak koji ćete uporabiti u ovoj aktivnosti pošaljite elektroničkim putem učenicima s teškoćama kako bi ga neometano mogli pogledati više puta. Učenicima s oštećenjem vida omogućite mjesto blizu izvora zvuka kada se bude gledao videoisječak te im kratko opišite važne vizualne informacije. Učenicima s oštećenjem sluha omogućite pristup titlovima ili transkriptu videoisječka.

Ako u razrednom odjelu imate učenika sa specifičnim teškoćama u učenju i poremećajem u ponašanju i osjećanju, nemojte od njega inzistirati da izlaže što su radili u paru ili da usmeno daje svoje mišljenje (osim ako izrazi želju). Pratite njegov rad dok razgovara u paru, a ako je potrebno, zamolite ga da svoje mišljenje iznese pisanim putem.

Tijekom čitanja tekstova na Edutoriju, uputite učenike sa specifičnim teškoćama u učenju da odaberu opciju uvećanog prikaza teksta te opcije: Pomoć s disleksijom u gornjemu desnom kutu stranice. Tekstove koje će učenici čitati, skratite i pojednostavnite učeniku s intelektualnim teškoćama te mu ih ispišite.

Učenike s teškoćama raspodijelite u skupine u kojima će biti jedan vršnjak, "mentor" koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje smjestite u skupinu koja je uzornog ponašanja te će mu pomoći da usmjeri pozornost na zadatak.

Ako u razredu imate učenika s teškoćama koji rabi asistivnu tehnologiju (primjerice, čitač teksta, slušalice za učenike oštećena sluha, tipkovnice za učenike s oštećenjem mišićno-koštanoga sustava i slično), uputite ga i potaknite da se njome koristi i u zadatcima aktivnosti u kojima je to potrebno.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju

Neka učenici prouče lik i djelo Herodota, oca povijesti i autora glavnog izvora za povijest grčko-perzijskih ratova. Preporučite im djelo Johna Burrowa, Povijest povijesti, Algoritam, Zagreb, 2010.

Prije nego što počnete s aktivnošću pitajte učenike znaju li što je maratonska utrka i odakle joj naziv. Pitajte ih poznaju li nekoga tko je istrčao maraton ili polumaraton. Recite im da će u današnjoj aktivnosti, među ostalim, saznati i podrijetlo maratonske utrke. Podijelite učenike u skupine od 4 do 6 članova. Zadajte im tri teme pa će se, ovisno o broju učenika, neke teme ponoviti. Svaka skupina treba u e-Škole DOS Povijest 1, Modul 2, Jedinica 2.3. proučiti jednu od triju ključnih bitaka grčko-perzijskih ratova: bitku kod Maratona, bitku kod Termopila i bitku kod Salamine. Neka s pomoću alata online Voice Recorder snime kratku radijsku reportažu kojom će prikazati bitku. Uputite ih da zamisle kako se javljaju uživo s mjesta događaja i komentiraju događaj slušateljima ili gledateljima. Trebaju slušateljima dati kontekst, pozadinu sukoba, predstaviti glavne likove, objasniti tijek borbi i završetak. U reportažu također mogu uvrstiti intervju sa sudionicima i protagonistima bitke kako bi dali osobno viđenje. Nakon što završe reportaže, neka ih podijele s pomoću alata Padlet. Preslušajte uratke s razredom i uputite učenike da vode bilješke o bitkama koje njihova skupina nije prikazala. Nakon što završite, uputite učenike da na osnovi svojih bilježaka svaka skupina napiše kratku povijest grčko-perzijskih ratova na osnovi triju obrađenih bitaka. Neka kratke povijesti podijele s pomoću alata, primjerice, Word, Padlet. Pročitajte i komentirajte kratke povijest ističući što nedostaje. Na kraju aktualizirajte temu postavljanjem pitanja za raspravu: Grčko-perzijski ratovi često su shvaćani kao sukob Istoka i Zapada. Postoje li danas takvi sukobi? Može li se rusko-ukrajinski sukob shvatiti na taj način?

Kako bi se sadržaj aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o pojedinačnim potrebama učenika. U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnog rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Tijekom uvodnog razgovora o maratonu i maratonskoj utrci pripremite učenicima s teškoćama fotografije maratona, polumaratona kako bi im pojam bio bliži, posebno ako ne znaju njegovo značenje.

Učenike s teškoćama raspodijelite u skupine u kojima će biti jedan vršnjak, "mentor" koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje smjestite u skupinu koja je uzornog ponašanja te će mu pomoći da usmjeri pozornost na zadatak. Pratite rad učenika s teškoćama u skupinama i vodite računa da aktivno sudjeluju u aktivnostima grupe ovisno o svojim mogućnostima. Potaknite da učenik s poremećajem jezično-govorne glasovne komunikacije sudjeluje u snimanju reportaže, osmišljavanju rečeničnih struktura za reportažu, ali da ne mora biti sniman kako iznosi reportažu na snimaču zvuka (osim ako to želi). Učenik s oštećenjem sluha može snimiti reportažu videozapisom ako poznaje znakovni jezik te na taj način obogatiti rad skupine i toleranciju o različitostima.

Učenicima s teškoćama omogućite da bude u paru s učenikom s kojim će u skupini zajedno zapisivati bilješke ostalih bitaka. Omogućite im pisane upute i usmjeravajuća pitanja za pisanje kratke povijesti grčko-perzijskih ratova.

Ako u razredu imate učenika s teškoćama koji rabi asistivnu tehnologiju (primjerice, čitač teksta, slušalice za učenike oštećena sluha, tipkovnice za učenike s oštećenjem mišićno-koštanoga sustava i slično), uputite ga i potaknite da se njome koristi i u zadatcima aktivnosti u kojima je to potrebno.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju

Neka učenici istraže ostale bitke grčko-perzijskih ratova poput bitke kod Plateje i bitke kod Rta Mikale i tijek rata do njegova završetka te izrade prezentaciju s pomoću alata PowerPoint.

Podijelite učenike u skupine od 3 ili 4 člana te svakoj dodijelite jednu od osoba vezanu za grčko-perzijske ratove (Kir II., Darije I., Kserkso, Miltijad, Temistoklo, Leonida). Ostavite jednu skupinu s neparnim brojem članova koja će biti sudački ocjenjivački sud. Zadatak je skupina istražiti dodijeljenu im osobu (enciklopedija.hr) i pripremiti prezentaciju kojom će braniti tvrdnju da je njihova osoba najvažnija. Na primjer, bira se osoba koja će biti na naslovnici knjige o grčko-perzijskim ratovima. Svaka skupina treba predstaviti svoju osobu u 60 sekundi. Ocjenjivački sud može postaviti dva pitanja svakoj osobi. Nakon svih prezentacija, bira pobjednika. Prezentacija može biti u obliku vlog objave snimljene s pomoću alata Screencast-o-matic. Nakon prezentacija učenici pojedinačno biraju osobu koja ih je najviše oduševila a da nije ona koju je istraživala njihova skupina. Za odabranu osobu pišu tri osobine za koje smatraju da su hvalevrijedne i koje bi cijenili današnji politički vođe. Prozovite nekoliko učenika da izlože svoje stajalište, a ostale učenike da komentiraju; moderirajte raspravu. Postavite im zaključno pitanje Znate li neku današnju osobu koja posjeduje osobine koje smo definirali u ovoj aktivnosti? Potaknite učenike da, nakon što iznesu komentare, počnu raspravu o važnosti pojedinca u ratu.

Kako bi se sadržaj aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o pojedinačnim potrebama učenika. U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnog rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Učenike s teškoćama raspodijelite u skupine u kojima će biti jedan vršnjak, "mentor" koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje smjestite u skupinu koja je uzornog ponašanja te će mu pomoći da usmjeri pozornost na zadatak. Ne inzistirajte da rad izlaže učenik s poremećajem jezično-govorne glasovne komunikacije, sa specifičnim teškoćama u učenju ili poremećajem u ponašanju i osjećanju. U zamjenu, taj učenik priprema prezentaciju, istražuje osobu na osnovi podatak s mrežnih stranica i slično. Pratite njegov rad u skupini i na taj način vrednujte njegovo sudjelovanje. Učeniku s oštećenjem vida pošaljite elektroničkim putem prezentacije svih skupina ako ima računalo/tablet kako bi na njemu mogao pratiti prezentacije ostalih učenika. Tog je učenika potrebno smjestiti blizu izlagača kako bi neometano dobivao auditivne informacije. Učenika s oštećenjem sluha smjestite također blizu izlagača kako bi mogao imati neometani pristup vizualnim informacijama.

Ako u razredu postoji učenik s teškoćama koji rabi asistivnu tehnologiju (primjerice, čitač teksta, slušalice za učenike oštećena sluha, tipkovnice za učenike s oštećenjem mišićno-koštanoga sustava i slično), uputite ga i potaknite da se njome koristi i u zadatcima aktivnosti u kojima je to potrebno.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Neka učenici istraže Plutarhovu biografiju Temistokla i pripreme prezentaciju u Power Pointu za ostatak razreda. Za literaturu neka upotrijebe: Plutarh, Usporedni životopisi, Nakladni zavod globus, Zagreb, 2009.