Svrha je ove aktivnosti upoznati učenike 5. razreda s novim pojmom ‒ demokracija. Bez poznavanja koncepata demokracije i univerzalnih ljudskih prava nije moguće razumjeti razvoj atenske demokracije.
U uvodnom dijelu sata s učenicima razgovarajte o njihovim pravima i obvezama u razredu postavljajući im pitanja: Što smiješ, a što ne smiješ činiti u razredu?, Zbog čega postoje pravila ponašanja i tko ih je postavio?, Vrijede li ista pravila za sve? Razred je uzet kao primjer za upoznavanje s pojmovima jednakosti i ravnopravnosti jer čini zajednicu u kojoj učenici svakodnevno provode dulje vrijeme te unutar koje vrijede univerzalistička mjerila. Kada otkriju demokratska načela u svojoj zajednici, mogu ih lakše primijeniti na širu – grad ili državu.
Zatim uputite učenike da pročitaju sadržaj u e-Škole DOS Povijest 5, Modul 3, Jedinica 3.5. Uvod te pogledaju videozapis o atenskoj demokraciji, kojima će se upoznati s načinom i mjestom donošenja odluka važnih za zajednicu u antičkoj Ateni.
Nakon toga će učenici putem pametnih telefona ili tableta pristupiti digitalnom alatu Wizer u kojem će, radeći u parovima, izraditi tablicu s dva stupca s pomoću koje će usporediti način donošenja odluka u razrednom okružju s onim antičke Atene. Stupci u tablici mogu biti razred i Atena, a redci mjesto donošenja odluke, tko ima pravo izraziti mišljenje i kako se donosi odluka. Jedan učenik može biti zadužen za stupac o razredu, a drugi o Ateni. Zatim postavljaju svoje uratke na zajedničku razrednu platformu Padlet. Na kraju s učenicima donesite zaključak o radu. Neka analiziraju i usporede što je vidljivo na razrednoj platformi te ih vodite prema zaključku o biti demokracije, a to su jednaka prava i obveze svih članova zajednice. Objasnite im da oni zasad tu jednakost i ravnopravnost doživljavaju unutar svojega razreda, a kako će rasti i širiti krug institucija u kojima će se kretati, tako će uviđati da bi ta načela trebala vrijediti svagdje.
Kako bi se sadržaj ovih aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, uvijek treba imati na umu da je ta skupina učenika heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o učenikovim pojedinačnim potrebama. U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnog rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama. O dodatnim postupcima individualizacije surađujte sa stručnim timom škole (edukacijskim rehabilitatorom, logopedom, socijalnim pedagogom, psihologom...).
Važno je učenike s teškoćama u razvoju poticati da aktivno sudjeluju u razgovoru (primjerice, učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje prozivati više puta kako bi zadržao pozornost na razgovoru), ali ne inzistirati da učenici s poremećajem u ponašanju i osjećanju sudjeluju aktivno u usmenoj raspravi. Takvi učenici odgovore mogu poslati pisanim putem. Učeniku s oštećenjem vida približite vizualne informacije koje su važne u raspravi (primjerice, neverbalni govor tijela drugih učenika – geste, mimike koje utječu na značenje iznesene poruke).
Učenicima s intelektualnim teškoćama i učenicima s poremećajem iz autističnoga spektra važno je posebno približiti nove pojmove: demokracija, jednakost svačijega glasa (dati primjer iz njihova života, pojmove popratiti vizualnim prikazima, animacijama i slično).
Učenicima s intelektualnim teškoćama i poremećajem iz autističnoga spektra ponudite vizualni predložak u kojem će biti vidljiva razlika između prava i obveza djece te jasnu i kratku definiciju prava, obveza i jednakosti, a kojim se mogu koristiti u svim aktivnostima.
Pri nabrajanju onoga što sve pojedinac smije ili ne smije činiti u društvu, učenicima s intelektualnim teškoćama možete ponuditi napisana ponašanja koja samo treba razvrstati u skupinu „smije“ / “ne smije“.
Učenike s teškoćama raspodijelite u par s vršnjakom, "mentorom" koji će biti spreman pružiti mu potporu u području u kojemu je potrebno, ali će ga i aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učeniku sporemećajem aktivnosti i pažnje dodijelite vršnjaka koji je uzornog ponašanja kako bi mi usmjerio pozornost na aktivnosti.
Tijekom proučavanja sadržaja na Edutoriju uputite učenike sa specifičnim teškoćama u učenju da u gornjem desnom kutu odaberu opciju Prikaz > Pomoć s disleksijom.
U korištenju digitalnim alatima (Padlet), pružite potporu učeniku s oštećenjem vida: ako učenik nema čitač teksta, neka mu vršnjak iz razreda ili učitelj čita odgovore koji upisuju učenici, ako učenik može čitati i pisati, prilagodite veličinu fonta dostupnu u digitalnom alatu. Pazite da podloga na Padletu bude mat i jednobojna!
Učenicima s teškoćama možete unaprijed pripremiti predložak umne mape s naznačenim pojmovima demokracije, jednakosti, slobode govora i ostalih ključnih pojmova u koji će samo upisati ključni dio definicije pojmova. Pazite pritom da tekst bude napisan fontom veličine 14 i veći ako je riječ o učeniku s oštećenjem vida, poželjno Arial ili Calibri, lijevog poravnanja te s većim razmakom između riječi.
Ako u razredu imate učenika s teškoćama koji rabi asistivnu tehnologiju (primjerice, čitač teksta, slušalice za učenike oštećena sluha, tipkovnice za učenike s oštećenjem mišićno-koštanoga sustava i slično), uputite ga i potaknite da se njome koristi i u zadatcima aktivnosti u kojima je to potrebno.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama, Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na stranici Hrvatske udruge za disleksiju - savjeti učiteljima (http://hud.hr/savjeti-uciteljima/) .
Ova se aktivnost nastavlja na prethodnu. Nakon što su učenici usvojili novi pojam (demokracija) i upoznali se s njegovim temeljnim vrijednostima, slijedi analiza rada atenskih zakonodavaca. Početkom aktivnosti podijelite učenike u četiri skupine s podjednakim brojem učenika, od kojih će svaka proučiti zasebno poglavlje o jednom od atenskih zakonodavaca – Drakonu, Solonu, Klistenu i Periklu unutar sadržaja e-Škole DOS Povijest 5, Modul 3, Jedinica 3.5.
Nakon što završe s radom i zapišu u bilježnice što smatraju najvažnijim, učenici će s pomoću pametnih telefona ili tableta pristupiti alatu Popplet. Svaka od četiriju skupina izradit će umnu mapu čiji će središnji dio sadržavati ime zakonodavca, a sastavnice vrijeme ili godine vladavine, problem koji su zakonima željeli riješiti i tri glavne riječi kojima bi opisali njihovu vladavinu. Zatim se njihovi radovi postavljaju na zajedničku razrednu platformu Padlet. Tada predstavnik svake skupine ostatku razreda predstavlja zakonodavca o kojem su istraživali. Učenici izlažu kronološki – prvi učenik predstavlja najstarijeg zakonodavca, a posljednji predstavlja najmlađeg. Nakon završetka predstavljanja učenici dizanjem ruke glasaju za zakonodavca u čijem bi sustavu najradije živjeli. Rezultati se zapisuju na ploču, a od nekoliko učenika tražite da objasne svoje odgovore. Na taj se način može provjeriti na koji su način učenici shvatili gradivo o razvoju atenske demokracije, te kako procjenjuju i vrednuju rad zakonodavaca.
Na kraju postavite pitanje Zašto se baš vladavina Perikla smatra zlatnim dobom i vrhuncem demokracije? Budući da su učenici u prethodnoj aktivnosti usvojili temelje suvremene demokracije, istaknite koje elemente suvremena demokracija ima, a koji nisu bili dio atenske demokracije, poput činjenica da danas pravo sudjelovanja u politici imaju osobe svih zanimanja, socijalnih statusa i spola. S druge strane, i danas političari primaju plaću za svoj posao, a to je upravo tekovina Periklova doba. S učenicima razgovarajte o tome što misle o navedenim demokratskim vrijednostima i u kakvu bi društvu oni željeli odrastati.
Koristeći se funkcijom breakout rooms alata MS Teams podijelite učenike u četiri skupine s podjednakim brojem učenika, od kojih će svaka proučiti zasebno poglavlje o jednom od atenskih zakonodavaca – Drakonu, Solonu, Klistenu i Periklu unutar sadržaja e-Škole DOS Povijest 5, Modul 3, Jedinica 3.5.
Nakon što završe s radom i zapišu u bilježnice što smatraju najvažnijim, učenici će s pomoću pametnih telefona ili tableta pristupiti alatu Popplet. Svaka od četiriju skupina izradit će umnu mapu čiji će središnji dio sadržavati ime zakonodavca, a sastavnice vrijeme ili godine vladavine, problem koji su zakonima željeli riješiti i tri glavne riječi kojima bi opisali njihovu vladavinu. Zatim se njihovi radovi postavljaju na zajedničku razrednu platformu Padlet. Zatvorite breakout rooms i vratite se u plenarni način rada. Tada predstavnik svake skupine ostatku razreda predstavlja zakonodavca kojeg je istraživala ta skupina. Nakon završetka predstavljanja učenici dizanjem ruke glasuju za zakonodavca u čijem bi sustavu najradije živjeli. Rezultate bilježite u razgovoru MS Teamsa, a od nekoliko učenika tražite da objasne svoje odgovore.
Na kraju s učenicima potaknite razgovor o demokraciji na način opisan u posljednjem odlomku aktivnosti.
Kako bi se sadržaj ovih aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, uvijek treba imati na umu da je ta skupina učenika heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualnim potrebama učenika. U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnog rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.
Učenike s teškoćama raspodijelite u skupine u kojima će biti jedan vršnjak, "mentor" koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje smjestite u skupinu koja je uzornog ponašanja te će mu pomoći da usmjeri pozornost na zadatak. Skupinama u kojima je učenik s teškoćama, pripremite upute po dijelovima i jasne sastavnice umne mape. Pratite rad učenika s teškoćama i osigurajte da je aktivni član skupine.
Učeniku oštećena vida osigurajte mjesto u skupini najbliže zaslonu kako bi imao pristup vizualnim informacijama. Neka mu jedan učenik u skupini opisuje važne vizualne informacije (geste, neverbalne poruke drugih učenika i slično). Učeniku oštećena sluha omogućite mjesto u skupini s kojeg može jasno vidjeti sve učenike kako bi dobio potrebne vizualne informacije.
Ako u skupini postoji učenik s disleksijom, neka netko iz skupine naglas čita tekst s Edutorija.
Tijekom druge aktivnosti rasprave o temi “Misliš li da svačiji glas treba vrijediti jednako?” pokušajte kod učenika s poremećajem u ponašanju i osjećanju, koji i inače nisu skloni iznošenju argumenata u razredu, predložiti da, ako ne žele usmeno iznositi argumente, mogu ih napisati i predati učitelju koji ih onda može pročitati ako učenik to želi.
Učeniku s intelektualnim teškoćama i učeniku s poremećajem iz autističnoga spektra pokušajte približiti temu rasprave tako da mu ponudite od kojih će on odabrati onaj s kojim se najviše slaže i njega upisati u odabrani alat.
Ako je u razredu učenik s teškoćama koji rabi asistivnu tehnologiju (primjerice, čitač teksta, slušalice za učenike oštećena sluha, tipkovnice za učenike s oštećenjem mišićno-koštanoga sustava i slično), uputite ga i potaknite da se njome koristi i u zadatcima aktivnosti u kojima je to potrebno.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama, Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na stranici Hrvatske udruge za disleksiju - savjeti učiteljima (http://hud.hr/savjeti-uciteljima/) .
Predložite zainteresiranim učenicima da osmisle školski zakonik s deset glavnih točaka i iznesu ga u razredu služeći se alatom Mindomo, nakon čega će se o zakoniku glasati. Točke trebaju sadržavati prava i obaveze, kako učenika, tako i učitelja, te trebaju imati propisane kazne za nepoštovanje pravila i nagrade za zaslužne učenike.
Svrha je ove aktivnosti utvrditi gradivo o temeljnim demokratskim vrijednostima, ponajprije o jednakosti i ravnopravnosti svih u društvu. No, da bi se to spoznalo, potrebno je razlikovati suvremenu demokraciju od atenske demokracije jer će tako učenici uočiti da se i demokratski sustav mijenja tijekom vremena, odnosno da demokracija nije stanje nego proces. Na početku aktivnosti uputite učenike da poslušaju izlaganje dr. sc. Jelene Marohnić unutar sadržaja e-Škole DOS Povijest 5, Modul 3, Jedinica 3.5. Periklo, Video 1. Ideal demokracije i u bilježnicu, unutar dvaju stupaca, zabilježe tko je imao pravo glasa u antičkoj Ateni, a tko nije. Zatim s učenicima potaknite raspravu o tome smatraju li da svi trebaju imati jednako pravo glasa u društvu. Da lakše shvate što se pod tim podrazumijeva, učenicima možete postaviti pitanja o njima bliskoj zajednici, primjerice, Poštujete li svačiji glas u razredu jednako?, Poštujete li tuđe pravo na iskazivanje mišljenja ili prekidate govornika?, Što radite ako se s nečijim mišljenjem ne slažete? Na taj način učenicima objasnite pojam tolerancije, danas neodvojiv od demokracije. Isto tako, pitajte učenike koja su im se obilježja Periklove demokracije posebno svidjela, a koje ne. U nastavku aktivnosti učenici u alatu Canva izrađuju razredni digitalni plakat o temi Ja sam važna/važan zato što… Neka na plakatu istaknu nekoliko svojih osobina za koje smatraju da mogu pridonijeti razredu. Usmjerite učenike da bez straha upisuju odgovore jer nema točnog i pogrešnog odgovora, odnosno svatko će drukčije vidjeti svoje mjesto u razredu, obitelji, društvu prijatelja, klubu i sl. Kao zaključak istaknite vrijednost različitosti odgovora te pitajte učenike što bi razred izgubio nečijim odlaskom.
Kako bi se sadržaj ovih aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, uvijek treba imati na umu da je ta skupina učenika heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o učenikovim pojedinačnim potrebama. U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnog rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.
Izlaganje koje će učenici slušati, pošaljite učenicima s teškoćama prije elektroničkim putem. Tijekom slušanja izlaganja, osigurajte transkript učenicima oštećena sluha, a učenicima s intelektualnim teškoćama i učenicima s poremećajem aktivnosti i pažnje kratko opišite glavni cilj izlaganja te ključne pojmove na koje se trebaju usmjeriti. Neka izlaganje učenici s teškoćama poslušaju više puta ako je potrebno.
Učenike s teškoćama raspodijelite u skupine u kojima će biti jedan vršnjak, "mentor" koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje smjestite u skupinu koja je uzornog ponašanja te će mu pomoći da usmjeri pozornost na zadatak. Skupinama u kojima je učenik s teškoćama pripremite upute po dijelovima i jasne sastavnice umne mape. Pratite rad učenika s teškoćama u skupini i osigurajte da aktivno sudjeluje.
Pri izradi digitalnog plakata o temi „Ja sam važan/važna za ovaj razred” učenicima s teškoćama možete dati prijedlog strukture plakata s usmjeravajućim pitanjima i ključnim elementima na koje se trebaju osvrnuti u plakatu. Izbjegavajte ocjenjivati greške u plakatu nastale iz učenikovih teškoća, primjerice ako je učenik izrazito brzoplet i nije pazio na veliko i malo slovo u pisanju, usmjerite mu pozornost i potaknite ga da uz potporu ispravi grešku.
Učeniku oštećena vida osigurajte mjesto u skupini najbliže zaslonu kako bi imao pristup vizualnim informacijama. Neka mu jedan učenik u skupini opisuje važne vizualne informacije (geste, neverbalne poruke drugih učenika i slično). Učeniku oštećena sluha omogućite mjesto u skupini s kojeg može jasno vidjeti sve učenike kako bi dobio potrebne vizualne informacije.
Posljednju raspravu i pitanje "Što bi razred izgubio nečijim odlaskom iz razreda?" posebno iskoristite kao senzibilizaciju učenika za jake strane učenika s teškoćama.
Ako u razredu imate učenika s teškoćama koji rabi asistivnu tehnologiju (primjerice, čitač teksta, slušalice za učenike oštećena sluha, tipkovnice za učenike s oštećenjem mišićno-koštanoga sustava i slično), uputite ga i potaknite da se njome koristi i u zadatcima aktivnosti u kojima je to potrebno.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama, Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na stranici Hrvatske udruge za disleksiju - savjeti učiteljima (http://hud.hr/savjeti-uciteljima/) .
Zainteresirani učenici mogu osmisliti i voditi kratki igrokaz ili dijalog u razredu (imaju ulogu redatelja), pri čemu bi netko od učenika bio poljoprivrednik, netko kućanica, netko tesar itd., a svatko bi objašnjavao zašto je važan za polis. Učenici igrokaz mogu snimiti s pomoću alata Kizoa.
Bazdan, Z., Demokracija i ljudska prava: srce međunarodne ekonomije i politike, Dubrovnik, Sveučilište u Dubrovniku, 2008.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.