Kako biste zainteresirali učenike, uputite ih da pomoću dostupnih mrežnih izvora pronađu fotografije različitih albino organizama u biljnom i životinjskom svijetu. Također, neka pronađu prikaze jednakih organizama, ali jedinki koje nisu albino. Pomoću svojih pametnih telefona neka te fotografije postave na razrednu ploču u digitalnom alatu Padlet, koju ste prethodno pripremili. U vođenom razgovoru, zajedno s učenicima usporedite vanjska obilježja tih organizama te ih pitajte za mišljenje o tome utječe li albinizam na svakodnevni život nekih od prikazanih organizama. Na osnovi njihovih odgovora upoznajte ih s pojmovima korisnih i štetnih mutacija. Zatim ih uputite na e-Škole DOS Biologija 4, Modul 2, Jedinica 2.2., poglavlje Korisne i štetne mutacije. Neka u parovima u svoje bilježnice ispišu ključne podatke vezane za korisne i štetne mutacije te mutacije koje nemaju utjecaja na fenotip. Za svaki tip mutacije neka navedu primjer iz svakodnevnoga života te donesu zaključak o utjecaju mutacija na albino jedinke. Primjere mutacija neka napišu na istu razrednu ploču u digitalnom alatu Padlet. Zajedno s učenicima raspravite o utjecaju mutacija na evoluciju organizama, kao i na svakodnevni život organizama, koristeći se primjerima navedenima na ploči u alatu Padlet. Pojave li se kakve nejasnoće, raspravite s učenicima o njima.

Postupci potpore

Učenicima s teškoćama unaprijed najavite temu albino organizama u biljnom i životinjskom svijetu te ih potaknite da za nastavu pripreme nekoliko fotografija te da prema mogućnosti pročitaju lekciju s temom mutacija. Pojasnite im značenje pojma albino, osobito učenicima koji otežano usvajaju nove riječi ili slabije razumiju jezik (učenicima s disleksijom ili s jezičnim teškoćama). Prilikom rada u parovima vodite brigu o tome da učenik s teškoćama rješava zadatak u paru s njemu kompatibilnim učenikom. Usmeno dodatno objasnite pojam mutacija koristeći se jednostavnim jezikom (osobito u vezi s nespolnim razmnožavanjem). Učenike s poremećajem iz spektra autizma potaknite da s drugim učenicima podijele znanja o ovoj temi, osobito ako se poklapa s njihovim interesima.

Učenike s teškoćama potaknite da vode rječnik pojmova iz Biologije, koji će biti dostupan svim učenicima i koji svaki put može ažurirati drugi učenik.

Za učenike koji žele znati više

Učenicima koji žele znati više postavite istraživačko pitanje: Zašto je stopa mutacija u organizama s kratkim životnim ciklusom veća nego u organizama s dužim životnim ciklusom? Svoja saznanja neka prikažu o obliku plakata koji će izraditi u digitalnom alatu po svojem izboru, a zatim neka ih prezentiraju drugim učenicima.

Učenike podijelite u šest grupa s podjednakim brojem članova. Pripremite šest kartica s različitim pojmovima vezanima za mutacije. Primjerice, pojmovi mogu biti sljedeći: srpasta anemija, cistična fibroza, talasemija, sindrom mačjeg plača, Turnerov sindrom te Downov sindrom. Predstavnik svake grupe izvlači karticu. Svaka grupa treba istražiti pojam naveden na kartici koji je vezan za određenu vrstu mutacije. Kao pomoć prilikom istraživanja učenicima mogu poslužiti odlomci u e-Škole DOS Biologija 4, Modul 2, Jedinica 2.2.  te dostupni mrežni izvori. Saznanja o zadanim pojmovima neka prikažu u obliku infografike koju će izraditi u digitalnom alatu Piktochart. Infografika treba sadržavati podatke koji je to tip mutacije, kako nastaje, je li došlo do promjene građe/broja kromosoma, njihove posljedice te princip nasljeđivanja. Nakon izrade infografike oblikujte nove grupe tako da u svakoj grupi bude po jedan predstavnik iz prethodne grupe. Predstavnik svake grupe neka novoj grupi prezentira svoju temu pomoću izrađene infografike. Na osnovi toga, razgovarajte s učenicima i potaknite ih na ispravljanje mogućih netočnih navoda u infografikama. Također ih tijekom razgovora potaknite na zaključke o tome koje mutacije izravno ne utječu na svakodnevni život pojedinca. Nakon završetka izlaganja svih članova neka svaki učenik pojedinačno riješi zadatak grafičkoga organizatora u e-Škole DOS Biologija 4, Modul 2, Jedinica 2.2., poglavlje Za kraj. Kako bi svi učenici imali pristup izrađenim infografikama prilikom ponavljanja, sve infografike predstavnici grupa neka stave na razrednu ploču u digitalnom alatu Padlet, koju ste unaprijed pripremili. Potaknite učenike na međusobno vrednovanje infografika stavljenih na ploču u digitalnom alatu Padlet, s napomenom da svoje infografike ne vrednuju.

Postupci potpore

Prilikom podjele učenika u grupe izbjegavajte nasumični odabir, već vodite brigu o ravnomjernoj raspodjeli učenika s teškoćama, uparivanjem s podržavajućim i empatičnim učenicima, te o jasnom definiranju uloge samih učenika s teškoćama koja je usklađena s njihovim mogućnostima. Dobije li učenik s teškoćama ulogu onoga koji pretražuje određeni pojam, pripremite poveznice s ključnim informacijama. Učenicima s teškoćama pokažite model slične infografike ili objasnite na koje ključne pojmove trebaju obratiti pozornost kako bi znali što se od njih očekuje, što se osobito odnosi na učenike s poremećajem iz spektra autizma. S obzirom na to da se planira rad u digitalnom alatu Piktochart, vodite brigu o tome da učenike s teškoćama podsjetite na mogućnosti koje alat nudi ili osigurajte vršnjačku podršku. Što se tiče zadatka grafičkoga organizatora, učenicima skrenite pozornost na to da se on nalazi na kraju jedinice. Neki će pojmovi biti nedovoljno čitljivi za osobe s motoričkim teškoćama, kao i za osobe s oštećenjem vida pa ih tim učenicima dodatno objasnite.

Za učenike koji žele znati više

Učenicima koji žele znati više postavite hipotezu: Genotoksični agensi iz okoliša imaju neznatan utjecaj na čovjeka. Na osnovi zadane hipoteze, a pomoću dostupnih mrežnih i ostalih izvora, neka osmisle istraživački rad. Prikaz rezultata dosadašnjih istraživanja uz zadanu hipotezu neka prikažu u obliku kratkoga videouratka u digitalnom alatu Kizoa, koji će prikazati uz prezentiranje ostalim učenicima u razredu.

Nakon što se učenici upoznaju s mutacijama i njihovim nastankom, neka u paru izrade kviz o mutacijama u digitalnom alatu po izboru. Predložite im neke od digitalnih alata, primjerice Socrative, Wizer, Quizlet. Na primjerima zajedno s učenicima uočite razliku između zadataka zatvorenoga i otvorenoga tipa i objasnite im o čemu je riječ. Također, dogovorite s njima koliko pitanja zadataka otvorenoga i zatvorenoga tipa treba sadržavati kviz. Kako pitanja ne bi propitivala samo činjenična znanja, naglasite učenicima da obvezno izrade jedno pitanje više kognitivne razine odnosno pitanje kojim će propitati razumijevanje ili pitanje koje će uključivati problematiku neke mutacije s kojom se mogu susresti u svakodnevnom životu. Dok izrađuju kviz, obilazite učenike u virtualnim sobama i pomognite im u oblikovanju pitanja te ima dajte povratnu informaciju o kvaliteti samih pitanja. Nakon završetka izrade kviza dva para neka razmijene svoje kvizove i riješe ih. Na kraju raspravite s učenicima o mogućim dvojbama u vezi s temom mutacija. Svi parovi neka podijele svoje kvizove pomoću digitalnog alata Teams kako bi bili dostupni drugim učenicima za ponavljanje.

Postupci potpore

Učenicima s disleksijom, učenicima s jezičnim ili motoričkim teškoćama, kao i drugim učenicima s teškoćama pripremite primjere pitanja otvorenoga i zatvorenoga tipa prema, vašoj procjeni, koji će im biti dostupni za vrijeme izrade kviza. Vrstu pitanja povežite s aktualnim kvizovima koje učenici poznaju. Unaprijed pošaljite tutorijale za digitalni alat kojim će se učenici koristiti (ne nužno za sve nabrojene alate, nego onaj za koji procijenite da je intuitivan za korištenje). Osigurajte podršku prilikom oblikovanja pitanja. Opcija je i predložak s glavnim informacijama o mutacijama koji će učenicima s teškoćama olakšati oblikovanje pitanja.

Za učenike koji žele znati više

Zainteresiranim učenicima dodijelite ulogu recenzenta pitanja koje osmišljavaju ostali učenici. Primijete li neke nelogičnosti u postavljenim pitanjima, neka pomognu svojim kolegama kako bi pitanja bila sadržajno i činjenično točna.