Ova je aktivnost predviđena za rad u paru. Svaki par učenika trebat će imati na raspolaganju tablet ili računalo. Kažite učenicima da u paru prouče nastavne materijale i pitanja za provjeru znanja sadržanih na e-Škole DOS Geografija 5, Modul 2, Jedinica 2.6., Kako određujemo što je uzvišenje, što udubljenje, a što ravnina?

Nakon definiranja pojma reljefa, te uzvisine, udubine i ravnice, učenici u paru proučavaju shematske i fotografske prikaze uzvisina, udubina i ravnica koji se nalaze u spomenutom DOS-u. Učitelj zatim govori učenicima da na geografskoj karti u atlasu (na karti svijeta) pronađu nekoliko primjera uzvisina, udubina i ravnica. Prozovite nekoliko učenika da na zidnoj karti svijeta u učionici pokažu položaj nekoliko najistaknutijih uzvisina (Himalaja, Ande, Sjevernoamerički Kordiljeri, Alpe, Kavkaz, Ural…), zatim nizina (Zapadnosibirska, Istočnoeuropska, Velika kineska nizina, Panonska nizina, nizina Mississippija, Amazone, Gangesa…), te nekoliko udubljenja (kotline, zavale, depresije).

Kako bi učenici što bolje shvatili osnovne pojmove vezane uz reljef, neka izrade skicu (reljefni presjek) na kojem će označiti razinu mora, ravnicu, uzvisinu, vrh, visoravan, udubine (kotlinu, depresiju) i sl. Svoj shematski prikaz učenici mogu izraditi u bilježnici, fotografirati mobilnim telefonom ili tabletom i podijeliti na Padlet zidu koji je kreirao učitelj. Učenici neka Padlet zidu pristupe putem razredne Yammer ili Teams grupe.

Sljedeći zadatak je definirati apsolutnu i relativnu visinu. Nastavnik upućuje učenike na proučavanje shematskih prikaza unutar e-Škole DOS Geografija 5, Modul 2, Jedinica 2.6., Kako određujemo što je uzvišenje, što udubljenje, a što ravnina? Upitajte učenike jesu li uočili razliku te ih ohrabrite neka pokušaju svojim riječima definirati apsolutnu i relativnu visinu ili navedeno skicirati na ploči. Pojasnite učenicima pojam nadmorske visine, služeći se shematskim prikazom unutar spomenutog DOS-a ili skice koju ćete izraditi na školskoj ploči. Učenici neka odrede relativnu visinu između dvije zadane točke na shematskom prikazu unutar DOS-a.

Naposlijetku uputite učenike da na karti Hrvatske u školskom atlasu očitaju nadmorsku visinu dvije odabrane toče (npr. Vaganskog vrha i Sinjala na Dinari), a zatim izračunaju relativnu visinu između dva zadana vrha. Zadajte učenicima zadatak u kojem će (u svrhu usvajanja i razumijevanja pojmova apsolutne i relativne visine) izračunati relativnu visinu (služeći se atlasom) između dvije reljefne uzvisine u učeničkom zavičaju.

Postupci potpore

Prilikom same prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu te da ovisno o individualnim potrebama i karakteristikama učenika treba temeljiti odabir metoda i postupaka prilagodbe. Izazov u radu predstavljaju učenici sa združenim teškoćama (npr. specifične teškoće u učenju i anksioznost). Preporučuje se učenika s teškoćama u učenju smjestiti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja kako bi dobio primjerenu podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti

Prilikom izrade skice (reljefnog presjeka) učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju detaljnije objasnite što od njih očekujete. S obzirom na to da se radi o cijelom nizu novih pojmova koje je potrebno ucrtati, omogućite im korištenje podsjetnika ili plana ploče. Za učenike s intelektualnim teškoćama pripremite već gotovu skicu gdje će ucrtati manji broj pojmova. Po potrebi osigurajte učenicima vršnjačku podršku. Češće provjeravajte snalaženje učenika s teškoćama prilikom izrade skice.

Provjeravajte snalaze li se učenici s teškoćama u spomenutim alatima. Po potrebi osigurajte i pisane upute sa slikovnim prikazima radi lakšeg korištenja alata.

Za vrijeme proučavanja teksta na e-Škole DOS Geografija 5, Modul 2, Jedinica 2.6., ulomak Kako određujemo što je uzvišenje, što udubljenje, a što ravnina? učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju izradite plan ploče s jasno istaknutim ključnim pojmovima i njihovim značenjem.

Za učenike s intelektualnim teškoćama potrebno je smanjiti količinu pojmova u skladu s unaprijed postavljenim ishodima.

Za učenike s teškoćama u razvoju pojednostavite pojmove apsolutna i relativna visina i povežite ih s primjerima iz stvarnoga života.

Prilikom određivanja relativne visine učenicima dajte jednostavne, kratke i jasne upute povezane sa zadatkom te provjerite njihovo razumijevanje. Ako se radi o složenom zadatku (izvedba nekoliko aktivnosti), potrebno ga je razdijeliti po koracima. Zadatke je uputno planirati tako da se izmjenjuju lakši i teži zadatci. Poželjno je zadati manji broj zadataka pa po njihovu rješavanju u određenom vremenu dati drugi niz zadataka.

Učenicima možete ponuditi i rješavanje zadataka prema ponuđenom modelu (primjer izračunavanja relativne visine po koracima).
U računskim zadatcima učenici s diskalkulijom, intelektualnim teškoćama, kao i drugi učenici kojima je to potrebno, trebaju rješavati zadatke s manjim brojevima te im je potrebno omogućiti upotrebu kalkulatora i konkretnih materijala.

Nužno je odrediti primjeren broj zadataka za ponavljanje, vježbanje i provjeru nastavnoga sadržaja te osigurati dovoljno vremena za rješavanje. Znanje učenika provjerava se na uvježbanim i poznatim primjerima. Učenici sa specifičnim teškoćama u učenju neka izrade umnu mapu s novim pojmovima.

Zadatak za domaću zadaću neka bude pojednostavljen i u skladu s učenikovim teškoćama.

Prilagodbu scenarija trebate uskladiti s preporukama za rad stručnoga tima škole koje su individualno kreirane za svakog učenika prema njegovoj teškoći i mogućnostima.

Dodatne informacije možete potražiti na poveznicama:

Hrvatska udruga za disleksiju – savjeti učiteljima

Informativni letak o razvojnom jezičnom poremećaju

Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama

Smjernice za rad s učenicima s teškoćama MZO

Za učenike koji žele znati više

Potaknite zainteresirane učenike da istraže najdublje depresije ili najviše uzvisine na svijetu radeći vizualno atraktivnu top 10 ljestvicu koju mogu prezetirati u alatu Canva ili Padlet (svaki reljefni oblik moraju popratiti fotografijom i kratkim opisom). Svoj rad učenici mogu predstaviti razredu na nekom od sljedećih sati Geografije.

Pobudite motivaciju za aktivnost vezanu uz građu Zemlje usporedbom s izgledom breskve ili jajeta. Ako je moguće, ponesite na sat Geografije breskvu (ili jaje) koju ćete prerezati po pola. Učenici će uočiti tanku koru, deblji sloj ploda breskve koji konzumiramo i košticu koju ćemo usporediti s jezgrom. Zatim uputite učenike na tekst na e-Škole DOS Geografija 5, Modul 2, Jedinica 2.6., Kako izgleda danas Zemlja? s pomoću kojeg će učenici opisati građu Zemlje, odnosno njezinu slojevitu građu. Upoznajte učenike s pojmom magma, navedite nekoliko osnovnih činjenica vezanih uz sastav, strukturu i temperaturu Zemljine jezgre, plašta i kore.

Skrenite pozornost učenika na to da na shematskom prikazu uoče sloj Zemlje koji nazivamo litosfera. Učenici će uočiti izlomljenost litosfere na litosferne ploče uz pomoć fotografija i videoisječaka dostupnih unutar e-Škole DOS Geografija 5, Modul 2, Jedinica 2.6. Poučite učenike kako su litosferne ploče pod neprestanim utjecajem unutarnjih procesa koji uzrokuju pucanje kore i pokretanje njezinih dijelova na sloju magme u Zemljinom plaštu. Učenici će proučavajući shematski prikaz, uočiti da tijekom gibanja nastaje velika napetost između ploča koja kada popusti uzrokuje potrese koji mogu biti razarajući za površinu. Poučite učenika da uz potrese, najčešće na rubovima ploča nalazimo i vulkane iz kojih izlazi lava. Učenike upoznajte s razlikom između magme i lave.

Podijelite učenike u parove. Učenici trebaju imati nekoliko manjih papira (ljepljivih papirića ili papirića iz bloka). Radom u paru učenici će s pomoću dva komada papira demonstrirati načine kretanja (sudaranja) litosfernih ploča (smicanje, podvlačenje, razmicanje) služeći se shematskim prikazom u e-Škole DOS Geografija 5, Modul 2, Jedinica 2.6., Zemlja u kretanju. Parovi učenika trebaju imati spomenute papiriće, ljepljivu traku (selotejp) ili ljepilo. Učenici će kretanje listosfernih ploča prikazati na svojim modelima od papira.

Naposlijetku će učenici, surađujući u paru, usporediti sliku 7. u spomenutom DOS-u s kartom svijeta u školskom atlasu te imenovati mlade planine koje su se izdigle na granicama litosfernih ploča. Usmjerite učenike da uoče pacifičke otoke koji također prate granicu litosfernih ploča. Učenici će usporedbom karte pacifičkoga vatrenog prstena u atlasu i slike 7. u DOS-u također identificirati područja gdje su pokreti litosfernih ploča najizraženiji.

Izradite interaktivni listić u alatu Wizer u kojem ćete provjeriti prepoznaju li učenici pokrete litosfernih ploča, znaju li opisati građu Zemlje te mogu li definirati pojmove poput magme, lave, litosfere i dr. Učenici neka u paru rješavaju interaktivni listić u Wizeru služeći se tabletom ili računalom.

Postupci potpore

Učeniku s intelektualnim teškoćama prikaz breskve prerezane na pola je odlična vizualizacija Zemljine kore. Potrebno je što više takvih primjera gdje učenik povezuje iskustvo stvarnoga života s novim sadržajem. Prilikom korištenja materijala na e-Škole DOS geografija 5, Modul 2, Jedinica 2.6., ulomak Kako izgleda danas Zemlja? za učenike s oštećenjem vida vodite računa o tome da su svjetlost i kontrast na zaslonu prilagođeni i da po potrebi učenik uključuje čitač zaslona. Važno je da mu se svi slikovni prikazi detaljno objasne kako ne bi propustio usvojiti važnu informaciju.

Prilikom upoznavanja s novim pojmovima važno je da učitelj predvidi da će učeniku sa specifičnim teškoćama u učenju biti potrebno više vremena da usvoji pojmove.

Jezično pojednostaviti zadatke (ne koristiti prenesena značenja, koristiti uobičajen poredak riječi u rečenici – subjekt-predikat-objekt, u rečenici jasno izreći sve njezine dijelove itd.).

Zadatci riječima su inače poprilično zahtjevni za osobe sa specifičnim teškoćama u učenju, ali često i za ostale učenike s teškoćama u razvoju. Zato je potrebno sve rečenice koje su duge, složene i umetnute maksimalno usmeno pojasniti i pojednostaviti.

Kod učenika koji imaju nedostatne jezične sposobnosti nije potrebno inzistirati na tome da ovladaju istoznačnicama.

Za učenike s oštećenjem sluha uvijek treba voditi računa o razumijevanju pojmova (kao i kod učenika sa specifičnim teškoćama učenja).

Prilikom svrstavanja učenika u parove pripazite na to da bude u paru s vršnjakom koji poticajno djeluje na učenika te ga pritom ravnopravno uključuje u sve aktivnosti. Pri zadavanju zadataka koji će se ostvariti tijekom nastave učeniku sa specifičnim teškoćama u učenju zadajte točno koji će dio zadatka napraviti u paru. Na taj način olakšat će se komunikacija i razumijevanje zadatka.

Uvijek je važno pohvaliti svako aktivno sudjelovanje i rad učenika s teškoćama.

Učenike s poremećajem pažnje i aktivnosti potrebno je uključiti u par s vršnjakom koji djeluju usmjeravajuće (oblik vršnjačke podrške).

Učenicima sa specifičnim teškoćama učenja problem stvaraju zadatci u kojima je potrebna brzina, stoga prilikom rješavanja kviza e-Škole DOS Geografija 5, Modul 2, jedinica 2.6., ulomak Provjeri svoje znanje najprije pročitajte pitanja i ponuđene odgovore, a tek onda omogućite svim učenicima da odgovaraju na pitanja.

Provjeravajte snalaze li se učenici s teškoćama u digitalnom alatu Wizer. Po potrebi osigurajte i pisane upute sa slikovnim prikazima radi lakšeg korištenja alata.

Alternativa digitalnom kvizu je da pripremite listić s pitanjima za ponavljanje. Tijekom izrade listića vodite računa o jezičnoj i grafičkoj prilagodbi. Jezična prilagodba podrazumijeva kraće rečenice i uobičajeni poredak riječi u rečenici s jasno izrečenim svim njezinim dijelovima, bez metafora, s izdvojenim i objašnjenim nepoznatim i/ili ključnim pojmovima. Grafička prilagodba podrazumijeva prilagodbe poput upotrebe određene vrste fonta (npr. OmoType, Arial, Verdana) koji je uvećan, dvostruki prored, povećani razmak među slovima, ljevostrano poravnanje.

Prilagodbu scenarija trebate uskladiti s preporukama za rad stručnoga tima škole koje su individualno kreirane za svakog učenika prema njegovoj teškoći i mogućnostima.

Za učenike koji žele znati više

Potaknite učenike da dodatno istraže građu Zemlje. Uputite ih neka otkriju na koje je sve slojeve podijeljen Zemljin plašt i jezgra. Neka pronađu odgovore na pitanja: Koji je kemijski sastav jezgre, a koji plašta?, Koja je temperatura jezgre, a koja plašta?, Bi li putovanje u središte Zemlje bilo moguće?. Svoje istraživanje učenici mogu prezentirati razredu s pomoću PowerPoint prezentacije.

Najavite učenicima da ćete danas učiti o dramatičnim pojavama koje se odvijaju u Zemljinoj kori – potresima i vulkanskoj aktivnosti. Poučite učenike da pomicanja litosfernih ploča mogu za posljedicu imati pojavu potresa i vulkana. Zajedno s učenicima pogledajte videomaterijal koji se nalazi u e-Škole DOS Geografija 5, Modul 2, Jedinica 2.6., Od Pangee do danas – Zemlja u kretanju. Nakon što ste pogledali videoisječak, skrenite pozornost učenika na tematsku kartu sadržanu u spomenutom DOS-u koja prikazuje spregu između granica litosfernih ploča i mjesta najjačih potresa tijekom povijesti. Tražite od učenika da na temelju povezanosti lokacija potresa i granica litosfernih ploča iznesu zaključak vezan uz pojavu potresnih i vulkanskih aktivnosti na nekom području.

Također skrenite pozornost učenicima da, osim pojave vulkana i potresa, kretanje litosfernih ploča uzrokuje boranje i rasjedanje. Često se potresi događaju i na jednoj ploči prilikom boranja i rasjedanja.

Nakon što ste uz pomoć fotografija i shematskih prikaza u e-Škole DOS Geografija 5, Modul 2, Jedinica 2.6., Bore i rasjedi definirali pojam bora i rasjeda, pozovite učenike da s pomoću papirića (ljepljivih papirića ili papirića iz bloka) demonstriraju kako izgleda bora, a kako rasjed. Učenici se mogu poslužiti škarama, ljepilom i bojicama ili flomasterima kako bi njihove bore i rasjedi bili vizualno dojmljivi.

Skrenite pozornost učenika na opasnost od potresa u našoj domovini. Kako se Hrvatska nalazi na rasjedima, česte su pojave potresa od kojih su neki (u bliskoj prošlosti) prouzročili velike materijalne štete i ljudske gubitke. Nastavnik podsjeća učenike na tragične potrese koji su ostavili teške posljedice na zagrebačkom i sisačkom području te na Banovini.

Učenici će sljedeću aktivnost izvodi u paru. Svaki par treba imati tablet ili računalo. Izradite radni listić u alatu Wizer u kojem ćete provjeriti usvojenost i razumijevanje sadržaja vezanih uz vulkanizam i potrese, te boranje i rasjedanje. U radni listić možete uvrstiti nekoliko shematskih prikaza, npr. vulkana, rasjeda i bora gdje će učenici morati ispravno identificirati i označiti djelove zadanih struktura. Također provjerite razumijevanje osnovnih pojmova vezanih uz provedenu aktivnost.

Na završetku sata možete provesti i samovrednovanje izrađujući jednostavne rubrike koje uključuju emotikone (u digitalnom obliku ili kako mali radni listić koji će učenici zalijepiti u bilježnicu) u kojem ćete učenicima pružiti mogućnost da procjene svoje znanje.

Postupci potpore

Prilikom najave aktivnosti imajte na umu to da su učenici Zagreba, Siska i okolice doživjeli iskustvo potresa te da neki učenici i dalje nose traume i stres. Učenici s emocionalnim poteškoćama koji su imali intenzivan doživljaj potresa mogu imati jaču emocionalnu reakciju. Bitno je da prilikom prezentacije ove teme pristupite empatično i s razumijevanjem. Ako netko od učenika započne pričati svoje iskustvo vezano uz doživljaj potresa, nemojte ga prekidati, već potaknite i ostale učenike da mu pruže podršku.

Prije gledanja videomaterijala na e-Škole DOS Geografija 5, Modul 2, Jedinica 2.6., Od Pangee do danas – Zemlja u kretanju za učenike s poremećajem iz autističnog spektra najavite aktivnost i ukratko opišite što će se gledati. Za zvučni zapis potrebno je pripremiti tekst koji se reproducira. Učenicima s teškoćama u razvoju treba unaprijed najaviti sadržaj početnog videozapisa i pokušati ih motivirati na komentiranje osobnih iskustava u sličnim situacijama. Učenicima s oštećenjima sluha dobro je dati predložak s napisanim sadržajem teksta koji će ostali učenici slušati tijekom gledanja videozapisa.

Prilikom definiranja pojmova bora i rasjeda e-Škole DOS Geografija 5, Modul 2, Jedinica 2.6., Bore i rasjedi učenicima s teškoćama u razvoju omogućite plan ploče radi lakšeg snalaženja. Tijekom izrade bora i rasjeda učenicima s teškoćama po potrebi osigurajte vršnjačku podršku. Učenicima s intelektualnim teškoćama možete unaprijed pripremiti izgled bore i rasjeda koji onda oni moraju vizualno obogatiti. Prilikom izrade zadataka redovito provjeravajte razumijevanje učenika s teškoćama te po potrebi osigurajte dodatne upute.

Za vrijeme svrstavanja učenika u parove pripazite gdje ćete smjestiti učenika s teškoćama. Učeniku s poremećajem iz autističnog spektra obavezno prethodno najavite rad u paru uz pomoć natuknica ili vizualne podrške. Učenik može i prije nastavne jedinice dobiti zadatak da pripremi što više informacija i primjera vezanih uz nastavnu jedinicu.

Potrebno je češće provjeravati funkcioniranje para u kojem je učenik s teškoćama.

Pri zadavanju zadataka koji će se ostvariti tijekom nastave učeniku sa specifičnim teškoćama u učenju zadajte točno za koji dio zadataka je on zadužen. Na taj će se način olakšati komunikacija i razumijevanje zadatka. Učeniku s poremećajem iz autističnog spektra odaberite zadatak u skladu s njegovim specifičnim interesima. Dopustite mu kratke stanke ako primijetite zamor od prevelike količine podražaja. Vodite računa o predviđenom vremenu za aktivnost te ga po potrebi produljite.

Provjeravajte snalaze li se učenici s teškoćama u digitalnom alatu Wizer. Po potrebi osigurajte i pisane upute sa slikovnim prikazima radi lakšeg korištenja alata. Ako se učenik s teškoćama otežano snalazi u digitalnom alatu, radni listić možete dati i u papirnatom obliku. Na kraju aktivnosti zajedno još jednom definirajte glavne pojmove, a učeniku s teškoćama omogućite listić s osnovnim pojmova radi lakšeg usvajanja.

Vrednujte trud i zalaganje.

Prilagodbu scenarija trebate uskladiti s preporukama za rad stručnoga tima škole koje su individualno kreirane za svakog učenika prema njegovoj teškoći i mogućnostima.

Za učenike koji žele znati više

Potaknite učenike zainteresirane za dodatne sadržaje iz Geografije da istraže gdje su se dogodili najjači potresi i najrazornije vulkanske erupcije u povijesti čovječanstva. Učenici mogu izraditi PowerPoint prezentaciju koju će prikazati razredu na jednom od sljedećih satova Geografije.

Nadalje, zainteresirani učenici mogu u alatu Canva izraditi infografiku kojom će prikazati postupke u slučaju potresa, odnosno poželjno ponašanje u vrijeme i nakon potresa, služeći se izvorima Službe za civilnu zaštitu:

Brošura Pripremi se

Brošura Potres

Učenici neka nastavniku proslijede poveznicu na svoju infografiku te je prezentiraju razredu. Nekoliko najboljih uradaka učitelj može ispisati i postaviti na pano u učionicu kao stalan podsjetnik na mjere kojih se valja pridržavati u slučaju potresa.