Potaknite zanimanje učenika tako da ih uputite na jedinicu e-Škole DOS Fizika 3., Modul 2, Jedinica 2.3. Odbijanje i lom valova.
Zatražite od učenika da navedu primjere odbijanja i loma valova te povedite razgovor o valovima i pojavnosti valova u svakodnevnom životu. Podijelite učenike u timove. U svakom timu članovima dodijelite uloge (voditelj – odgovara za postupke svih članova tima te vodi tim tijekom aktivnosti; predstavnik – ostalim učenicima u razredu predstavlja rezultate provedene aktivnosti; zapisničar – bilježi tijek izvođenja aktivnosti, zapisuje odgovore na postavljena pitanja te vodi brigu o vremenskim ograničenjima; istražitelj – pretražuje dostupne mrežne i druge izvore).
Potičite kod učenika odgovorno i suradničko učenje tijekom rada, s naglaskom na međusobno poštovanje, dopunjavanje, argumentiranu razmjenu stavova i mišljenja pri odabiru strategija i planiranju svladavanja postavljenih zadataka.
Potaknite učenike na razmjenu ideja te na kritički osvrt. Važno je uvažiti sve odgovore učenika na sva pitanja prije izvođenja vježbe, kao i njihovu „logiku“, te osvijestiti to i kod učenika kako bi poslije moglo doći do prekonceptualizacije ako se nove spoznaje ne poklapaju s predviđanjima, odnosno kako bi učenici potvrdili svoje koncepte ako se predviđanja potvrde.
Vježba: Model loma (refrakcije)
Primjer jednostavnijeg modela loma (refrakcije) koji učenici mogu izvesti radeći u timu predočen je na slici.
Neka u svakom timu bude po 5 učenika. Kredom neka iscrtaju liniju okomitu na granicu podloga.
Neka učenici formiraju kolonu te neka prelazi s asfalta na pijesak svaki tim pojedinačno.
Neka unutar tima rasprave i zapišu svoja očekivanja, a nakon izvedenog pokusa odgovore na pitanja:
Što se dogodilo kada ste prešli na pijesak?
S čim to možete usporediti?
Jeste li zadržali smjer kretanja?
Ako je moguće, neka jedan učenik snimi situaciju iz povišenog položaja pazeći pritom na sigurnost.
U drugoj situaciji neka učenici hodaju tako da prelaze s pijeska na asfalt.
Ponovno neka zapišu svoja očekivanja i odgovore na pitanja:
Što se dogodilo kada ste prešli na asfalt?
S čim to možete usporediti?
Jeste li zadržali smjer kretanja?
Neka sada svi učenici iz svih timova formiraju kolonu. Ako možete, vi snimite situaciju. Učenici neka prelaze s asfalta na pijesak i obrnuto.
Opis rada i zaključke neka podijele u jednostavnoj prezentaciji alata Prezi.
Nakon toga raspravite o njihovim zaključcima.
Raspravite i o važnosti upotrebe modela u znanosti, kao i analogije.
Jesu li se već igdje susretali s analogijama u Fizici?
A u drugim predmetima?
Znate li primjere upotrebe analogije u pravnoj struci, u znanosti o jeziku, u psihologiji...?
Što znate reći o tome?
A model?
Što je model u arhitekturi, u strojarstvu, u nekim drugim granama?
Navedite primjere kojih se možete sjetiti i pronađite analogije s primjerima iz fizike?
U nemogućnosti provođenja vježbe u prirodi možete je proći u simulaciji. Učenici mogu mijenjati kut upada i indekse loma unutar same simulacije te tako donijeti zaključke.
Pri prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi valja temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i sl.), kao i obilježjima same teškoće. Izazov u radu predstavljaju učenici sa združenim teškoćama koje mogu biti raznolike (npr. specifične teškoće učenja i anksioznost). Preporučuje se učenika s teškoćama premjestiti u prednji dio učionice kako bi mu se brže i učinkovitije osigurali pojašnjenje ili pomoć.
Tijekom rada na Edutoriju učenike s disleksijom uputite da odaberu opciju načina čitanja za disleksiju, a učenike oštećena vida uputite na opciju povećanja fonta. Tijekom rada u skupini važno je voditi računa o tome da učenik s teškoćama aktivno sudjeluje u svim aktivnostima te da nikako ne bude dio skupine kao pasivni promatrač. Preporuka je da se tim u kojem je učenik s teškoćama ne formira nasumično, već da se u timu nalazi barem jedan učenik koji nema poteškoća u svladavanju gradiva, strpljiv je i pozitivno utječe na učenika s teškoćama. Ulogu učenika s teškoćama odredite u odnosu na njegove teškoće i jake strane ili mu omogućite vršnjačku podršku pri izvršavanju zadatka. Primjerice, izbjegavajte da učenik sa specifičnim teškoćama bude zapisničar zbog teškoća u pisanju, umjesto toga mu predložite ulogu istražitelja i prema potrebi osigurajte podršku drugog učenika. Učenicima s oštećenjima vida treba osigurati primjereno mjesto za sjedenje kako bi mogli dobro čuti sadržaj. Važni dijelovi vizualnog sadržaja mogu im se i opisati kako bi što bolje vizualizirali ono što slušaju. Također, ne ustrajte u tome da učenici koji mucaju predstavljaju rezultate razredu ako to sami ne žele.
Potaknite zanimanje učenika tako da im prikažete videozapis.
Pitajte učenike:
Što ste vidjeli u videozapisu?
Razgovarajte s učenicima o stojnim valovima u svakodnevnom životu te im svakako napomenite njihovu pojavu kod glazbenih instrumenata.
Pitajte učenike:
Koju pojavu primjećujete?
Titraju li sve točke oko ravnotežnog položaja?
Kako nastaje stojni val na gitari?
Kako nastaje stojni val u svirali?
Kako biste proizveli stojni val?
Podijelite učenike u timove po tri učenika.
Potičite kod učenika odgovorno i suradničko učenje tijekom rada, s naglaskom na međusobno poštovanje, dopunjavanje, argumentiranu razmjenu stavova i mišljenja pri odabiru strategija i planiranju svladavanja postavljenih zadataka.
Potaknite učenike na razmjenu ideja te na kritički osvrt. Važno je uvažiti sve odgovore učenika na sva pitanja prije izvođenja vježbe, kao i njihovu „logiku“, te osvijestiti to i kod učenika kako bi poslije moglo doći do prekonceptualizacije ako se nove spoznaje ne poklapaju s predviđanjima, odnosno kako bi učenici potvrdili svoje koncepte ako se predviđanja potvrde.
Podijelite učenicima užad dovoljne duljine. Neka dva učenika formiraju stojni val osnovne frekvencije te mu odrede valnu duljinu. Dok dva člana tima pokušavaju proizvesti stojni val, neka treći član tima snima. Učenici mogu promijeniti uloge unutar tima.
Neka svaki tim pokuša napraviti i stojni val s barem tri čvora uključujući i krajeve.
U bilježnici alata OneNote podijelite svoje bilješke u kojima su navedeni opis rada, snimke, valne duljine stojnih valova i zaključci; povedite zajedničku raspravu o rezultatima.
Nakon toga zajedno raspravite o provedenoj vježbi i njihovim bilješkama. Ponovno ih potaknite da u raspravi uvažavaju tuđi stav i argumentiraju svoj.
Kako su stojni valovi dio svakodnevice kod glazbenih instrumenata te je njihova primjena velika, neka netko od učenika kod kuće pripremi prezentaciju u alatu Genially o primjerima primjene s dodatnim objašnjenjima, koju će pokazati ostalim učenicima u razredu.
Neka učenici nakon izlaganja rasprave o izloženim temama.
Potaknite učenike na postavljanje pitanja i konstruktivnu raspravu o izloženoj temi.
Za aktivnosti gledanja videozapisa preporučuje se učenicima s teškoćama unaprijed najaviti videozapis (film, videoisječak) kako bi ga mogli unaprijed pogledati i biti spremniji na aktivnosti tijekom nastave, što im omogućuje veću samostalnost u radu. Učenicima s oštećenjem sluha treba omogućiti podnaslove ili unaprijed pripremiti natuknice teksta koji se reproducira u videozapisu. Također bi bilo poželjno prije svake nastavne jedinice na papiru pripremiti sve ključne pojmove koji će se spominjati. Pri postavljanju (uvodnog) problemskog pitanja na početku rasprave potaknite i ohrabrite učenike da iznesu svoje pretpostavke i navedu primjere iz vlastitog života. Pritom, posebno za učenike s oštećenjima glasovno-jezično-govorne komunikacije, učenike s oštećenjem sluha ili poremećajem iz autističnog spektra, postavljajte kratka i jasna pitanja koja zahtijevaju kratke odgovore ili ponudite odgovore na pitanja od kojih je jedan odgovor točan. Prije postavljanja pitanja budite sigurni da ste zaokupili učenikovu pažnju. Za navedene učenike nije poželjno upotrebljavati iznenadna pitanja, otvorena pitanja poput primjerice „Reci mi sve što znaš o...“, dvosmislene poruke ili igre riječima. S učenicima s oštećenjima sluha u nastavi rabite govor, pisanje, pokazivanje, ručnu abecedu i znakovnu komunikaciju, ako je poznajete. Ako se ne služite ni s čime od navedenoga, oslonite se na usluge prevoditelja, pomoćnika u nastavi. Govorite jasno i razumljivo jer učenik s oštećenjem sluha čita s usana, a pritom stojte licem okrenuti prema svjetlu jer to olakšava čitanje. Ostvarujte kontakt očima, ne govorite „pokraj“ učenika. Ponovite, preoblikujte ili skratite rečenicu ako vas učenik nije razumio. Kad je poruka važna, ponudite učeniku mogućnost pisanja. Zadatak formiranja stojnog vala učenici s oštećenjima vida, motoričkim i intelektualnim teškoćama mogu raditi u paru (utroje) s najbližim suučenikom, a za sve je učenike dobro da imaju plan rada u koracima.
Razgovarajte o primjeni sonara u svakodnevnom životu.
Što sve sonar može mjeriti?
Što sonar mjeri kako bi se odredila čvrstoća materijala?
Koliko su sonari važni u nautici?
Podijelite učenike u parove. Neka na vlastite mobilne uređaje instaliraju aplikaciju Phyphox.
Zadajte im da izvedu pokus kojim će odrediti udaljenost prepreke od izvora zvuka korištenjem aplikacije Phyphox.
Pribor: dva mobilna uređaja, stiropor ili spužva za izolaciju mobilnog uređaja, mjerna vrpca, prepreka (aluminijski pladanj)
Prije izvođenja pokusa neka zapišu pretpostavke i odgovore na pitanja:
Kako se valovi šire medijem?
Što je zvuk?
Neka učenici improviziraju kućište od stiropora ili spužve za mobilni uređaj kojim će improvizirati sonar.
Pitajte učenike: Zbog čega je to važno?
Neka polože mjernu vrpcu, počevši od mobitela u kućištu, te otvore mobilnu aplikaciju Phyphox i pokrenu eksperiment Sonar.
Zatim neka upare drugi mobitel kako bi što jednostavnije bilježili podatke u opciji Allow remote access u izborniku aplikacije. Neka mijenjaju položaj prepreke te neka rezultate koje dobiju mobilnim uređajem u aplikaciji usporede sa stvarnom udaljenošću koju su odabrali na mjernoj vrpci. Neka odaberu 10 udaljenosti te za svaku odrede brzinu zvuka.
Snimke i zaključke pokusa neka podijele s pomoću alata Flipgrid.
Raspravite o zaključcima.
Slažu li se vaša očekivanja s dobivenim rezultatima?
Što se događa s brzinom zvuka pri mijenjanju udaljenosti?
Tijekom rada u paru potičite učenike na odgovorno i suradničko učenje, s naglaskom na međusobno poštovanje bez isključivosti te argumentiranu razmjenu stavova i mišljenja. Podsjetite ih na razumijevanje njihovih prava i odgovornosti u radu u grupi i razredu, čineći ih osjetljivima za prava drugih bez obzira na međusobne razlike.
Ovaj pokus možete pokazati pred cijelim razredom, ali trebalo bi pozvati učenike bliže mjestu izvođenja pokusa kako bi dobro vidjeli rezultate pokusa na samom zaslonu. Rezultate možete s pomoću projektora projicirati na zid ili na neko platno da svi vide uvećanu verziju.
Tijekom uvodne rasprave o sonaru učenike koji mucaju, imaju artikulacijske poremećaje, apraksiju i dr. nikada ne ispravljajte u govoru i spriječite oponašanje i ruganje. Ne ustrajte u tome da ti učenici govore pred razredom ako to sami ne žele. Po mogućnosti upotrijebite vizualne predloške (slika, crteža, fotografija, videomaterijala) koji će učenicima (a posebno učenicima s intelektualnim teškoćama) olakšati razumijevanje ključnih riječi i pomoći u lakšem usvajanju planiranih ishoda učenja. Provjerite znaju li se i mogu li se svi učenici koristiti aplikacijom Phyphox; dajte im pisane ili slikovne upute za korištenje. Tijekom izvođenja pokusa vodite računa o tome da je učenik s teškoćama u paru s onim učenikom koji nema teškoća u svladavanju gradiva, koji je strpljiv i pozitivno utječe na učenika s teškoćama.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Zainteresirane učenike podijelite u grupe po četvero. Zadajte im da kod kuće izrade digitalni plakat u Canvi.
Na posteru posebno mora biti naglašen Andrija Mohorovičić i njegov doprinos seizmologiji s naglaskom na lom seizmičkih valova.
Tekst na posteru ograničen je na nužno, odnosno najbitnije povezano s otkrićem MOHO sloja.
Treba odabrati po jednu sliku povezanu sa samim otkrićem i s prikazom loma valova.
Ako je poster višemedijski, poželjno je da su uključene i poveznice na reprezentativne videosadržaje, animacije ili slično.
Zadajte izradu postera dovoljno unaprijed da se stigne završiti do trenutka kad se ta nastavna jedinica odrađuje. Neka to bude njihov sat…
Ovdje raspravite s učenicima o kriterijima koje treba slijediti tijekom prikupljanja informacija, provjeravaju li vjerodostojnost izvora i koje izvore valja izbjegavati.
Prije pretraživanja mrežnih izvora možete ih uputiti na sadržaj Kako kritički vrednovati izvore na internetu – Medijska pismenost.
Neka naprave plan pretraživanja više tipova mrežnih izvora te kombiniraju više načina pretraživanja za pronalaženje informacija o zadanoj temi.
Također, podsjetite ih na važnost odgovornog preuzimanja poslova u timu i važnost suradnje s drugim članovima.
Posteri su digitalni i postoji mogućnost da imate uvid u tijek izrade postera. Ako niste odabrali tu opciju, odredite vremenski rok do kojeg morate dobiti mogućnost uvida u završen poster. Jedan od postera odaberite za obradu nastavne jedinice, a na kraju neka sve grupe svoje postere predstave uz kratak osvrt.
Dodatna pojašnjenja pojmova možete potražiti na relevantnim mrežnim stranicama – Google znalac, Struna (Hrvatsko strukovno nazivlje), Hrvatska enciklopedija i sl.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.