Pokrenite diskusiju o tome kako su izgledali gradovi u prošlosti u svijetu i u Hrvatskoj. Potaknite učenike da se prisjete sadržaja iz povijesti o različitim civilizacijama i izvedu zaključke o tome kako je mogao izgledati život u gradovima bez osnovne infrastrukture koju poznajemo danas (kanalizacija, vodovod, struja, dostupni sadržaji, načini obiteljskog i društvenog života, prehranjivanje...). Ukoliko je moguće, dogovorite suradnju s nastavom povijesti (civilizacijska dostignuća).

Pripremite prazni predložak za vremensku lentu u programu Sutori i podijelite ju s učenicima. Kako učenici ne bi bili anonimni, neka se prijave u Sutori, a zatim ih dodajte pomoću njihovih imena kao uređivače izrađenog predloška. Kratko demonstrirajte način na koji će učenici dodavati markere u obliku teksta i slika na vremensku crtu.

Učenike podijelite u parove, pa svakom paru dodijelite jedno povijesno razdoblje (do otprilike 2000-tih godina) unutar kojeg će istražiti kako su izgledali gradovi diljem svijeta. Svaki par neka doda nekoliko oznaka (2 - 3) na vremensku lentu, vodeći brigu o ispravnom razmještaju na lenti u odnosu na ostale parove i njihova razdoblja. Po završetku rada svatko neka ukratko predstavi svoja otkrića i markere koji su postavljeni. Pri korištenju materijala s interneta neka obavezno navedu izvor i obrate pozornost na pravo njihovog korištenja i potrebne načine navođenja izvora.

Pokrenite diskusiju što znače izraz pametni grad i održivi grad, jesu li ti pojmovi sinonimi, zna li netko primjer pametnog i/ili održivog grada, postoje li u njihovom mjestu pametna rješenja i poštuje li se načelo održivosti u nekom području. Neka predlože što bi bilo moguće implementirati i što bi oni voljeli da njihovo mjesto uvede ili izgradi. Pustite učenicima dva videa, Video 1 (održivi gradovi) i Video 2 (pametni gradovi). Zajedno donesite zaključke o vezi pametnih i održivih gradova, njihovim idejama i mogućnostima realizacije istih.

Podijelite učenike u grupe od 4 do 5 učenika i objasnite im zadatak: potrebno je zamisliti kako će izgledati gradovi (u Hrvatskoj i svijetu) za 10, 20, 50, 75, 100 i 200 godina. Svakoj grupi dodijelite jedno vrijeme u budućnosti. Svoje ideje neka u obliku novih markera postave na istu vremensku crtu na kojoj su napravili pregled gradova kroz povijest. Kao reference i izvore za ideje im ponudite da samostalno pogledaju Video 3 i Video 4 i istraže predviđanja na stranici 2050.earth (istraživanje navedene stranice može se provesti u korelaciji s predmetom Engleski jezik).

Po završetku rada, svaka grupa prezentira svoja predviđanja. Nakon svih prezentacija, učenici uspoređuju sličnosti, razlike i potencijalnu ostvarivost predviđanja. Gotovu lentu, prema mogućnostima škole, objavite na školskim mrežnim stranicama kao poveznicu ili ugrađeni sadržaj.

Kako provesti aktivnost u online okruženju

Povežite se s učenicima putem video poziva u alatu Teams. Prema uputi iz scenarija, pokrenite diskusiju o gradovima. Predložak koji ste pripremili u alatu Sutori podijelite s učenicima pomoću poveznice kroz chat unutar poziva. Nakon što se svi uspješno spoje u dijeljeni predložak, kratko demonstrirajte dijeljenjem svog ekrana kroz Teamse način dodavanja novih objekata na vremensku crtu.

Podijelite učenike u grupe od četvero (radi brže podjele u pojedinačne sobe za sastanke, ovu aktivnost u online okruženju nije prikladno radi u parovima) i svakoj grupi dodijelite neko veće povijesno razdoblje unutar kojeg će pratiti razvoj gradova s barem 5 - 6 unesenih markera (npr. 5000 pr.Kr. do 1, 1. do 5. stoljeće, 6. do 10. itd.). Odredite vrijeme koje će učenici imati za rad te ih podijelite u sobe za pojedinačne sasatanke. Tijekom rada pratite u predlošku kako grupe rade. Uključite se u rad pojedine grupe ukoliko primijetite da ne napreduju. Po isteku dogovorenog vremena, vratite učenike u glavni poziv. Projicirajte na svom ekranu izrađenu vremensku lentu, a predstavnik svake grupe (ili više njih) neka prezentiraju svoj rad.

Nastavite diskusiju prema uputama scenarija. Prilikom projiciranja videa sa svog računala (Video 1 i Video 2), pripazite da odaberete mogućnost prenošenja zvuka. U slučaju poteškoća s vezom, poveznice na predložena videa možete podijeliti s učenicima kako bi ih pogledali samostalno na svom računalu.

Uputite učenike u iduću aktivnost, podijelite s njima kroz chat poveznice za preostala videa (Video 3, Video 4, 2050.earth) i ponovno ih vratite u sobe za pojedinačne sastanke uz dogovor o vremenu koje imaju na raspolaganju. Tijekom rada pratite u predlošku kako grupe rade. Uključite se u rad pojedine grupe ukoliko primijetite da ne napreduju. Po isteku dogovorenog vremena, vratite učenike u glavni poziv, projicirajte lentu, a predstavnici svake grupe (po mogućnosti druga osoba u odnosu na prvu aktivnost) neka izlože svoja predviđanja.

Postupci potpore

Provjeravajte snalaze li se učenici s teškoćama u alatima koji će se koristiti u aktivnosti Evolucija gradova. Po potrebi, osigurajte i pisane upute sa slikovnim prikazima radi lakšeg korištenja alata.
Prilikom podjele u parove uvijek je važno voditi računa o obilježjima pojedinog para. Učenici s teškoćama bolje će funkcionirati u paru s učenikom koji će usmjeravati one koji su, možda, sporiji u rješavanju zadataka ili teško održavaju pozornost.
Kad je u pitanju ispravno navođenje izvora korištenih materijala i pravilnog citiranja, učenicima sa specifičnom teškoćom učenja svakako pripremite primjere koji su napisani lako čitljivim fontom (npr; Omotype, Verdana, Calibri, Ariel ili Tahoma), uz lijevo poravnanje teksta i veći prored. O veličini fonta, proredu i veličini tablica/slika vodite računa i kod učenika s oštećenjem vida, ovisno o njihovim individualnim potrebama.
Prilikom prezentacije video zapisa provjeriti jesu li titlovi uključeni kako bi učenici s oštećenjem sluha mogli pratiti. Preporuča se osigurati transkript ili prijevoda. Na kraju videa također ukratko sažeti pogledano i ponoviti najvažnije informacije što može koristiti svim učenicima s teškoćama ukoliko se pripremi u pisanome obliku. Izbjegavajte istovremeno govorenje i produkciju videa.
Prilikom podjele učenika u skupine vodite računa o ravnomjernoj zastupljenosti učenika s različitim teškoćama te o povezivanju učenika koji djeluju motivirajuće i podržavajuće s učenicima s teškoćama. Važno je definirati ulogu učenika s teškoćama u okviru skupine.
Važno je provjeravati funkcionira li skupina u kojoj se nalazi učenik s teškoćama te osigurati podršku ako je ona potrebna. Učenicima s motoričkim teškoćama treba osigurati vrstu zadatka koji mogu izvesti u skladu sa svojim mogućnostima (npr. odabir fotografija u skupini je jednostavniji od pretraživanja tekstualnih informacija).
Prilikom rada u skupini preporučuje se učenike s teškoćama smjestiti u skupinu u kojoj je učenik koji je spreman održati prezentaciju (što je posebno važno ako je kod učenika s teškoćama prisutna anksioznost).
Ako u razredu postoji učenik s oštećenjem vida, valja ga usmjeravati na uporabu pomagala koja su im dodijeljena (npr. čitač teksta), isto vrijedi i za učenike s motoričkim teškoćama (npr. prilagođena tipkovnica).

U okviru provedbe aktivnosti u mrežnom okruženju vodite računa o učenicima s oštećenjem sluha. Naime, učenik s oštećenjem sluha može imati dobru čujnost pomoću slušnog pomagala ili kohlearnog implantata, ali će ponekad, unatoč tome, govornika teže razumjeti. Izbjegavajte istovremeno govorenje i pokazivanje na slici jer učenik treba prebacivati pogled između govornikovog lica ili stručnog komunikacijskog posrednika i slike. Osigurajte dobru vidljivost lica i usana govornika; poželjno je da svjetlo pada sprijeda kako bi se lice bolje vidjelo; treba izbjegavati osvjetljenje s leđa jer zasljepljuje učenika, a govorniku zamračuje lice. Poželjno je da osigurati transkript ili prijevod videozapisa radi engleskoga titla. Unaprijed osigurajte ključne pojmove iz same aktivnosti kako bi se učenik s oštećenjem sluha upoznao s njima. Pričekajte nakon postavljanja pitanja kako biste i učeniku s oštećenjem sluha dali priliku da se javi i odgovori (pauza osigurava vrijeme za obradu informacija).
Kod provedbe mrežne nastave treba unaprijed najaviti podjelu u sobe (breakout rooms). Isto valja isprobati kod učenika s teškoćama koji se općenito slabije snalaze u alatima.

Za učenike koji žele znati više

Učenicima koji se žele detaljnije posvetiti ovoj temi predložite da u svom kućanstvu pokušaju osmisliti sustav koji će neki posao olakšati ili ga učiniti efikasnijim i za okoliš prihvatljivijim, a mogao bi biti implementiran u većini kućanstava nekog grada. Dobar primjer može biti prikupljanje tehničke vode (npr. nakon pranja voća i povrća) koja će biti iskorištena za zalijevanje cvijeća ili vode nakon kupanja tuširanja za ispiranje wc-a. Svoje ideje neka predstave prezentacijom ili plakatom kolegama u razredu.

Potaknite učenike na razgovor o ugljičnom otisku (engl. carbon footprint): što je to, čime ga stvaramo i kako ga smanjiti. Pri razgovoru i informiranju detaljnije o temi, poslužite se izvorima Kako da ograničim svoj ugljični otisak i Ugljični otisak, koje možete prema potrebi i projicirati (u slučaju da učenici nisu dovoljno upoznati s temom). Neka svatko od učenika pokuša zaključiti čime najviše doprinosi svom ugljičnom otisku u svakodnevnom životu.

Nastavite razgovor o pojmu Dan ekološkog duga (engl. Earth overshoot day). Uputite učenike da pomoću internetskih pretraživača pronađu koji su to datumi bili u protekle četiri godine (o datumima po razdobljima od 1970. pročitajte u članku) i koliko se ti datumi razlikuju po pojedinim državama svijeta.

Uputite učenike da samostalno izračunaju svoj ugljični otisak koristeći Kalkulator ugljičnog otiska. Svatko neka napiše svoj rezultat na ploču (bez imena) kako biste usporedili konačne rezultate. Nastavite s igrom u kojoj će učenici pokušati ostaviti najmanji ugljični otisak u Ribolovu s WWF-om. Kroz igru će naučiti što ostavlja veći, a što manji trag te naučiti promišljati o svojim izborima. Rezultate igre ponovno neka napišu na ploču, a učenika s najmanjim otiskom proglasite pobjednikom.

Podijelite učenike u grupe od četvero. Svaka grupa treba odabrati četiri ključna trenutka s kojima se neka osoba susreće u određenom vremenskom razdoblju (dan, tjedan, mjesec), a koji utječu na veličinu ugljičnog otiska. Na primjer izbor hrane, korištenje prijevoznih sredstava, potrošnja vode i energenata (računala, uređaji), učestalost kupnje nove odjeće, navike zbrinjavanja otpada i recikliranje... Učenici će izraditi dijagram - stablo odluke (primjer i pojašnjenje pogledajte ovdje) pomoću kojeg osoba može dobiti informaciju o veličini svog otiska s obzirom na svoje izbore u četiri odabrana trenutka (slično tijeku igre Ribolov s WWF-om, ali uz opisni kraj). Potaknite učenike da naprave što je moguće detaljnije stablo koje će pokriti sve kombinacije odabira. Neki odabiri mogu rezultirati jednakim ishodima, pa ih uputite da dijagram izrade bez ponavljajućih elemenata, uz usmjeravanje strelica prema već upisanom ishodu. Dijagrame neka crtaju na papiru većeg formata koje ćete pripremite, za svaku grupu po jedan. Upozorite ih da vode računa o prostoru i rasporedu s obzirom na veličinu konačnog dijagrama. Kako biste dodatno motivirali učenike, potaknite ih da odgovori na izbore unutar dijagrama budu duhoviti i kreativni. Konačni rad neka ukrase s prigodnim crtežima vezanim uz temu.

Sve radove izložite na zidu učionice, a prema mogućnostima, fotografirajte najbolje i objavite na mrežnim stranicama škole.

Postupci potpore

Nakon obrađene jedinice i zadanog zadatka, upitajte učenike s teškoćama je li im sve jasno, je li im zadatak jasan ili ga je potrebno pojasniti.

Učenicima s disleksijom na računalu osigurajte lako čitljiv font (npr; Omotype) i podsjetite ih na njegovo korištenje. Učenicima s poremećajem pažnje/hiperaktivnim poremećajem, učenicima s razvojnim jezičnim poremećajem, učenicima s motoričkim teškoćama kao i onima s disleksijom, osigurajte kopije tekstova u papirnatom obliku.
Objasniti snalaženje u Kalkulatoru ugljičnog otiska te kako stranica nema opciju hrvatskog prijevoda, po potrebi pomoći učeniku s teškoćama s prevođenjem pitanja ili prvo pokazivanjem kako se rješava (npr. nastavnik prvo izračuna za sebe objašnjavajući što se treba u svakoj stavki).
Prilikom podjele učenika u skupine vodite računa o ravnomjernoj zastupljenosti učenika s različitim teškoćama te o povezivanju učenika koji djeluju motivirajuće i podržavajuće s učenicima s teškoćama. Važno je definirati ulogu učenika s teškoćama u okviru skupine.
Važno je provjeravati funkcionira li skupina u kojoj se nalazi učenik s teškoćama te osigurati podršku ako je ona potrebna. Učenicima s motoričkim teškoćama treba osigurati vrstu zadatka koji mogu izvesti u skladu sa svojim mogućnostima (npr. odabir fotografija u skupini je jednostavniji od pretraživanja tekstualnih informacija).
Postoje li u razredu učenici s poremećajem iz spektra autizma, valja im najaviti strukturu sata na početku kao i svaku promjenu aktivnosti.
Učenici s oštećenjem sluha iako mogu imati dobru čujnost pomoću slušnog pomagala ili kohlearnog implantata, ponekad će teže razumjeti govornika stoga te treba omogućiti stanku nakon postavljanja pitanja i provjeriti jesu li razumjeli uputu. Stanke osiguravaju vrijeme za obradu informacija i davanje odgovora.

Za učenike koji žele znati više

Ukoliko bi postojao interes, ponudite učenicima da zajedno odete do obližnje šume iz koje ćete presaditi samoizrasle mladice stabala u školsko dvorište ili u dogovoru s gradskom/mjesnom upravom na javne površine vašeg mjesta. Uz svaku posađenu mladicu postavite oznaku s QR kôdom putem kojeg će zainteresirani moći saznati nešto o tom stablu i tko ga je posadio. Kôd možete zalijepiti na drvenu pločicu uz potporanj zasađenog stabla i svakako ga na neki način zaštitite od vremenskih prilika, npr. plastificirajte pomoću prozirne košuljice. Upute za izradu QR kôda možete pronaći ovdje.

Kao samostalni rad, individualno ili u suradnji s prijateljima, predložite učenicima da prenamjene neki svoj stari ili nezanimljivi odjevni predmet. Npr. od hlača koje su im kratke neka naprave kratke hlače, majicu neka ukrase oslikavanjem, izrade torbu od starih traperica i slično. Svoj rad neka donesu i prezentiraju kolegama u razredu uz opis postupaka kojima su došli do krajnjeg rezultata.

Pokrenite razgovor s učenicima o robotima koji se danas koriste u svakodnevnom životu: robotski usisivači, robotske ruke u tvornicama, automatizirane autopraonice... Upitajte ih jesu li čuli za chatbote - robote namijenjene "čavrljanju". Ukoliko jesu, pitajte ih da pojasne onima koji nisu. Ukoliko nisu, pojasnite da su to programi umjetne inteligencije koji simuliraju razgovor na prirodnom jeziku. Danas ih koriste mnoge mrežne stranice i računalni sustavi koji imaju potrebu za postojanjem korisničke podrške koju onda u najčešće postavljanim pitanjima zamjenjuje takav softver.

Nastavite s razgovorom o ciljevima održivog razvoja. Projicirajte predloženi izvor i upoznajte učenike s njima. Za dodatna pojašnjenja, možete se poslužiti i službenom (engleskom) stranicom koja može biti temelj međupredmetne suradnje s nastavom engleskog jezika. Pitajte učenike prepoznaju li problem u svojoj okolini koji se može smjestiti u područje nekog od ciljeva održivog razvoja? Ostavite im neko vrijeme da u parovima prouče ciljeve i detektiraju problem iz svoje okoline. Nakon što zapišu svoje zapažanje, neka razmisle bi li informiranje o problemu moglo pomoći njegovom rješavanju (ili senzibilizaciji javnosti) i na koji način. Svaki par čita svoju ideju.

Parovi neka se nakon toga spoje u grupe od četvero i zajednički odaberu koju ideju od dvije osmišljene će prikazati dijagramom tijeka razgovora. Spajanje u četvorke možete izvršiti i prema sličnosti odabranih problema. Potaknite ih da promisle o čemu žele da njihov chatbot zna razgovarati i pri tome neka se ograniče na tri moguće teme kako se ne bi izgubili u prevelikoj širini. Neka grafički prikažu tijek konverzacije u kojem će naznačiti koje poruke šalje chatbot, a koje korisnik. Kao primjer, uputite ih da pogledaju primjer informacijskog chatbota udruge Mali zmaj ili chatbota udruge Dobro Dobrim DoDo, te pripadajuće dijagrame tih chatbota: DoDo i Mali zmaj. Učenici neka svoje dijagrame crtaju na papiru, a jedan učenik iz grupe neka taj isti dijagram izradi u digitalnom alatu Mindomo (prije rada u navedenom alatu, učenik može pogledati video vodič o korištenju alata koji se nalazi na navedenoj poveznici). Poveznicu na izrađeni dijagram neka podijele s nastavnikom putem uobičajenog digitalnog kanala komunikacije (neka dokument prilikom dijeljenja postave na mogućnost da osobe s poveznicom mogu pregledavati). Sve dobivene poveznice objedinite, a zatim projicirajte jedan po jedan rad uz koji će učenici opisati čemu njihov chatbot služi i na koji način pomaže korisniku.

Chatbote spomenutih udruga izradili su učenici Elektrotehičke škole iz Zagreba i Salezijanske klasične gimnazije iz Rijeke (Mali zmaj), te Gimnazije Bjelovar i Srednje škole Ilok (Dobro Dobrim) u sklopu projekta Škola budućnosti, 2022. godine, koju je organizirao STEMI. Više chatbota koje su izradili učenici osnovnih i srednjih škola možete pogledati na popisu Nagrađenih projekata.

Još jedan primjer zanimljivog chatbota je virtualni Einstein, ponudite ga također učenicima kao dodatnu motivaciju i stvaranje interesa za temu.

Postupci potpore

Prilikom podjele u parove uvijek je važno voditi računa o obilježjima pojedinog para. Učenici s teškoćama bolje će funkcionirati u paru s učenikom koji će usmjeravati one koji su, možda, sporiji u rješavanju zadataka ili teško održavaju pozornost. Češće provjeravati napredak parova u kojima su učenici s teškoćama.
Kako je SDGS stranica na engleskom jeziku, provjeriti koristi li se učenik s teškoćom dovoljno dobro engleskim jezik te ukoliko je potrebno pružite pomoć. Učenicima sa specifičnim teškoćama učenja ostaviti dovoljno vremena da pročitaju tekst te odrede važne informacije.
Postoje li u razredu učenici s poremećajem iz spektra autizma, valja im najaviti strukturu sata na početku kao i svaku promjenu aktivnosti te podjelu u parove.
Učenicima sa specifičnim teškoćama učenja i diskalkulijom dodatno pojasnite dijagrame te ostaviti dovoljno vremena da ih samostalno prouče te da ih kasnije prođete zajedno s njima kako bi bili sigurni da su sve razumijeli. Provjeriti znaju li se učenici služiti alatom Mindomo te ukoliko je potrebno pružiti pomoć.
Učenici s oštećenjem sluha iako mogu imati dobru čujnost pomoću slušnog pomagala ili kohlearnog implantata, ponekad će teže razumjeti govornika stoga te treba omogućiti stanku nakon postavljanja pitanja i provjeriti jesu li razumjeli uputu. Stanke osiguravaju vrijeme za obradu informacija i davanje odgovora.

Ako u razredu postoji učenik s oštećenjem vida, usmjerite ga na uporabu pomagala koje im je dodijeljeno (npr. čitač teksta), isto vrijedi i za učenike s motoričkim teškoćama (npr. prilagođena tipkovnica).

Za učenike koji žele znati više

Učenicima koji žele sami pokušati izraditi chatbota ponudite poveznicu na alat Snatchbot, sustav u kojem se besplatno i na jednostavan način mogu izraditi chatboti.