Započnite razgovor s učenicima pitanjem: Što podrazumijevate pod pojmom računalo? Vjerojatno ćete dobiti različite odgovore. Razgovarajte nakratko o tome.
Zatim, izgovarajte jedan po jedan dio sklopovlja računala, a učenici neka ih dodiruju sa svoga radnog mjesta. Također, izgovarajte i dijelove programske opreme. Neka učenici uoče da te dijelove ne mogu dodirnuti. Dijelove, koji se nalaze u kućištu pa ih ne mogu vidjeti niti dodirnuti, pripremite od nekog starog računala (ako to nije moguće, koristite fotografije). Upoznajte ih i s njima tako da ih pošaljete od učenika do učenika.
Razgovarajte s učenicima o tome jesu li ikada sudjelovali u kupnji računala? O čemu tada valja voditi računa? Potaknite ih pitanjima: Kome je računalo namijenjeno? Čemu će uglavnom koristiti? Koja mu je cijena i kako će se to uklopiti u kućni proračun? Je li isplativo? Možete li si priuštiti odabrano računalo? Hoćete li biti zadovoljni omjerom uloženog i dobivenog?
Učenike podijelite u grupe. Zadajte im da grupiraju dijelove računala prema dva kriterija: na one koje mogu opipati te držati u ruci i na one koje ne mogu. Rezultate neka zapisuju u bilježnice. Dakle, računalo se sastoji od dviju vrsta dijelova. Imenujte ih (sklopovlje računala i programska oprema). Neka svaka grupa učenika prikaže zadatak izradom mentalne mape u alatu bubbl.us koje će podijeliti s nastavnikom. Poslije toga, predstavnici svake grupe neka predstave svoje uratke putem projektora, a ostali učenici neka ih komentiraju (npr. je li mentalna mapa potpuna, mogu li je, na neki način, nadopuniti i slično.) Potaknite raspravu o razlici između ovih dviju vrsta dijelova računala. Zaključite kako obje vrste dijelova računala imaju važne i nezamjenjive uloge za funkcioniranje računala.
U slučaju da se učenici nisu ranije susreli ili radili u navedenom alatu, trebate im pokazati rad u njemu za potrebe ove aktivnosti (npr. pristup alatu, dodavanje oblika i unos teksta u njih).
Potaknite učenike da ravnomjerno podijele zadatke unutar grupe, kritički propituju informacije i uvažavaju različita mišljenja unutar grupe.
Pozovite ih da u e-Škole DOS Informatika 5, Modul 1, Jedinica 1.2. Kako radi računalo, pogledaju fotografiju Dijelovi računala. Prokomentirajte je pa neka učenici zaključe o kojoj se vrsti dijelova računala radi.
Prilikom prilagodbe scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju i učenici sa specifičnim teškoćama učenja predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi valja temeljiti na individualnim značajkama zasebnog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i sl.), kao i karakteristikama same teškoće. Izazov u radu predstavljaju učenici s više teškoća koje mogu biti raznolike i time ih je teško predvidjeti u prilagodbama (npr. specifične teškoće učenja i tjeskoba). Preporučuje se učenika s teškoćom premjestiti u prednji dio učionice kako bi mu se brže i učinkovitije moglo pomoći ili pojasniti nejasnoću.
Prilikom provedbe aktivnosti Možeš li me uzeti i izići sa mnom? pripremite nazive dijelova računala za učenike s teškoćama tako da ih se ispiše na komadiće papira koristeći lako čitljiv font (npr. Omotype) kao i veličinu fonta koja je usklađena s potrebama pojedinog učenika s teškoćama. Učenike s deficitom pažnje/hiperaktivnim poremećajem treba poticati na sudjelovanje i voditi potpitanjima (ili ih uključiti u pripremu komadića papira s nazivima dijelova računala). Prije zadatka u kojem treba grupirati dijelove računala prema dva kriterija: na one koje mogu opipati te držati u ruci i na one koje ne mogu, učenici s teškoćama mogu osmisliti mentalnu mapu i uz pomoć papirića na kojima se nalaze nazivi dijelova računala. Tijekom pregleda digitalnog obrazovnog sadržaja iz 5. razreda podsjetite učenike s teškoćama na mogućnosti prilagodbe fonta, veličine fonta i prikaza.
Dodatne informacije možete potražiti na poveznicama:
Hrvatska udruga za disleksiju - savjeti učiteljima
Informativni letak o razvojnom jezičnom poremećaju
Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama
Smjernice za rad s učenicima s teškoćama MZO
Učenicima, koji su posebno zainteresirani za temu, zadajte da na internetu istraže zašto se engleski naziv hardware koristi za sklopovlje računala, odnosno software za programsku opremu računala. Također, neka istraže i koji dijelovi kod suvremenih računala dolaze integrirani, a ne u obliku dodatnih dijelova.
Potaknite učenike na razgovor pitanjem: U kojim svakodnevnim aktivnostima možete povezati sljedeća tri glagola: uđi ili unesi – obradi ili obavi (nekakvu aktivnost) – iziđi (rezultat obrade)? Prokomentirajte odgovore pa možete navesti i svoje primjere: uđi (u auto) – vozi - iziđi (kad stigneš na odredište); unesi (namirnice u lonac) - kuhaj (obrada) – izlaz (ručak). Usmjeravajte ih na tri moguće aktivnosti pa ih pozovite da to primijene i na računalima.
Prikažite učenicima jedno računalo koje, osim osnovnih dijelova računala, ima spojene i dodatne dijelove (mikrofon, mrežnu kameru, skener, pisač, projektor, zvučnike/slušalice).
Razgovarajte s njima koriste li sve što vide, kada i za koju namjenu (poveznica s međupredmetnim temama Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije te Osobni i socijalni razvoj). Potaknite ih na raspravu o tome koji dio računala čemu služi s naglaskom na unos podataka, njihovu obradu ili izlaz rezultata.
Podijelite učenike u parove. Zadajte im zadatak da grupiraju dijelove sklopovlja računala na te tri kategorije. Imenujte jedinice računala (ulazne jedinice, središnja jedinica, izlazne jedinice). Prije toga, pripremite predložak dokumenta u alatu Word365 u kojem se nalazi tablica s tri stupca (za svaku kategoriju po jedan). Svakom paru učenika podijelite zaseban dokument. Neka podijeljeni dokument koriste pri izradi zadatka te kod grupiranja zapisuju potrebno.
S učenicima pogledajte e-Škole DOS Informatika 5, Modul 1, Jedinica 1.2. Kako radi računalo, prvi videosadržaj. Nakon toga, neka parovi učenika riješe dovlačenje dijelova računala na odgovarajuće mjesto. Komentirajte s njima dobivene rezultate pa, na osnovi njih, neka dopune i poprave svoje uratke napravljene u alatu Word365.
Pogledajte e-Škole DOS Informatika 5, Modul 1, Jedinica 1.2. Kako radi računalo, drugi videosadržaj pa neka parovi učenika poredaju izvedbu operacija računala. Potaknite ih da se sjete još kojeg primjera iz svoje svakodnevnice za koji mogu primijeniti iste operacije izvođenja.
Prilikom rada u paru vodite računa da oba učenika jednako doprinose zajedničkom uratku.
Pripremite igricu Wordwall – Udari krticu u kojoj će se učenicima pojavljivati nazivi dijelova računala, a oni će ih trebati udariti ako pripadaju određenoj kategoriji.
U slučaju da se učenici nisu ranije susreli ili radili u navedenim alatima, trebate im pokazati rad u njima za potrebe ove aktivnosti (npr. pristup alatima, unos teksta).
Prilikom provedbe aktivnosti Uđi-obradi-iziđi potaknite učenike s teškoćama na sudjelovanje tako da komentiraju s kojim dijelom računala su se dosad sreli i pokušaju odrediti čemu pojedini dio služi (unos podataka, obrada podataka ili izlaz rezultata). Učenicima s teškoćama iz spektra autizma najavite strukturu sata i svaki videozapis. Učenici sa specifičnim teškoćama učenja mogu imati teškoća u pamćenju novih pojmova kao i usvajanju pripadnosti pojedinog dijela računala određenoj kategoriji (ulazne/izlazne jedinice, središnja jedinica). S obzirom na to da je naziv ove aktivnosti lako pamtljiv, moguće ga je iskoristiti kao strategiju pri pamćenju novih kategorija kao i funkcija dijelova računala (Uđi-ulazne jedinice, obradi-središnja jedinica, iziđi-izlazne jedinice). Zadatak Udari krticu, u kojem će se učenicima pojavljivati nazivi dijelova računala, zahtjevan je za učenike s motoričkim teškoćama budući da zahtijeva brze motoričke reakcije. Učenicima s teškoćama, koji ne mogu sudjelovati u ovoj vrsti zadatka, pripremite zamjenski (npr. ponavljanje zadatka dovlačenja dijelova računala na odgovarajuće mjesto ili ista vrsta zadatka s komadićima papira). Učenike s oštećenjem vida ili one s motoričkim teškoćama valja usmjeriti na uporabu pomagala koje im je dodijeljeno (npr. čitač teksta).
Učenicima, koji su posebno zainteresirani za temu, zadajte da istraže koja jedinica ima dvojaku ulogu - i ulazne i izlazne jedinice. Neka navedu i primjere gdje je koristimo u svakodnevnom životu.
Pripremite spremnike (memorijski štapić, CD, DVD, pametni telefon, tablet, vanjski tvrdi disk, tvrdi disk, memorijska kartica, ROM, RAM) i složite ih jednog pored drugoga. Potaknite učenike da ih prepoznaju te imenuju. Navedite ih da prepoznaju što im je zajedničko, odnosno čemu služe.
Potaknite učenike na raspravu o tome koje oni spremnike koriste, kada i za koju namjenu.
Podijelite učenike u tri grupe. Učenici jedne grupe uzimaju spremnike. Učenici druge ne smiju gledati pa im oči pokrivaju rukama učenici treće grupe. Učenici prve grupe daju svakom učeniku druge po jedan spremnik. Oni ih trebaju opipati i prepoznati pa imenovati. Nakon nekoliko krugova, grupe mijenjaju pozicije.
Potaknite učenike da uvažavaju različita mišljenja unutar grupe i pomognu kolegama doći do ispravnog odgovora.
Uputite ih na e-Škole DOS Informatika 5, Modul 1, Jedinica 1.3. Pohrana podataka, Zadatak 1, Kolekcije zadataka #2 pa neka svaki učenik povuče nazive spremnika na određenu sliku.
Nakon toga, svaki učenik na prethodno pripremljenu Lino ploču dodaje barem dvije slike spremnika te ih imenuje. Nijedna slika ne smije biti dvostruka. Prokomentirajte s učenicima uradak s Lino ploče i potaknite ih da uvide kako uređaji mogu izgledati drugačije iako pripadaju istoj vrsti spremnika.
U slučaju da se učenici nisu ranije susreli ili radili u navedenom alatu, trebate im pokazati rad u njemu za potrebe ove aktivnosti (npr. pristup alatu, dodavanje slika).
U okviru aktivnosti Spremi na mene ako možeš povežite naziv aktivnosti s pojmom „spremnik“ jer će za dio učenika s teškoćama taj pojam biti nova riječ koju valja upamtiti u kontekstu spremanja informacija. Tijekom rasprave ne preporuča se prozivati učenike s izraženom anksioznošću ako se ne jave na vlastitu inicijativu. Zadatak u kojem su učenici podijeljeni u grupe, valja dodatno pojasniti učenicima s poremećajem iz spektra autizma. Posebno bi izazovan mogao biti dio zadatka u kojem učenici jedni drugima pokrivaju oči - kako za učenike s motoričkim teškoćama, one s oštećenjem vida i za učenike s poremećajem iz spektra autizma. Ti učenici mogu sudjelovati u pripremnim aktivnostima za zadatak ili im pripremite alternativni zadatak. Što se tiče zadatka na digitalnim obrazovnim sadržajima (pohrana podataka), učenicima s teškoćama pojasnite na kojem se dijelu stranice nalazi zadatak te ih podsjetite na mogućnost povećanja prikaza.
Učenici istražuju što znači da se podatci spremaju u oblak. Promišljaju koriste li oni tu uslugu. Pronalaze alat koji služi toj namjeni, a dostupan je elektroničkim identitetom AAI@EduHr.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.