Na početku sata obrade novoga sadržaja s učenicima započnite razgovor o komunikaciji na društvenim mrežama. Možete ih pitati sudjeluju li u raspravama na društvenim mrežama, komentiraju li jedni drugima fotografije ili objave, je li im se dogodilo da neki njihov komentar bude pogrešno shvaćen, te tome slična pitanja za koja smatrate da bi mogla potaknuti raspravu o komunikaciji, razgovoru, nametanju vlastitih stavova i pristojnoj komunikaciji tijekom koje se uvažavaju stavovi svih govornika.

Nakon kratkoga razgovora uputite ih na to da zapišu vlastiti stav o komunikaciji na društvenim mrežama (ne dulji od 10 rečenica), a potom pročitajte nekoliko učeničkih zapisa.

Nakon čitanja napravite razliku između vašega dijaloga ili rasprave s početka sata i njihova izražavanja stava u monološkom obliku.

Potom uputite učenike da otvore e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 3, Jedinica 3.1., Razlikujemo monološke i dijaloške vrste govorenih tekstova. Pogledajte primjere monologa i dijaloga iz Antigone, Prijana Lovre te intervju s Marinom Čilićem koji se nalaze u toj jednici.

Učenici mogu kratko zabilježiti uočena obilježja monologa i dijaloga.

Potom podijelite učenike u tri grupe te ih uputite da otvore e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 3. Jedinica 3.2., Razlikujemo monološke i dijaloške vrste pisanih tekstova kako bi proučili oblike pripovijedanja (pričanje, prepričavanje, izvješćivanje).

Nakon kratkog upoznavanja s oblicima pripovijedanja, utvrdite poznavanje tih pojmova zadatkom koji će biti u vezi s pročitanim lektirnim djelom.

Podijelite učenike u tri grupe. Prva grupa treba prepričati kraj toga književnoga djela, druga grupa će osmisliti novi kraj, a treća će napisati izvješće o tijeku toga nastavnog sata. Kako bi učenici mogli lakše sukreirati tekst, dopisivati i uređivati ga, tekstove je potrebno pisati u Wordu, što ujedno olakšava i razmjenu teksta unutar grupe, ali i razmjenu teksta s drugim grupama i nastavnikom.

Postupci potpore

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, uvijek trebate imati na umu to da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

U uvodnom razgovoru o komunikaciji na društvenim mrežama potaknite na raspravu učenike s teškoćama, neka iznose slobodno svoje mišljenje i stavove, ali nemojte inzistirati na tome da usmeno izražavaju svoje mišljenje učenici kojima je izazovno usmeno izlagati (primjerice, učenici s artikulacijskim teškoćama, učenici s izraženom anksioznošću), osim ako za tim ne izraze želju.

Tijekom pisanja vlastitoga stava o komunikaciji pripremite učenicima s teškoćama (posebno ako u razrednom odjelu imate učenike sa specifičnim teškoćama učenja, učenike s intelektualnim teškoćama i učenike s hiperaktivnim poremećajem ili deficitom pažnje) precizna potpitanja kojima će se voditi u oblikovanju vlastita stava.

Učenike sa specifičnim teškoćama učenja uputite na to da na e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 3, Jedinica 3.1., Razlikujemo monološke i dijaloške vrste govorenih tekstova odaberu opciju načina čitanja za disleksiju, a učenike oštećena vida uputite na opciju povećanja fonta. Učenicima s intelektualnim teškoćama i učenicima s poremećajem iz spektra autizma pripremite predložak na kojima je jasno označena razlika između dijaloga i monologa kako ih ne bi morali sami izdvajati iz teksta na Edutoriju i kako bi lakše uz predložak pratili sve sljedeće aktivnosti.

Učenike s teškoćama podijelite u grupe u kojima će biti jedan vršnjak koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s hiperaktivnim poremećajem ili deficitom pažnje smjestite u grupu koja je uzorna ponašanja te će mu pomoći usmjeriti pozornost na zadatak.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.​

Za učenike koji žele znati više

Zainteresiranim učenicima ponudite da aktivnost nastave izvršavajući zadatke koje su imale preostale grupe (prepričavanje kraja lektire; pripovijedanje, odnosno smišljanje novog kraja ili pisanje izvješća o tijeku sata).

Na početku aktivnosti održite kratak govor o bilo kojoj temi koju smatrate aktualnom. Možete ga održati tako da prvi dio govorite tiho, bezvoljno, gledajući u pod, a drugi dio glasnije, dinamičnije, uz gestikulaciju i kontakt očima. Učenicima ponudite da procijene vaš govor bez uputa s vaše strane kako biste provjerili u kojoj će se mjeri usredotočiti na sadržaj, a u kojoj na gestikulaciju, mimiku itd.

Po završetku prvoga dijela aktivnosti uputite učenike da otvore e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 3, Jedinica 3.5., Kompozicija i struktura različitih vrsta tekstova. Učenici proučavaju tablicu kompozicijske strukture teksta i podjelu na uvod, razradu i zaključak.

Učenici po potrebi mogu oblikovati umnu mapu s ključnim pojmovima vezanim uz kompoziciju teksta koristeći se digitalnim alatom za izradu umnih mapa Popplet koji omogućuje preglednost, bojanje u svrhu isticanja, dodavanja slikovnih prikaza te dijeljenje s drugim učenicima na Google Disku.

Po završetku uputite učenike da otvore e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 3, Jedinica 3.1., Razlikujemo monološke i dijaloške vrste govorenih tekstova gdje će proučiti Primjer 2., odnosno pogledati govor Grete Thunberg o klimi. Uz to neka u Kutku za znatiželjne prouče obilježja govora, mimike i gestikulacije.

Učenicima potom zadajte da samostalno procijene Gretin govor, odnosno njegova govorna, negovorna i retorička obilježja.

Nakon toga podijelite učenike u dvije grupe, afirmacijsku i negacijsku, koje će pokrenuti raspravu o uspješnosti Gretina govora. Svoje početne teze, argumente i zaključak članovi grupe trebaju oblikovati i pismeno, koristeći digitalni alat PowerPoint kako bi ono što govore mogli oprimjeriti i videoisječcima iz Gretina govora. Pritom se možete poslužiti i digitalnim alatom MyWeJIT ako se nastava izvodi izvan učionice. U digitalni je alat potrebno unijeti naslov, to jest temu diskusije te opis. Ti su podatci potrebni kako bi učenici znali što se od njih očekuje.

Postupci potpore

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, uvijek trebate imati na umu to da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Uz svoj uvodni govor učenicima oštećena sluha pripremite transkript govora kako bi se lakše usmjerili na neverbalne znakove i gestikulaciju tijekom govora. Učeniku oštećena vida osigurajte vršnjaka koji će mu tijekom vaše izvedbe usmeno davati važne vizualne informacije (gestikulaciju, neverbalne znakove koje dajete i sl.).

Učenike sa specifičnim teškoćama učenja uputite da na e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 3, Jedinica 3.1., Razlikujemo monološke i dijaloške vrste govorenih tekstova odaberu opciju načina čitanja za disleksiju, a učenike oštećena vida uputite na opciju povećanja fonta. Učenicima s teškoćama unaprijed pošaljite videozapis govora koji će gledati u sklopu ove aktivnosti, kako bi ga mogli više put poslušati. Učenicima oštećena sluha omogućite transkript videozapisa. Učenicima s intelektualnim teškoćama pripremite ključne rečenice i izjave u videozapisu na hrvatskome standardnom jeziku, kao i smjernice na što trebaju obratiti pozornost kad gledaju videozapis. Uputno je da učenici s teškoćama procjenjuju obilježja Gretina govora u paru, posebno učenici s poremećajem iz spektra autizma koji imaju izražene teškoće u neverbalnoj komunikaciji i čitanju komunikacijskih znakova.

Ako će diskusija o Gretinu govoru biti odigrana uživo, potaknite učenike s teškoćama da aktivno sudjeluju u raspravi, a da oni učenici koji imaju teškoća s usmenim izlaganjem (primjerice, učenici s izraženom anskioznošću) budu moderatori rasprave ili suci koji će procijeniti koja je grupa bolje iznijela svoje stajalište.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.​

Za učenike koji žele znati više

Zainteresirani učenici mogu poslušati govor iz prošlosti odnosno zvučni zapis Pisma indijanskoga poglavice Seattlea ili pročitati njegov pisani oblik na e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 1, Jedinica 3.1., Primjer 3 pa ga usporediti s Gretinim govorom, kao i procijeniti učinak toga govora na slušatelje i čitatelje.

Na početku aktivnosti podsjetite učenike na monološke i dijaloške vrste tako da ih zamolite da navedu njihova obilježja te neke primjere monoloških i dijaloških vrsta.
Kako bi se učenici podsjetili konkretnih primjera govora i intervjua, možete ih uputiti na primjere navedene u e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 1, Jedinica 3.1., Razlikujemo monološke i dijaloške vrste govorenih tekstova.

Pozornost učenika nakon toga usmjerite na govor. Pitajte ih koje sve vrste govora, osim političkoga, poznaju. Potaknite ih da, radeći u paru, osmisle barem dvije teme o kojima bi vrijedilo održati govor te da odluče kojoj će publici govor biti namijenjen.

Nakon što su učenici osmislili teme govora i odredili slušateljsku publiku, zadajte im da samostalno odaberu jednu temu o kojoj bi željeli govoriti.

Prije sastavljanja govora podsjetite ih na obilježja govora, pri čemu se možete poslužiti primjerima te Kutkom za znatiželjne na e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 3, Jedinica 3.1., Razlikujemo monološke i dijaloške vrste govorenih tekstova.

Učenici bi svoje govore i intervjue trebali napisati u Wordu kako bi ih mogli podijeliti s ostalima putem digitalnog alata za dijeljenje sadržaja Google Disk. Nakon što učenički radovi budu gotovi i podijeljeni s ostalim učenicima, sastavite anketu kojom ćete odabrati nekoliko najboljih govora. Anketu možete provesti uz pomoć digitalnog alata Mentimeter. Prednost alata je u tome što se na zaslonu nastavniku prikazuje koliko je učenika odabralo koju opciju i konačna ljestvica poretka.

Sljedeći dio zadatka uključuje učenički rad kod kuće. Govore je potrebno naučiti te ih potom izvesti, odnosno izgovoriti, snimajući se pritom vlastitim mobilnim telefonom. Snimku zatim treba obraditi digitalnim alatom Kizoa koji će učenicima omogućiti da vlastiti govor potkrijepe fotografijama onog o čemu govore, a mogu dodavati i glazbu, tekst i sl. Tako obrađene snimke govora, učenici prosljeđuju ostalima putem Google Diska kako bi ih svi mogli pogledati. Prije početka izlaganja govora, učenicima najavite kako ćete nakon govora ponoviti anketu o najuspješnijem govoru i potaknite ih da nakon svakoga govora zapišu svoje opaske.

Po završetku svih govora ponovite anketu uz pomoć digitalnog alata Mentimeter. Usporedite rezultate dviju anketa − one nakon čitanja govora i one nakon njihova govorenja. Potaknite učenike da samostalno ukratko zabilježe što su zaključili o javnom nastupu i ostavljanju dojma na slušatelje.

Postupci potpore

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Učenike sa specifičnim teškoćama učenja uputite da na e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 1, Jedinica 3.1., Razlikujemo monološke i dijaloške vrste govorenih tekstova odaberu opciju načina čitanja za disleksiju, a učenike oštećena vida uputite na opciju povećanja fonta.

Pri podjeli učenika u parove raspodijelite učenike s teškoćama u par u kojem će biti vršnjak koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s hiperaktivnim poremećajem ili deficitom pažnje smjestite u par s učenikom koji je uzorna ponašanja te će mu pomoći usmjeriti pozornost na zadatak. Učenike s poremećajem iz spektra autizma i učenike s hiperaktivnim poremećajem ili deficitom pažnje potaknite da za temu svojega govora odaberu temu za koju pokazuju najveće zanimanje. Učenicima s motoričkim poremećajem omogućite produljeno vrijeme rada za pisanje govora ako je potrebno. Kod učenika koji imaju teškoća s usmenim izlaganjem (primjerice, učenici s artikulacijskim teškoćama, učenici s izraženom anksioznošću), nemojte inzistirati na tome da snimljeni govor dijele s ostalim učenicima ako to ne žele, već ga mogu podijeliti samo s vama kako biste ga mogli vrednovati i učeniku dati povratnu informaciju. Učenicima s intelektualnim teškoćama pomozite u odabiru teme i pripremite mu konkretna pitanja i smjernice kojima se može voditi u oblikovanju svoga govora.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.​

Za učenike koji žele znati više

Za nastavak ove aktivnosti potrebno je na stranici Edukativnoga centra Hrvatskoga sabora saznati temu govora koji učenici mogu napisati pa, ako ih odaberu, govor mogu održati u Saboru.
Potaknite učenike da sastave takav govor na zadanu temu, a potom najuspješnije prijavite na natječaj Hrvatskoga sabora.