Predmet
Hrvatski jezik 1
Veličina slova
Naslovna slika
scenarij poučavanja

Alarmantno! Potpuno neprimjereni sadržaji unutra!

Naziv predmeta
Hrvatski jezik 1

Razred
1. razred, srednja škola

Odgojno-obrazovni ishodi
ključni pojmovi
  • publicistički tekst
  • publicistički funkcionalni stil
  • vijest
  • žuti tisak
  • publicistički žanrovi
  • medijska pismenost
  • objektivno
  • subjektivno
  • funkcionalni stilovi

Nikako ne preporučujemo otvarati ovu poveznicu

Neka učenici otvore jedinicu e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 3, Jedinica 3.3., Obilježja publicističkog stila. Na temelju motivacijskih pitanja na početku jedinice možete s njima započeti razgovor, a zatim pročitati ponuđene naslove iz Primjera 1 u jedinici. Nakon razgovora o tome kakve osjećaje ti naslovi izazivaju kod učenika potaknite ih da pokušaju pogoditi o čemu je riječ u člancima koje naslovljuju. Nakon toga neka pročitaju sažetke novinskih članaka u istoj jedinici (Primjeri 2 − 6) i pridruže ih pripadajućim naslovima te odgovore na interaktivna pitanja u nastavku.

Potom učenici podijeljeni u parove imaju zadatak otići na mrežne portale koje najradije posjećuju i izdvojiti tri, prema svome mišljenju, najupečatljivija naslova, odnosno one naslove koji ih najviše privlače da pročitaju sadržaj koji se iza njih krije.

Neka naslove popišu koristeći se digitalnom bilježnicom u alatu OneNote i podijele ih poveznicom na dokument u razrednoj grupi na društvenoj mreži. Čitaju se objedinjeni naslovi i pokušavaju im se pronaći barem tri zajednička obilježja koja se odnose na njihov sadržaj i stil. Zatim neka razred zajednički pokuša odgovoriti zašto su im odabrani naslovi najprivlačniji te komu su namijenjeni. Organizirat će glasanje u alatu Mentimeter, pri čemu valja upisati naslov nakon što se podijeli kod u grupi na društvenoj mreži, izdvojiti tri najatraktivnija te će potom pokušati pronaći tri zajednička obilježja najizazovnijih naslova. Tako dobivene spoznaje zatim će objediniti u istome zajedničkom dokumentu u alatu OneNote te ustanoviti model po kojem se oblikuju najklikaniji naslovi na njima najpopularnijim portalima.

Zadatak je potom da, podijeljeni u parove, učenici po istome modelu pokušaju osmisliti slične naslove koji bi privukli pozornost čitatelja ili slušatelja za neke od lektirnih tekstova koje ste obrađivali ili pak za pojedine lekcije iz jezika − fonološke, morfološke, sintaktičke ili leksikološke jedinice, pravopisna pravila, najčešće pogreške u izražavanju, leksičkoj normi i sl. Naslove neka zabilježe u zajedničkom dokumentu kreiranom u alatu OneNote, a ostatak razreda neka pokuša pogoditi na koji se dio nastavnih sadržaja odnose. Čitaju se naslovi i biraju oni najatraktivniji koji se mogu i snimiti u obliku glasovne poruke (snimanjem audiozapisa na mobilnome telefonu ili tabletu), nastojeći interpretacijom dodatno privući publiku da se zainteresira za temu.

Postupci potpore

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

U uvodnom razgovoru potaknite učenike s teškoćama da iznesu načine informiranja o aktualnim događajima, postavite im precizna potpitanja, ali nemojte inzistirati da svoje odgovore usmeno iznesu učenici koji imaju teškoće s usmenim izlaganjem (primjerice, učenici koji mucaju imaju izraženu anskioznost i slično), osim ako sami ne izraze želju.

Učenike s disleksijom uputite da na e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 3, Jedinica 3.3., Obilježja publicističkog stila odaberu opciju načina čitanja za disleksiju, a učenike oštećena vida uputite na opciju povećanja fonta tijekom rada na stranici e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 3, Jedinica 3.3., Obilježja publicističkog stila. Učenike oštećena vida također uputite na slušanje zvučnih zapisa naslova novinskih članaka. Poželjno je u aktivnosti čitanja primjera da 2 − 6 učenika s teškoćama već rasporedite kako bi radili u paru i mogli učinkovitije i brže riješiti zadatke. Smjestite ih u par s vršnjakom mentorom koji će im biti spreman pružiti podršku tamo gdje im je potrebna. Učenika s hiperaktivnim poremećajem ili deficitom pažnje smjestite u par s učenikom koji je uzoran po ponašanju i koji će ga poticati da se usmjeri na zadatak.

Tijekom rasprave i čitanja novinskih članaka vodite računa o tome da je učenik oštećena sluha smješten na mjestu koje mu omogućuje pristup svim vizualnim informacijama. Ako će se u zadnjoj aktivnosti snimati zvučni zapis osmišljenih naslova, potaknite učenike da pripreme za učenika oštećena sluha transkript zvučnih zapisa.

Pokažite učenicima s teškoćama kako se koristiti digitalnim alatima One Note i Mentimeter prije aktivnosti te se uvjerite snalaze li se u njihovoj upotrebi.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.​

Za učenike koji žele znati više

Neka učenici, u sklopu projekta s više uključenih učenika, odgovore na pitanje Je li na portalima važniji naslov ili sadržaj članka?. Potrebno je napraviti usporedbu naslova i sadržaja članka, ustanoviti odgovara li uvijek naslov onomu što u članku piše i kritički procijeniti zašto je tomu tako te čini li se učenicima u redu na taj način (ako se ustanovi obrazac) zavaravati čitatelje. Svoje spoznaje, uz odgovarajuće primjere i snimke zaslona (engl. screenshot) s portala učenici mogu predstaviti u alatu PowerPoint.

Nastavna aktivnost za predmet X

Nikako ne preporučujemo otvarati ovu poveznicu

Informacije o aktivnosti
Odgojno-obrazovni ishodi
  • Učenik objašnjava temeljna obilježja pojedinih publicističkih vrsta.
  • Učenik analizira svrhu (osobnu i javnu) medijskog teksta.
  • Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život primatelja.
  • Učenik prepoznaje i odabire informacije te oblikuje tekst u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
Razina složenosti primjene IKT
  • Početna
Korelacije i interdisciplinarnost

Golema kugla gori ili jednostavno sija Sunce?

Zamolite učenike neka na Edutoriju otvore jedinicu na e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 3, Jedinica 3.3., Obilježja publicističkog stila. Neka prouče obrazloženje i značenje pojma vijest, kao i pojašnjenje pod naslovom Što čini dobru vijest?, kao i ulomak koji pojašnjava značenje i podrijetlo pojma žuti tisak. Potom neka učenici radeći u parovima pronađu na mrežnim portalima dvije vijesti – jednu po njihovu sudu dobru vijest, a jednu lošu, vodeći se kriterijima navedenima u jedinici.

Zatim neka nekoliko učenika predstavi neke od odabranih dobrih i loših primjera vijesti navodeći zašto smatraju da odgovaraju navedenim kriterijima. Ostali učenici mogu usmeno komentirati slažu li se s procjenom izlagača i zašto. Nakon toga parovi trebaju odabranim vijestima pridružiti odgovarajuće fotografije kojima će dodatno naglasiti ono što žele da vijest prenosi. Fotografije mogu pripremiti koristeći se digitalnim alatom za obradu fotografija Pixabay. Riječ je o besplatnome alatu koji omogućuje preuzimanje potrebnih fotografija uz poštivanje autorskih prava.

Tako obrađene vijesti mogu podijeliti uz vašu pomoć i na zajedničkom mrežnom razrednom zidu koristeći se alatom Padlet. Potrebno je kreirati zid (prazan papir) i pozvati druge korisnike da na njega dodaju svoje sadržaje. Dijeljenje uređenih vijesti na zajedničkome zidu omogućuje učenicima da ih po volji iščitavaju više puta.

Na taj način učenicima omogućujete kvalitetno vršnjačko vrednovanje objavljenih radova. Potaknite svaku grupu da napiše zajednički komentar i postavi ga na zajedničkome mrežnom zidu.

Nakon toga neka urednički parovi dobru vijest pretvore u senzacionalističku, nalik onima iz žutoga tiska, a lošu isprave, također ih ilustrirajući dodatnim fotografijama te tako obrađene vijesti podnaslovljene Prije i Poslije također neka objave na zajedničkome mrežnom zidu, uz izvorni oblik vijesti.

Ostatak razreda može sada na istome mjestu na mreži komentirati objavljene vijesti te odabrati one parove za koje smatraju da su odradili najbolji posao kao urednici ozbiljnih odnosno senzacionalističkih sadžaja. Možete dogovoriti karakterističan emoji kojima parovi uz pripadajući komentar označuju najbolje ozbiljne odnosno senzacionalističke vijesti. Na taj način omogućujete kvalitetno međuvršnjačko vrednovanje radova i izvan vremena provedenoga u učionici, zabavnije je te omogućuje da se objavljenim radovima posveti više vremena u njihovu iščitavanju te zornije uoče osobitosti vijesti sastavljenih po različitim kriterijima i različitih namjena, razvijajući kritičko mišljenje i medijsku pismenost.

Postupci potpore

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, uvijek trebate imati na umu to da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Učenike s disleksijom uputite da na e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 3, Jedinica 3.3., Obilježja publicističkog stila odaberu opciju načina čitanja za disleksiju, a učenike oštećena vida uputite na opciju povećanja fonta prilikom rada na stranici Edutorija. Pojasnite učenicima s teškoćama, ako je potrebno, definiciju pojma vijest i dajte im primjere pojma žuti tisak. Učenicima s poremećajem iz spektra autizma objasnite pojam žuti tisak − zašto je dobio takav naziv, što znači njegovo preneseno značenje.

Učenike s teškoćama smjestite u par s vršnjakom mentorom koji će im biti spreman pružiti podršku tamo gdje im je potrebna. Učenika s hiperaktivnim poremećajem ili deficitom pažnje smjestite u par s učenikom koji je uzoran po ponašanju i koji će ga poticati da se usmjeri na zadatak.

Parovima u kojima se nalaze učenici s teškoćama, posebno učenici s motoričkim poremećajem, ako je potrebno omogućite produljeno vrijeme rada. Ako u razrednom odjelu imate učenika kojemu je teško izlagati usmeno (primjerice, učenici s izraženom anksioznošću), neka rad izlaže druga osoba iz para, ali pobrinite se da učenik aktivno sudjeluje u radu u paru. Ako u razrednom odjelu imate učenika oštećena vida, pobrinite se da se koristi asistivnom tehnologijom prilikom pretraživanja fotografija za novinske članke, a ako ne može vidjeti fotografije, neka mu učenik iz para objasni što je na fotografijama.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.​

Za učenike koji žele znati više

Kako prepoznati lažnu vijest? Pitajte đake jesu li ikada nasjeli na neistinite vijesti, kako su se tada osjećali i kome su takve medijske poruke namijenjene. Zadajte učenicima neka pronađu vijesti na mreži za koje su sigurni da su lažne (engl. fake news), neka ih pridruže prethodno odabranim istinitim vijestima te tako izmiješane podijele s ostatkom razreda koristeći se digitalnim alatom Padlet. Učenici moraju pogoditi koja je vijest lažna među istinitima i, nakon što su identificirani svi lažnjaci, izdvojiti stilska i sadržajna obilježja lažnih vijesti. Zatim neka povedu raspravu o tome koji su sve razlozi zbog kojih publika nasjeda na lažne vijesti i zašto se one uopće proizvode. Svoje istraživanje neka odrade podijeljeni u parove, nakon što su odabrali dovoljan uzorak za donošenje relevantnih spoznaja. Potom rezultate mogu predstaviti u razredu ili u mrežnom okružju.

Nastavna aktivnost za predmet X

Golema kugla gori ili jednostavno sija Sunce?

Informacije o aktivnosti
Odgojno-obrazovni ishodi
  • Učenik objašnjava obilježja publicističkog stila na primjerima.
  • Učenik analizira svrhu (osobnu i javnu) medijskog teksta.
  • Učenik objašnjava temeljna obilježja pojedinih publicističkih vrsta.
  • Učenik prepoznaje i odabire informacije te oblikuje tekst u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
Razina složenosti primjene IKT
  • Srednja
Korelacije i interdisciplinarnost
  • Građanski odgoj i obrazovanje

Slika govori tisuću riječi, ne nužno istinitih

Učenici otvaraju jedinicu e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 3, Jedinica 3.3., Obilježja publicističkog stila, Zadatak 1. Uvodno se možete prisjetiti razlika između dentotativnoga i konotativnoga značenja leksema te kako se ono oblikuje i potom zajednički promotriti ponuđenu fotografiju, kako i predlaže zadatak u jedinici, te usmeno navesti što više objektivnih denotativnih odnosno konotativnih (subjektivnih) informacija koje ponuđena fotografija prenosi.

Nakon toga neka učenici pročitaju Primjer 7 i Primjer 8 u jedinici i riješe sve interaktivne zadatke od podnaslova Objektivno ili subjektivno?. Obratite im pritom pozornost na grafički prikaz publicističkih vrsta i njihovu namjenu.

Nakon proučavanja osobitosti publicističkoga stila i žurnalizama slijedi praktična vježba – učenici će podijeljeni po grupama napraviti vlastiti novinarski videoprilog. Najprije se svaka grupa mora dogovoriti o temi. Učenici tijekom dogovorenoga vremena moraju pronaći priču – aktualni sadržaj iz svakodnevice razreda, škole, ulice, kvarta, mjesta i sl., o čemu će snimiti prilog. Temi je potrebno pristupiti na dva načina, prema žanrovskoj podjeli navedenoj na grafičkome prikazu u jedinici – jedan stvarajući publicističku vrstu kojoj je temeljni cilj obavijestiti čitatelja i drugi kojemu temeljni cilj nije obavijestiti čitatelja.

Zatim će timski organizirati posao te zajednički osmisliti i pronaći odgovarajuće alate koji su im potrebni kako bi ga realizirali. Osim što svi sudjeluju u pronalasku teme i osmišljavanju novinarskoga pristupa te njezinoj obradi, jedan će učenik posebno biti zadužen za snimanje videomaterijala (potrebno je posebno paziti na zvučni zapis), jedan za montažu, neki će se pojavljivati pred kamerom kao izvjestitelji, neki mogu glumački prikazati situaciju iz stvarnoga života, neki biraju glazbenu podlogu i sudjeluju u izradi scenarija... Moguće je koristiti se uobičajenim alatima na njihovim mobilnim telefonima za snimanje audio i videomaterijala, a neka ga montiraju u alatu Kizoa. Potrebno je dati naslov i kratak sažetak priloga te svaki prilog objaviti na razrednoj mrežnoj stranici. Svakako ju je dobro napraviti u digitalnom alatu ako je nemate. Riječ je o vrlo jednostavnom i praktičnom pothvatu, a stranica se može izraditi koristeći se alatom WordPress. U tom alatu moguće je objavljivati najrazličitije digitalne zapise, a oni će razredu biti dostupni u svakome trenutku u mrežnome okružju. To je također odlično mjesto za komentare i međuvršnjačko vrednovanje.

Cilj je na kraju snimiti i montirati dva priloga na istu temu – jedan objektivan i vjerodostojan te jedan subjektivan.

Kako provesti aktivnost u online okruženju

Putem digitalnog alata za suradnju u kojem provodite nastavu na daljinu (npr. MS Teams) zamolite učenike da pristupe jedinici e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 3, Jedinica 3.3., Obilježja publicističkog stila i riješe Zadatak 1. Neka učenici promotre ponuđenu fotografiju, kako je i predloženo u zadatku u jedinici, i ispod vaše objave navedu što više objektivnih denotativnih odnosno subjektivnih konotativnih informacija koje ponuđena fotografija prenosi.

Nakon toga uputite učenike na čitanje Primjera 7 i Primjera 8 u jedinici i zamolite ih da riješe sve interaktivne zadatke od podnaslova Objektivno ili subjektivno?. Obratite im pritom pozornost na grafički prikaz publicističkih vrsta i njihovu namjenu.

Nakon proučavanja osobitosti publicističkoga stila i žurnalizama dogovorite videosastanak u kojem podijelite učenike u grupe. Zadatak je svake grupe napraviti vlastiti novinarski videoprilog. Najprije se svaka grupa mora dogovoriti o temi. Učenici tijekom dogovorenoga vremena moraju pronaći priču – aktualni sadržaj iz svakodnevice razreda, škole, ulice, kvarta, mjesta i sl., o čemu će snimiti prilog. Temi je potrebno pristupiti na dva načina, prema žanrovskoj podjeli navedenoj na grafičkome prikazu u jedinici jedinici e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 3, Jedinica 3.3., Obilježja publicističkog stila – jedan stvarajući publicističku vrstu kojoj je temeljni cilj obavijestiti čitatelja i drugi kojemu temeljni cilj nije obavijestiti čitatelja.

Izradite grupno čavrljanje s članovima grupe kako ste ih podijelili. Svako grupno čavrljanje imenujte prema nazivu grupe. Članovi grupa trebaju timski organizirati posao te zajednički osmisliti i pronaći odgovarajuće alate koji su im potrebni kako bi ga realizirali. Osim što svi sudjeluju u pronalasku teme i osmišljavanju novinarskoga pristupa te njezinoj obradi, jedan će učenik posebno biti zadužen za snimanje videomaterijala (potrebno je posebno paziti na zvučni zapis), jedan za montažu, neki će se pojavljivati pred kamerom kao izvjestitelji, neki mogu glumački prikazati situaciju iz stvarnoga života, neki biraju glazbenu podlogu i sudjeluju u izradi scenarija... Kako učenici rade na daljinu, važno je da svaki član grupe pridonese izradi zadatka. Potrebno je dati naslov i kratak sažetak priloga te svaki prilog objaviti na razrednoj mrežnoj stranici. Svakako ju je dobro napraviti u digitalnom alatu ako je nemate. Riječ je o vrlo jednostavnom i praktičnom pothvatu, a stranica se može izraditi koristeći se alatom WordPress. U tom alatu moguće je objavljivati najrazličitije digitalne zapise, a oni će razredu biti dostupni u svakome trenutku u mrežnome okružju. To je također je odlično mjesto za komentare i međuvršnjačko vrednovanje.

Cilj je na kraju snimiti i montirati dva priloga na istu temu – jedan objektivan i vjerodostojan te jedan subjektivan. Nakon objave svih priloga i komentiranja na razrednoj mrežnoj stranici dogovorite s učenicima videosastanak na kojem još jednom prokomentirajte rad u grupama i rezultate rada.

Postupci potpore

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Pripremite pisani podsjetnik s pojmovima denotativno i konotativno značenje − njihovim sličnostima i razlikama te bliskim primjerima, a koji ćete dati učenicima s teškoćama kako bi mogli pratiti ovu aktivnost.

Učenike s disleksijom uputite da na e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 3, Jedinica 3.3., Obilježja publicističkog stila, Zadatak 1 odaberu opciju načina čitanja za disleksiju, a učenike oštećena vida uputite na opciju povećanja fonta. Tijekom proučavanja Primjera 7 i Primjera 8 te rješavanja interaktivnih zadataka, poželjno je učenike s teškoćama raspodijeliti u parove s vršnjakom mentorom s kojim bi zajedno lakše utvrdili razlike među publicističkim vrstama. Grafički prikaz koji je dostupan na e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 3, Jedinica 3.3., Obilježja publicističkog stila, Zadatak 1 dopunite vizualnom podrškom za učenike s poremećajem iz spektra autizma i učenike s intelektualnim teškoćama, a za učenike oštećena vida pripremite ga u obliku u kojem ga mogu pročitati (uz uvećani font, drukčiju boju pozadine i slova, na Brailleovu pismu i sl.).

Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan vršnjak mentor koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s hiperaktivnim poremećajem ili deficitom pažnje smjestite u grupu koja je uzorna ponašanja te će mu pomoći da usmjeri pozornost na zadatak. Za učenike s teškoćama, posebno učenike s hiperaktivnim poremećajem ili deficitom pažnje i učenike s poremećajem iz spektra autizma, pripremite pisane smjernice rada u grupi (koji je konkretno zadatak, koja je njihova uloga, koliko imaju vremena za pojedinu etapu zadatka). Važno je da učenik s hiperaktivnim poremećajem ili deficitom pažnje ima ulogu tijekom zadatka koja će ga održati stalno aktivnim i u kojoj će se osjećati uspješno (primjerice, mogla bi biti dobra uloga snimatelja, montažera, posebno ako učenik ima interes u tome području jer je ta uloga dinamična). Vodite računa o tome da svaki učenik s teškoćama pridonosi radu grupe svojom ulogom te da se osjeća ugodno u njoj (primjerice, učenik s izraženom anskioznošću vjerojatno neće htjeti glumiti u samom videoprilogu, već će radije tražiti glazbu). Omogućite transkript videopriloga za učenika oštećena sluha. Ako u razrednom odjelu imate učenika oštećena vida, pobrinite se da je u grupi vršnjak koji će mu prenositi važne vizualne informacije te informacije proizašle iz neverbalne komunikacije učenika u grupi.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.​

Za učenike koji žele znati više

Posjetite još jednom jedinicu e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 3, Jedinica 3.3., Obilježja publicističkog stila i na kraju jedinice zadajte učenicima da pogledaju tri videozapisa podnaslovljena Praktična vježba. Neka potom, podijeljeni po grupama, osmisle autorski satirički komentar nekoga problema iz aktualne zbilje koristeći se jednim od odabranih videozapisa. Prema potrebi satiričan prilog mogu proširiti dodatnim videozapisima koje je moguće lako pronaći u digitalnom alatu Pixabay, gdje se nalazi baza lako dostupnih videoisječaka od kojih su mnogi dostupni bez naknade, s opcijom pretraživanja sadržaja snimaka. Videozapise, uz svoj satirički komentar, učenici mogu montirati koristeći se alatom Kizoa.

Nastavna aktivnost za predmet X

Slika govori tisuću riječi, ne nužno istinitih

Informacije o aktivnosti
Odgojno-obrazovni ishodi
  • Učenik prepoznaje i odabire informacije te oblikovati tekst u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
  • Učenik objašnjava osnovna i prenesena značenja.
  • Učenik prepoznaje izravno i neizravno navedene poruke u medijskom tekstu.
  • Učenik objašnjava temeljna obilježja pojedinih publicističkih vrsta.
Razina složenosti primjene IKT
  • Napredna
Korelacije i interdisciplinarnost
Aktivnost se može provesti i u online okruženju

Dodatna literatura, sadržaji i poveznice

Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. http://pravopis.hr/

Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. gramatika.hr

Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga. rjecnik.hr

Alerić, M. i Gazdić-Alerić, T. (2013). Hrvatski u upotrebi. Zagreb: Profil.

Silić, J. i Pranjković, I. (2005). Gramatika hrvatskoga jezika; za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb: Školska knjiga.

Frančić, A. i Petrović, B. (2013). Hrvatski jezik i jezična kultura. Zagreb: Visoka poslovna škola „Adam Baltazar Krčelić”.

Težak, S. i Babić, S. (2009). Gramatika hrvatskog jezika (Priručnik za osnovno jezično obrazovanje). Zagreb: Školska knjiga.

Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.

Visinko, K (2010). Jezično izražavanje u nastavi Hrvatskoga jezika - Pisanje. Zagreb: Školska knjiga.

Pandžić, V. (2001). Govorno i pismeno izražavanje u srednjoj školi. Zagreb: Profil.

Silić, J. (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput.

Povratne informacije i/ili prijava greške

Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.