Uputite učenike neka otvore poveznice te na njima pročitaju tri različita izvješća – izvješće HAK-a o stanju na cestama, izvješće o vremenskoj prognozi DHMZ-a, izvješće prvog kola Premijer prve hrvatske hrvačke lige iz 2022.
Pitajte ih jesu li uživali čitajući izvješće. Koje bi izvješće preporučili prijatelju da ga pročitaju?, Zašto bi itko pisao izvješća?, Tko ih želi čitati?, Zašto su ona uopće potrebna?.
Neka učenici navedu još neke situacije iz svakodnevnoga života gdje su se susreli s takvom vrstom teksta (izvješće o uspjehu na kraju nastavne godine, izvješće s natjecanja, policijsko izvješće kao čest motiv kriminalističkih serija i filmova koje gledaju...). Pitajte ih i kojoj bi vrsti teksta pripadalo izvješće te kojoj je vrsti najsličnije.
Nakon uvodne diskusije i osvrta na pročitana izvješća te svrhu i namjenu takvih tekstova zadajte učenicima da u obliku umne mape na osnovi zadanih primjera izdvoje sedam pojmova koji su zajednički svim pročitanim tekstovima i koji se odnose na temeljna obilježja takve tekstne vrste.
Umnu mapu učenici mogu izraditi u alatu Genially koji ima mogućnost izrade vizualno atraktivno osvježenih sadržaja, uživo u zajedničkome radu, a poslije ih se (nakon što se podijele poveznicom u zajedničkoj grupi na društvenoj mreži), kako će spoznaje o ovoj tekstnoj vrsti proširivati, može naknadno unapređivati uz dodavanje obilježja i dodatnih primjera prema potrebi.
Nakon početno usuglašenih stavova o izvješću kao posebnoj tekstnoj vrsti, ponudite učenicima neka pročitaju sljedeće tekstove na poveznicama: izvješće s glamurozne filmske premijere, izvješće s Tjedna suvremenoga plesa, izvješće o nagrađenim filmovima srednjoškolaca na Danima medijske pismenosti. Neka ih, podijeljeni po grupama prema odabiru teksta, usporede s nekim od izdvojenih izvješća s početka aktivnosti. Potrebno je pronaći što više sličnosti i razlika – neka obrate pozornost na sadržajne, strukturalne i stilske odrednice. Pitajte ih: Bi li se navedeni tekstovi također mogli nazvati izvješćima?, Kojoj su tekstnoj vrsti najsličniji odabrani primjeri?.
O svojim će spoznajama učenici, podijeljeni u parove, napisati izvješće. Potrebno je, poštujući formu, izvijestiti o ključnim obilježjima izvješća, izdvojiti njihove temeljne sadržajne, strukturne i stilske odrednice, uz primjere koje su proučavali. Svoja izvješća neka izrade u zasebnom dokumentu u razrednoj digitalnoj bilježnici OneNote istodobno ih dijeleći s ostalima. Potom se pojedina izvješća čitaju i komentiraju te ostatak razreda procjenjuje koliko su izvješća sastavljena u skladu s temeljnim postavkama te tekstne vrste, dok su druga dostupna za naknadno iščitavanje i analizu.
Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, uvijek trebate imati na umu to da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.
Učenicima s teškoćama kojima je potreban uvećan font (primjerice, učenicima oštećena vida), smanjena količina teksta (primjerice, učenicima s intelektualnim teškoćama) pripremite primjer jednog od izvješća iz uvodnoga dijela u pisanom obliku te prilagodite izvješće na njima potreban način kako bi mogli sudjelovati u raspravi o pročitanom i obilježjima izvješća.
Tijekom izrade umne mape u koju učenici moraju pronaći sedam obilježja izvješća, učenicima s teškoćama, posebno učenicima s intelektualnim teškoćama i učenicima s poremećajem iz spektra autizma, ponudite unaprijed zadane pojmove od kojih će izdvojiti one za koje smatraju da se odnose na izvješća.
Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan vršnjak koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s hiperaktivnim poremećajem ili deficitom pažnje smjestite u grupu koja je uzorna ponašanja te će mu pomoći usmjeriti pozornost na zadatak. Grupama dajte smjernice tijekom zadatka kako bi se učenici s teškoćama lakše uključili u pronalaženje sličnosti i razlika različitih izvješća.
Tijekom podjele učenika u parove raspodijelite učenike s teškoćama u par u kojem će biti vršnjak koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s hiperaktivnim poremećajem ili deficitom pažnje smjestite u par s učenikom koji je uzorna ponašanja te će mu pomoći usmjeriti pozornost na zadatak.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Zadajte učenicima neka prouče izvješće pravobraniteljice za djecu koje se odnosi na medije i zaštitu dječjih prava. Neka izdvoje po njima najveće ugroze i probleme koji se navode u odnosu medija i njihovih korisnika među mladima. Potom neka se podijele po grupama prema jednom od odabranih problema i neka izvješće prošire vlastitim istraživanjem, dopunjujući ga vlastitim iskustvima (prema potrebi anonimnim) i primjerima iz svakodnevnoga života.
Zadajte učenicima neka naprave istraživanje o najpopularnijim utjecajnim osobama (influencerima) i njihovu utjecaju – neka se usredotoče na utjecajne osobe trenutno (po njima) triju najutjecajnijih društvenih mreža koje ćete utvrditi kratkom anketom glasajući u alatu Mentimeter. Pretpostavka je da će se učenici odlučiti za utjecajne osobe na YouTubeu, Instagramu i TikToku.
Podijeljeni po grupama, prema društvenoj mreži koju su izabrali, učenici imaju zadatak napraviti što utemeljenije istraživanje s ciljem sastavljanja što relevantnijega izvješća. Mogu se korisititi različitim podatcima s mreže čiji će kredibilitet, s obzirom na izvor, sami procjenjivati, a posebna je vrijednost (što treba posebno izdvojiti u kriterijima vrednovanja radova) vlastito istraživanje, neposredne informacije koje će obuhvatiti što širi krug korisnika društvene mreže i dosega utjecajne osobe – potrebno je napraviti intervju ili ankete s utjecajnim osobama, njihovim sljedbenicima, razlozima zbog kojih se time bave, razlozima njihove popularnosti i slično. Svaka će grupa nastojati pripremiti što kvalitetnija pitanja kako bi istraživanje bilo što objektivnije. Prije nego što se započne sa samom realizacijom, neka pripremljena pitanja podijele na platformi kojom se inače koristite za komunikaciju unutar razreda, kako biste u toj fazi mogli intervenirati i u međusobnom dogovoru još ponešto predložiti.
Nakon provedenog istraživanja i pisanja izvješća, grupa će ga objaviti na razrednom zidu u alatu Padlet, gdje je svima dostupno za pregled i komentiranje. Uz izvješće zadajte učenicima da prikupljene materijale nastale iz neposredna kontakta s korisnicima društvenih mreža te svjedočanstvima i stavovima što šireg kruga korisnika (ili njima bliskim osobama, prema procjeni i ambiciji istraživača) iskoriste za reportažu koja će se temeljiti na napravljenom izvješću. Neka grupa i na taj način predstavi rezultate svojega rada, organizirajući posao uz upotrebu digitalnih alata za obradu multimedijskoga sadržaja – neka upotrijebe svima dostupne alate na mobilnim uređajima, za snimanje videomaterijala i zvuka te ih mogu montirati u odgovarajućem digitalnom alatu – neka iskoriste besplatne mogućnosti (uz prethodnu autorizaciju) alata Kizoa, gdje je, uz intuitivno sučelje, s lakoćom moguće nadodati i glazbenu podlogu i manipulirati snimljenim materijalom.
Reportaže će također objaviti na mrežnom zidu koristeći se digitalnim alatom Padlet.
U objavi na platformi kojom se inače služite za komunikaciju unutar razreda (npr. MS Teams) objasnite učenicima da će u sljedećoj aktivnosti provoditi istraživanje o najpopularnijim utjecajnim osobama (influencerima) i njihovu utjecaju – trebat će se koncentirati na utjecajne osobe po njima triju trenutno najutjecajnijih društvenih mreža. Njih možete odrediti kratkom anketom glasajući u alatu Mentimeter. Pretpostavka je da će se učenici odlučiti za utjecajne osobe na YouTubeu, Instagramu i TikToku. Rezultate glasanja objavite u kanalu ispod ove objave te dogovorite videosastanak na kojem ćete dati detaljnije upute.
Tijekom videosastanka objasnite učenicima da će biti podijeljeni u grupe prema društvenoj mreži koju odaberu. Objasnite im da je njihov zadatak napraviti što utemeljenije istraživanje s ciljem sastavljanja što relevantnijega izvješća. Mogu se korisititi različitim podatcima s mreže čiji će kredibilitet, s obzirom na izvor, sami procjenjivati, a posebna je vrijednost (što treba posebno izdvojiti u kriterijima vrednovanja radova) vlastito istraživanje, neposredne informacije koje će obuhvatiti što širi krug korisnika društvene mreže i dosega utjecajne osobe – potrebno je napraviti intervju ili ankete s utjecajnim osobama, njihovim sljedbenicima, razlozima zbog kojih se time bave odnosno razlozima njihove popularnosti i slično. Svaka grupa treba pripremiti što kvalitetnija pitanja kako bi istraživanje bilo što objektivnije i objaviti ih u kanalu na MS Teamsu ispod prethodne objave. Neka grupe međusobno prokomentiraju objavljena pitanja.
Dogovorite s učenicima rok za provođenje istraživanja i podijelite im poveznicu na zid koji prethodno izradite u digitalnom alatu Padlet. Zamolite učenike da pročitaju radove ostalih grupa i komentiraju njihova izvješća. Uz izvješće zadajte učenicima da prikupljene materijale nastale iz neposredna kontakta s korisnicima društvenih mreža te svjedočanstvima i stavovima što širega kruga korisnika (ili njima bliskim osobama, prema procjeni i ambiciji istraživača) iskoriste za reportažu koja će se temeljiti na napravljenom izvješću. Pitajte učenike znaju li što je reportaža, potaknite ih neka pronađu ili izdvoje neku reportažu koja im se sviđa i, prema potrebi, pojasnite im osnovna obilježja reportaže i reporterskoga posla. Neka grupa i na taj način predstavi rezultate svojega rada, organizirajući posao uz upotrebu digitalnih alata za obradu multimedijskoga sadržaja – neka upotrijebe svima dostupne alate na mobilnim uređajima, za snimanje videomaterijala i zvuka te ih mogu montirati u odgovarajućem digitalnom alatu – neka iskoriste besplatne mogućnosti (uz prethodnu autorizaciju) alata Kizoa, gdje je, uz intuitivno sučelje, s lakoćom moguće nadodati i glazbenu podlogu i manipulirati snimljenim materijalom.
Reportaže će također objaviti na mrežnom zidu koristeći se digitalnim alatom Padlet. Nakon što učenici objave i komentiraju izvješća reportaže ostalih učenika, dogovorite videosastanak na kojem grupe komentiraju svoj rad i rad ostalih grupa. Tijekom videosastanka možete učenicima dati povratnu informaciju o njihovu radu.
Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, uvijek trebate imati na umu to da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.
U početku aktivnosti podsjetite učenike na pojam influencer, što je posebno važno za učenike s teškoćama, od kojih bi nekima pojam mogao biti nejasan (primjerice, učenicima s intelektualnim teškoćama ili jezičnim teškoćama), a podsjetite ih na način da im pojam približite, pojednostavite i popratite vizualnim sadržajem.
Pripremite pisane smjernice za istraživanje koje učenici u grupama trebaju provesti, a neka te smjernice za učenike s teškoćama budu kratke, precizne i jasne (važno je da učenici s teškoćama imaju jasnu ulogu u grupi i da imaju napisane rokove za pojedine dijelove zadatka, što je posebno važno za učenike s poremećajem iz spektra autizma kako bi imali strukturu i predvidljivost). Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan vršnjak koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s hiperaktivnim poremećajem ili deficitom pažnje smjestite u grupu koja je uzorna ponašanja te će mu pomoći usmjeriti pozornost na zadatak, ali i koji će ga povremeno podsjećati na rokove pojedinoga dijela zadatka. Pobrinite se da učenik s intelektualnim teškoćama ima ulogu usklađenu s njegovim kognitivnim kapacitetima (da ima aktivnu ulogu koju će moći uspješno odraditi, primjerice, može postavljati unaprijed napisana pitanja influenceru, snimati reportažu i sl.).
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Zadajte učenicima neka tijekom dogovorenoga razdoblja gledaju različite reporterske emisije na televiziji. Neka izdvoje jednoga njima najboljega i najzanimljivijega reportera i jednoga koji, po njima, nije dovoljno profesionalno odradio svoj reporterski zadatak. Neka svoja zapažanja, osnovna obilježja reportaže, kao i svoj komentar svake od kategorija koju izdvajaju, zabilježe u obliku tablice koja će poslužiti kao kratko izvješće sa svim relevantnim podatcima i pripreme za izlaganje. Usporedite najbolje i najgore reportaže tematski i strukturalno te oblikujte s učenicima završno izvješće o obilježjima razredu najomiljenijih reporterskih radova.
Učenici će međuvršnjački vrednovati priloge iz prošle aktivnosti ovoga scenarija Izvjestitelj je što i reporter? Izvješće reportaža?. Najprije će pogledati objavljene reportaže na mrežnom zidu digitalnog alata Padlet te ih javno komentirati. Taj alat omogućuje da im se lakoćom pristupi izvan nastave i više ih se puta pogleda prema potrebi te kvalitetno međuvršnjački vrednuje.
Nakon toga učenici podijeljeni u parove trebaju procijeniti utemeljenost i relevantnost izvješća koje su napravile ostale grupe. Potrebno je prije svega oblikovati tablicu s kriterijima vrednovanja objavljenih izvješća. Nužno je obratiti pozornost na sadržajne odlike, strukturu teksta kao i stilska obilježja izvješća. Želi li se ostvariti predmetna korelacija sa stranim jezicima, učenici mogu analizirati izvješće na engleskom ili njemačkom jeziku.
Tablica kriterija izradit će se kao interaktivan nastavni listić oblikovan u alatu GoogleForms, ali tek nakon što se razred usuglasi u vezi sa svim kriterijima. Svaki par predlaže ono što smatra najvažijim za kvalitetno napisano izvješće, oblikuje i objavljuje svoj listić (potrebno se registrirati Google korisničkim računom) čime će se ujedno ponoviti i utvrditi temeljne odrednice izvješća kao tekstne vrste.
Nakon što se utvrdi pobjednik (grupa koja je napravila najbolje izvješće), učenici koji su ga izradili predstavljaju tijek svojeg istraživanja, navode ono što im je bilo najizazovnije kao i (nakon samorefleksije) ono što smatraju da su mogli učiniti bolje. Ostale grupe mogu prokomentirati i podijeliti svoja iskustva.
Spoznaje o tijeku istraživanja i obilježjima najkvalitetnijeg izvješća učenici mogu utvrditi i međusobno podijeliti oblikujući umnu mapu koristeći se alatom Genially. Tako oblikovanu umnu mapu moguće je objaviti na mrežnoj razrednoj stranici ili portfoliju kako bi bila trajno dostupna ili pak jednostavno pridodati radovima u alatu Padlet u kojem su početno objavljeni.
Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, uvijek trebate imati na umu to da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.
Potaknite učenike s teškoćama da kod kuće pogledaju reportaže koje su učenici u drugim grupama napravili kako bi spremnije sudjelovali u vršnjačkom vrednovanju. Učenicima oštećena sluha pripremite transkript učeničkih reportaža. Pohvalite rad učenika s teškoćama u grupi, istaknite što je dobro napravio tijekom reportaže, a potaknite i njegove vršnjake da mu naglase dobre strane koje je pokazao tijekom rada u grupi.
Tijekom podjele učenika u parove raspodijelite učenike s teškoćama u par u kojem će biti vršnjak koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s hiperaktivnim poremećajem ili deficitom pažnje smjestite u par s učenikom koji je uzorna ponašanja te će mu pomoći usmjeriti pozornost na zadatak. Tijekom pisanja tablice kriterija neka par u kojem se nalazi učenik s oštećenjem vida, učenik sa specifičnim teškoćama učenja radi tablicu u alatu koji će najbolje odgovarati učeniku s teškoćama (u alatu u kojem se može povećati font slova, napraviti razmak između riječi i redova i slično, primjerice, u Word dokumentu).
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Sintetizirane spoznaje u obliku umne mape učenici mogu primijeniti oblikujući izvješće s LiDraNa. Potrebno je uzeti u obzir sve navedene kriterije te što kvalitetnije izvijestiti s općinske, županijske i državne smotre najboljih literarnih, dramskih i novinarskih radova srednjoškolaca. Izvješće mogu objaviti u školskom časopisu ii na mrežnoj stranici škole.
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://pravopis.hr/
Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://gramatika.hr/
Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga. rjecnik.hr
Težak, S. i Babić, S. (2009). Gramatika hrvatskog jezika (Priručnik za osnovno jezično obrazovanje). Zagreb: Školska knjiga.
Silić, J. i Pranjković, I. (2005). Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.
Silić, J. (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.
Visinko, K (2010). Jezično izražavanje u nastavi Hrvatskoga jezika - Pisanje. Zagreb: Školska knjiga.
Pandžić, V. (2001). Govorno i pismeno izražavanje u srednjoj školi. Zagreb: Profil.
Frančić - Hudeček - Mihaljević (2006). Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome jeziku. Hrvatska sveučilišna naknada.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.