Gdje se nalazim?

Kako saznati gdje se nalazimo u prostoru?

Kreni u istraživanje i pronađi odgovor na pitanje "Gdje se nalazim?".

Za početak, promotri sliku i pronađi točnu tvrdnju.

Slika prikazuje:

okvir slike koja je ukrašavala domove ljudi u Polineziji.

umjetnički rad sa štapićima i školjkama.

igru sa štapićima za djecu i mlade u Polineziji.

pomorsku kartu kojom su se služili ljudi u Polineziji.

Havaji su dio Polinezije, otočja u Tihom oceanu.

Riječ "poli" možemo prevesti na "mnogo".

S obzirom na prostor u kojem žive, narodi Polinezije oduvijek su bili orijentirani na more.

Suživot s morem podrazumijevao je da će ljudi u otkrivanju novih prostora imati potrebu zabilježiti prostore kojima se kreću.

Tako su nastale navigacijske (pomorske) karte sastavljene od niza stapića i školjaka.

Štapici predstavljaju smjerove kojima su otoci određeni naspram glavnih morskih struja i položaja zvijezda.

Školjke predstavljaju otoke.

Slika 1.

Polinezijski trokut

Znanja i vještine određivanja gdje se neki otok smjestio i kako doći do njega bila su osnovna života u svakodnevici.

Karta je tako postala životni suputnik čovjeka u Polineziji.

Otkrij glavne i sporedne strane svijeta.

Na slici nježne, svijetlo smeđe pozadine nalazi se oblik koji neodoljivo podsjeća na kompas. Velike ošre kazaljke nalik na šiljke naznačuju glavne strane svijeta, dok se na pola puta između njih nalaze identične, no kraće manje kazaljke koje pokazuju prema sporednim stranama svijeta. Kazaljke su smještene iznad manje, opisane kružnice na kojoj se nalaze i crtice koje označavaju stupnjeve

Još od davnina ljudi su crtali prostor koji ih okružuje.

Stvarnost su zamjenjivali znakovima.

Tako su nastale prve karte.

Još od nastarijih vremena nastala je potreba za određivanjem ishodišta - mjesta od kojeg možemo izmjeriti kamo idemo i koliko dugo ćemo putovati.

Promatrajući prividni izlazak Sunca ljudi su pronašli način kako se snaći u prostoru .

Na taj način naučili smo odrediti glavne i sporedne strane svijeta - naučili smo se orijentirati.

Mjesto na kojem Sunce izlazi nazvali su "oriens", odnosno "istok".

Prividno kretanje Sunca na horizontu s gledišta sjevera. Odrediti ostale strane svijeta je lako!

U tri polukruga prikazano kretanje sunca po horizontu s naznačenim datumima. Sunce je u najvećem luku 21.6.Središnji luk je 21.3 i 23.9. , a najmanji luk je 21.12.

Promatrajući povijesni razvoj ljudskog roda nakon što smo naučili određivati strane svijeta (orijentaciju), nastala je potreba da se zabilježe udaljenosti u prostoru. Tako su tijekom povijesti korištene različite mjerne jedinice za dužinu - od palca, stope, lakta, milje, jarda.
Sa spoznajom da je Zemlja okrugla, nametnula se potreba uporabe mjerenja dužina na kružnom luku - kutevima stupnja.

Kako mjeriti neke udaljenosti na kružnici, odnosno kugli?

Za određivanje udaljenosti na kružnici ili kugli koristimo kutomjer.

Udaljenosti možemo izraziti u stupnjevima, minutama i sekundama kutne udaljenosti.

Polovi su točke koje su jednako udaljene od ekvatora.

Tako je npr. Sjeverni pol udaljen 90° sjeverno od ekvatora, a Južni pol 90° južno od ekvatora.

Paralele

Promotri sliku.

Zamišljene kružnice koje su paralelne s ekvatorom nazivamo paralele ili usporednice.

Kada zakrivljenu Zemlju prikazujemo na ravnoj površini - kartama, tada te kružnice postaju linije.

Linije koje povezuju mjesta iste kutne udaljenosti od ekvatora nazivamo - paralele, a mogu biti sjeverno ili južno od ekvatora.

Kada bi promatrali paralele na globusu one nisu jednake veličine, već se poput prstena smanjuju prema polovima.

Polovi su točke.

Svaka paralela označena je stupanjskom vrijednosti - brojkama i stupnjevima (°).

Na karti stupanjsku udaljenost paralela očitavamo na desnom i lijevom rubu karte.

Ekvator, kao početna i najveća paralela, ima vrijednost 0°, a polovi su 90° udaljeni od ekvatora.

Kako na Zemljinim polutkama postoje mjesta koja su jednako udaljena od ekvatora,

Slika 2.

Sustav paralela

a nalaze se na različitim stranama svijeta, brojčanoj oznaci stupnjeva dodaje se i oznaka strane svijeta.

Tako Sjeverni pol označavamo s 90° S (čitamo "devedeset stupnjeva sjeverno").

Južni pol označavamo s 90° J (čitamo "devedeset stupnjeva južno").

Meridijani

Znanje da je Zemlja okrugla potaknula je kartografe da izrađuju globuse - prikaz Zemlje na okrugloj površini.

Točke koje su na globusu jednako udaljene od ekvatora nazivamo polovi.

Kada bismo na globusu spojili polove zamišljenom linijom po površini Zemlje, dobili bismo polukružnice.

Na ova mjesta, dva puta u godini Sunčeve zrake padaju jednako i to "u podne" (12:00).

Iz latinskog naziva za podne "meridies" nastao je naziv ovih linija - meridijani ili podnevnici.

Uz udaljenost od ekvatora bilo je potrebno odrediti i udaljenost od neke početne okomite linije.

Kroz povijest, tu su ulogu imali gradovi poput Jeruzalema, Aleksandrije, Rima, Pariza ili Beča, odnosno meridijani koji kroz njih prolaze nosili su titulu "početnog" meridijana.

Slika 3.

Mreža meridijana

Takvo stanje zadržalo se do 1884. godine kada je postignut međunarodni dogovor te je početnim meridijanom proglašen onaj koji prolazi kroz zvjezdarnicu Greenwich u Londonu.

Označava se oznakom 0° (čitaj - nula stupnjeva).

Slika 4.

Oznaka početnog meridijana u Londonu

Početni meridijan ima važnu ulogu u davanju odgovora na pitanje "Koliko je sati?"

Što je geografska mreža?

Slika 5.

Geografska mreža

Karata zemlje, kopno je bijelo, mora su plava.Na karti su ucrtani meridijani i paralele crnom bojom. Ekvator i početni meridijan su crbveni, a označene su i crvene a i b točke.

Na karti je prikazana geografska mreža.

Crvenim linijama prikazan su ekvator (početna paralela) i početni meridijan. Oboje su označeni s 0°.

Gdje se naspram ekvatora i početnog meridijana nalazi točka označena slovom "A"?

Od ekvatora točka "A" se nalazi na 30° sjeverno.

Od početnog meridijana točka "A" se nalazi 45° istočno (budući da su susjedni meridijani označeni s 30° istočno i 60°istočno razlika izmeđunjih je 30°, a polovica razlike je 15°, dakle 30° +15° = 45°).

Točki "A" možemo dodijeliti oznake kojima opisujemo gdje se smjestila u geografskoj mreži na ovaj način:

A (30°S,45°I) - čitamo "trideset stupnjeva sjeverno i četrdesetpet stupnjeva istočno".

Promotri kartu i odgovori.

Točka označena slovom "B" smještena je 30° (trideset stupnjeva) južno od ekvatora i 45° (četrdesetpet stupnjeva) zapadno od početnog meridijana.

Njezin smještaj (koordinate) možemo zapisati B (30°S, 45°Z).

Kada dobijem na lotu, odoh na Havaje!

narodna uzrečica

Kamo će putovati "naš sretni dobitnik"?

Odredište - Havaje opisuju 20° S i 156° Z (čitaj... dvadeset stupnjeva sjeverno i stopedesetšest stupnjeva zapadno).

Pronađi Havaje pomoću interaktivne karte!

Slika Zemlje s google eartha koja pokazuje lokaciju Havaja.

Interaktivna karta - dužina i širina

Dužina: 0º
Širina: 0º

popper default content

Zaigrajte igru

Sigurno ste igrali igru "potapanja brodova".

Cilj igre je "pogoditi" suparničke brodove izgovaranjem koordinata, odnosno uparivanjem naziva okomitih polja označenih slovom npr. "A" i vodoravnih polja označenih brojem "3".

Određivanjem koordinata "A", "3" gađali bi točno određeno mjesto - i u primjeru ove slike - ostvarili bi promašaj!

Slika 6.

Igra potapanja brodova

Na papiru s kvadratićima, ucrtano je polje 0d 10x10 kvadratića.Okomito su ispisani brojevi od 1 do 10, a vodoravno slova od a do j. Unutar omeđenog polja ucrtane su na određenim poljima točkice ili x.Na slici su dva takva crteža i kemijska olovka.

Kod uporabe geografske mreže koristimo mrežu paralela (usporednica) i meridijana (podnevnika) kako bismo opisali smještaj unutar geografske koordinatne mreže.