Moći ću:
imenovati i razlikovati elemente geografske mreže (paralele, meridijani, polovi)
objasniti kako se pomoću kutnih udaljenosti određuju koordinate bilo kojeg mjesta na Zemlji
objasniti što su kutne udaljenosti i kako ih koristimo u određivanju smještaja bilo koje točke na Zemlji.
Kako saznati gdje se nalazimo u prostoru?
Kreni u istraživanje i pronađi odgovor na pitanje "Gdje se nalazim?".
Za početak, promotri sliku i pronađi točnu tvrdnju.
Havaji su dio Polinezije, otočja u Tihom oceanu.
Riječ "poli" možemo prevesti na "mnogo".
S obzirom na prostor u kojem žive, narodi Polinezije oduvijek su bili orijentirani na more.
Suživot s morem podrazumijevao je da će ljudi u otkrivanju novih prostora imati potrebu zabilježiti prostore kojima se kreću.
Tako su nastale navigacijske (pomorske) karte sastavljene od niza stapića i školjaka.
Štapici predstavljaju smjerove kojima su otoci određeni naspram glavnih morskih struja i položaja zvijezda.
Školjke predstavljaju otoke.
Otkrij glavne i sporedne strane svijeta.

- Promatrajući povijesni razvoj ljudskog roda nakon što smo naučili određivati strane svijeta (orijentaciju), nastala je potreba da se zabilježe udaljenosti u prostoru. Tako su tijekom povijesti korištene različite mjerne jedinice za dužinu - od palca, stope, lakta, milje, jarda.
- Sa spoznajom da je Zemlja okrugla, nametnula se potreba uporabe mjerenja dužina na kružnom luku - kutevima stupnja.
Kako mjeriti neke udaljenosti na kružnici, odnosno kugli?
Za određivanje udaljenosti na kružnici ili kugli koristimo kutomjer.
Udaljenosti možemo izraziti u stupnjevima, minutama i sekundama kutne udaljenosti.
Polovi su točke koje su jednako udaljene od ekvatora.
Tako je npr. Sjeverni pol udaljen 90° sjeverno od ekvatora, a Južni pol 90° južno od ekvatora.
Paralele
Promotri sliku.
Zamišljene kružnice koje su paralelne s ekvatorom nazivamo paralele ili usporednice.
Kada zakrivljenu Zemlju prikazujemo na ravnoj površini - kartama, tada te kružnice postaju linije.
Linije koje povezuju mjesta iste kutne udaljenosti od ekvatora nazivamo - paralele, a mogu biti sjeverno ili južno od ekvatora.
Kada bi promatrali paralele na globusu one nisu jednake veličine, već se poput prstena smanjuju prema polovima.
Polovi su točke.
Svaka paralela označena je stupanjskom vrijednosti - brojkama i stupnjevima (°).
Na karti stupanjsku udaljenost paralela očitavamo na desnom i lijevom rubu karte.
Ekvator, kao početna i najveća paralela, ima vrijednost 0°, a polovi su 90° udaljeni od ekvatora.
Kako na Zemljinim polutkama postoje mjesta koja su jednako udaljena od ekvatora,
Meridijani
Znanje da je Zemlja okrugla potaknula je kartografe da izrađuju globuse - prikaz Zemlje na okrugloj površini.
Točke koje su na globusu jednako udaljene od ekvatora nazivamo polovi.
Kada bismo na globusu spojili polove zamišljenom linijom po površini Zemlje, dobili bismo polukružnice.
Na ova mjesta, dva puta u godini Sunčeve zrake padaju jednako i to "u podne" (12:00).
Iz latinskog naziva za podne "meridies" nastao je naziv ovih linija - meridijani ili podnevnici.
Uz udaljenost od ekvatora bilo je potrebno odrediti i udaljenost od neke početne okomite linije.
Kroz povijest, tu su ulogu imali gradovi poput Jeruzalema, Aleksandrije, Rima, Pariza ili Beča, odnosno meridijani koji kroz njih prolaze nosili su titulu "početnog" meridijana.
Što je geografska mreža?
Na karti je prikazana geografska mreža.
Crvenim linijama prikazan su ekvator (početna paralela) i početni meridijan. Oboje su označeni s 0°.
Gdje se naspram ekvatora i početnog meridijana nalazi točka označena slovom "A"?
Od ekvatora točka "A" se nalazi na 30° sjeverno.
Od početnog meridijana točka "A" se nalazi 45° istočno (budući da su susjedni meridijani označeni s 30° istočno i 60°istočno razlika izmeđunjih je 30°, a polovica razlike je 15°, dakle 30° +15° = 45°).
Točki "A" možemo dodijeliti oznake kojima opisujemo gdje se smjestila u geografskoj mreži na ovaj način:
A (30°S,45°I) - čitamo "trideset stupnjeva sjeverno i četrdesetpet stupnjeva istočno".
Promotri kartu i odgovori.
Točka označena slovom "B" smještena je 30° (trideset stupnjeva) južno od ekvatora i 45° (četrdesetpet stupnjeva) zapadno od početnog meridijana.
Njezin smještaj (koordinate) možemo zapisati B (30°S, 45°Z).
Interaktivna karta - dužina i širina
Zaigrajte igru
Sigurno ste igrali igru "potapanja brodova".
Cilj igre je "pogoditi" suparničke brodove izgovaranjem koordinata, odnosno uparivanjem naziva okomitih polja označenih slovom npr. "A" i vodoravnih polja označenih brojem "3".
Određivanjem koordinata "A", "3" gađali bi točno određeno mjesto - i u primjeru ove slike - ostvarili bi promašaj!
Kod uporabe geografske mreže koristimo mrežu paralela (usporednica) i meridijana (podnevnika) kako bismo opisali smještaj unutar geografske koordinatne mreže.
Ako promotriš geografske karte kontinenta i svijeta, uočit ćeš da karte imaju ucrtanu mrežu linija (najčešće plave boje).
Te linije označavaju paralele (usporednice) i meridijane (podnevnike).
Sustav paralela i meridijana zovemo geografski koordinatni sustav - geografska mreža.