Predmet
Hrvatski jezik 5
Veličina slova
Naslovna slika
scenarij poučavanja

Furamo svoju priču!

Naziv predmeta
Hrvatski jezik 5

Razred
5. razred, osnovna škola

Odgojno-obrazovni ishodi
ključni pojmovi
  • pripovjedni načini: pripovijedanje, opisivanje, dijalog
  • dijelovi radnje: uvod, zaplet, vrhunac, rasplet
  • pripovjedač u prvom i trećem licu
  • događaj
  • mjesto i vrijeme radnje
  • likovi u pripovjednom djelu
  • sažeto i opširno prepričavanje
  • stvaralačko prepričavanje

Jednoga dana idem ja tako...

Potaknite učenike na to da na početku aktivnosti ispričaju zanimljive anegdote iz svojega života vezane uz školu, prijatelje, hobije i sl. Možete ih potaknuti i na igru pantomime u kojoj jedan učenik neverbalno prikazuje neki zanimljiv događaj, a ostali učenici pogađaju o čemu se radi verbalizirajući ono što vide. Nakon toga razgovarajte s učenicima o značenju riječi događaj i kako ga valjano ispričati. Uputite ih na to da, radeći u paru, prouče jedinicu e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 7, Jedinica 7.4, Pripovijedamo događaje slijedeći strukturu pripovijedanja istražujući objašnjenja pojmova i primjere: događaja, fabule, dijelova fabule, odnosa pisca i pripovjedača, pripovjedača u prvom i trećem licu te objektivnog i subjektivnog pripovijedanja. Uputite učenike na to kako bi bilo dobro da riješe interaktivne i druge zadatke vezane uz navedene pojmove i primjere kako bi provjerili jesu li, i u kojoj mjeri, ovladali nastavnim sadržajima koje su istraživali.

U nastavku aktivnosti, radeći i dalje u paru, učenici mogu oblikovati kratke bilješke s ključnim pojmovima vezanim uz pripovijedanje i pripovjedača. Parovi će svoje bilješke usporediti s bilješkama još jednoga para igrajući dramsku igru Srećom! / Na nesreću! tijekom koje će ponoviti i utvrditi istraživane sadržaje. Igru igraju učenici iz različitih parova, jedan učenik iz jednoga para s drugim učenikom iz drugoga para. Igra se tako da jedna osoba u paru započne rečenicu izrazom Srećom, primjerice: Srećom, samo su tri pripovjedna načina: pripovijedanje, opisivanje i dijalog (razgovor). Druga se osoba nadovezuje na prvu tako da rečenicu započne izrazom Na nesreću, primjerice: Na nesreću, u pripovjednim je djelima radnja podijeljena čak na četiri dijela. Igra se nastavlja dokle god učenici imaju ideja za oblikovanje rečenica koje naizmjence započinju izrazima: Srećom i Na nesreću. Tijekom igre učenici razvijaju kritičko mišljenje o svakoj situaciji, razvijaju toleranciju i razumijevanje za drugačije mišljenje te se uče prihvaćati i uvažavati sugovornika i njegove stavove u skladu s očekivanjima međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.

Nakon što odigraju igru Srećom! / Na nesreću! povežite parove koji su je zajedno igrali u grupe od četiri učenika. Radeći u grupama, učenici se prisjećaju jedne od ispričanih anegdota s početka aktivnosti, svoje ili nekoga drugog učenika, te tu anegdotu raščlanjuju s obzirom na ono što su naučili o pripovijedanju događaja. Određuju događaj ili događaje u anegdoti, pripovjedača te dijelove pripovjednog teksta dajući svakom pojedinom dijelu (uvodu, zapletu, vrhuncu i raspletu) pripadajući naslov s obzirom na ispripovijedan događaj. Rješenja zadatka javno predstavlja predstavnik grupe služeći se bilješkama koje je grupa zajedno sastavila.

Na kraju same aktivnosti potaknite učenike na rješavanje kviza koji možete unaprijed pripremiti u digitalnom alatu Wordwall jer će se on svojom dinamičnošću lijepo nadovezati na provedene aktivnosti. Tom se digitalnom alatu može lako pristupiti putem e-adrese i upisivanjem željene zaporke, a dostupan je i u besplatnoj inačici. Kviz se oblikuje tako da se osmišljavaju pitanja i tri ponuđena odgovora od kojih je jedan točan, a dva su ometača. Točan odgovor u svakom postavljenom pitanju trebate posebno označiti kao točan. Na kraju odaberite hoće li vaš kviz biti prikazan kao igra labirinta ili klasično kao kviz s pitanjem i ponuđenim odgovorima.

Poveznicu za rješavanje kviza u alatu Wordwall možete postaviti i u zajednički kanal alata MS Teams kako bi mu učenici mogli samostalno pristupiti i samostalno utvrđivati i provjeravati svoje znanje.
Taj će kviz izvrsno poslužiti i kao oblik formativnoga vrednovanja (samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja) uspješnosti provedene aktivnosti.

Postupci potpore

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). Preporučuje se da učenika s teškoćom premjestite u prednji dio učionice kako biste mu što brže i učinkovitije osigurali pojašnjenje ili pomoć.

Tijekom provođenja aktivnosti pripovijedanja anegdota nemojte inzistirati na tome da svoje dogodovštine usmeno iznose učenici kojima je izazovno usmeno izlagati (primjerice, učenici koji imaju poremećaj jezično-govorno-glasovne komunikacije, učenici s izraženom anksioznošću), osim ako sami za tim ne izraze želju. Tijekom pantomime neka jedan učenik učeniku oštećena vida opisuje događaj koji učenik neverbalno prikazuje.

Učenike sa specifičnim teškoćama u učenju uputite da na stranici e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 7, Jedinica 7.4, Pripovijedamo događaje slijedeći strukturu pripovijedanja odaberu već postojeće prilagodbe (opciju načina čitanja za disleksiju, opciju povećanja fonta).

Učenika s teškoćama povežite tijekom aktivnosti rada u par s učenikom koji je uspješan u nastavnom predmetu Hrvatski jezik i koji će mu pomoći u radu, pročitati uputu za rješavanje zadatka ili neki tekst ili mu pomoći u organiziranju vlastitih bilježaka.

Tijekom igre Srećom i Na nesreću neka učenik s teškoćama, posebno učenik s poremećajem aktivnosti i pažnje te učenik s intelektualnim teškoćama, bude na početku aktivnosti kako se ne bi morao nadovezivati na velik broj izjava drugih učenika.

Za učenika s teškoćom unaprijed pripremite nastavni listić s pomoću alata Word za raščlanjivanje anegdote koji će mu olakšati rješavanje zadatka u grupi. Neka nastavni listić sadrži pitanja vezana uz događaj o kojemu se u anegdoti pripovijeda, pripovjedača, dijelove radnje i sl. s obzirom na mogućnosti učenika koji će ih rješavati. Listić grafički primjereno oblikujte (upotrijebite povećan font, Arial ili Calibri, veličine barem 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova), što je posebno važno za učenike sa specifičnim teškoćama u učenju. I sami im možete pomoći tako da im individualno savjetujete kako se uspješno koristiti određenim digitalnim alatom u skladu s njihovim mogućnostima.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Za učenike koji žele znati više

Potaknite učenike na to da zapišu razredne anegdote koje pamte od svojih prvih koraka u osnovnoj školi. Uputite ih na to kako mogu oblikovati svoj tekst u alatu Word te vam ga poslati e-poštom. Njihove anegdote oblikujte u sklopu izvannastavne aktivnosti u knjižicu anegdota uz pomoć alata Book Creator. Alatu možete besplatno pristupiti i oblikovati knjižicu. Potom neka se učenici pripreme za čitanje tekstova i snimanje zvučnih ili videozapisa koje jednostavno možete snimiti s pomoću snimača koji je postavljen unutar digitalnog alata. U knjižicu možete uvrstiti i fotografije koje učenici mogu poslati. Knjižicu možete objaviti na mrežnim stranicama putem poveznice ili je ispisati na papir, no tada funkcionalnosti kao videozapisi i zvučni zapisi neće doći do izražaja.

Nastavna aktivnost za predmet X

Jednoga dana idem ja tako...

Informacije o aktivnosti
Odgojno-obrazovni ishodi
  • Učenik prepoznaje i objašnjava pripovijedanje kao jedan od pripovjednih načina (tehnika).
  • Učenik pripovijeda kronološki nižući događaje.
  • Učenik objašnjava ulogu svakog pojedinog dijela radnje (uvoda, zapleta, vrhunca, raspleta) u pripovjednom djelu.
  • Učenik prepoznaje likove, mjesto i vrijeme radnje i njihovu povezanost s događajem o kojemu se pripovijeda.
  • Učenik razlikuje pripovjedača u prvom licu i pripovjedača u trećem licu.
  • Učenik prepoznaje i objašnjava objektivno i subjektivno pripovijedanje događaja.
  • Učenik izdvaja ključne riječi i piše kratke bilješke o pročitanome.
  • Učenik govori i razgovara u skladu s interesima, potrebama i iskustvom.
  • Učenik čita tekst, izdvaja ključne riječi i objašnjava značenje teksta.
Razina složenosti primjene IKT
  • Početna
Korelacije i interdisciplinarnost
  • Građanski odgoj i obrazovanje

Što ako u bajci ipak nije bilo tako?!

Za početak ove aktivnosti možete pripremiti kratak kviz s pomoću alata MS Forms u kojemu ćete različitim pitanjima i primjerima potaknuti učenike na razmišljanje o razlici u značenju glagola govoriti, pričati/pripovijedati i prepričavati te provjeriti razlikuju li učenici značenja tih glagola. Alat nudi brzu i zornu statističku obradu odgovora. U njemu prikupite odgovore svih učenika vezane uz razliku u značenju glagola jer će se dalje na tome temeljiti provedba aktivnosti. Alat je dostupan putem Carnetova identiteta koji imaju svi učenici.

Nakon što učenici odgovore na pitanja, pokažite im statistiku njihovih odgovora koju vam omogućuje digitalni alat MS Forms i prokomentirajte odgovore s njima. Potaknite učenike da na e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 7, Jedinica 7.5, Pričamo i prepričavamo priču istraže o značenju glagola govoriti, pričati/pripovijedati i prepričavati radeći u paru te svoja saznanja unutar para usporede s odgovorima koje su dali u kvizu.
Potaknite učenike da radeći u paru nadalje istraže i ostale sadržaje i primjere na e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 7, Jedinica 7.5, Pričamo i prepričavamo priču. Posebno ih uputite na istraživanje i rješavanje zadataka vezanih uz sažeto, opširno i stvaralačko prepričavanje. Učenici mogu riješiti i interaktivne te ostale zadatke koji su im ponuđeni. Učenici će radeći u paru oblikovati bilješke u obliku grafičkog organizatora koji će sadržavati pojmove i njihove odnose (razliku u značenju glagola govoriti, pričati, prepričavati; sastavnice priče: događaj, pripovjedač, likovi, mjesto i vrijeme radnje; vrste prepričavanja: opširno, sažeto i stvaralačko). Rezultate istraživanja prikazanoga grafičkim organizatorima parovi uspoređuju jedni s drugima.
U nastavku aktivnosti prikažite učenicima animaciju o stvaralačkom prepričavanju bajke Crvenkapica na e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 7, Jedinica 7.5, Pričamo i prepričavamo priču, Zadatak 10. i zamolite ih da komentiraju što su vidjeli. Zatim neka olujom ideja ponude rješenje što bi se i na koji način moglo dalje događati u bajci o Crvenkapici i mudroj lisici.
Nakon što su učenici iscrpili svoje ideje vezane uz stvaralačko prepričavanje bajka Crvenkapica, podijelite ih u grupe po 4 ili 5 učenika te im najavite zadatak za grupni rad koji će biti isti za sve grupe: stvaralački prepričati jednu bajku po dogovoru tako da se u njoj promijeni događaj, mjesto ili vrijeme radnje ili uvede novi lik u priču. Učenike možete potaknuti da u bajke uvedu muške odnosno ženske likove, odnosno likove iz drugih država i kontinenata, s drugačijim navikama i običajima, kako bi se pripovijedanjem provlačio i duh tolerancije i multikulturizma.

Kako biste se s učenicima dogovorili koja će se bajka stvaralački prepričavati, uputite ih na pretraživanje mrežnih stranica e-lektire na kojima se nalaze zvučni zapisi bajki braće Grimm. Neka učenici istraže koje zvučne zapise bajki stranica sadržava i odluče koju će bajku zajednički poslušati i potom stvaralački prepričavati.
Prije samoga slušanja bajke uputite učenike na to da pogledaju bilješke koje su oblikovali nakon istraživanja o pripovijedanju i pripovjedaču tijekom prve aktivnosti ovoga scenarija. Neka se prisjete kako se može pripovijedati događaj, kakvu poziciju u priči može imati pripovjedač te koji su dijelovi radnje pripovjednoga teksta.
Nakon proučavanja vlastitih bilježaka učenici će poslušati zvučni zapis odabrane bajke. Svim grupama zadajte iste zadatke vezane uz slušanje. Slušajući, učenici trebaju ukratko zabilježiti: događaje u slušanoj bajci, likove, mjesto i vrijeme radnje te što se događa u kojem dijelu radnje. Učenici se unutar grupa mogu dogovoriti i podijeliti zadatke tako da jedan učenik zapisuje događaje, drugi likove itd. Upozorite učenike kako će im bilješke koje budu oblikovali tijekom slušanja uvelike pomoći u nastavku rada u grupi.
Nakon slušanja i bilježenja zamolite nekoliko učenika da, služeći se svojim bilješkama, sažeto usmeno prepričaju slušanu bajku.
Nakon toga učenici dobivaju zadatak, služeći se bilješkama, stvaralački prepričati bajku tako da u njoj promijene jedan ili više događaja, mjesto ili vrijeme radnje ili pak uvedu neki novi lik. Svaka će grupa svoju novu bajku zapisati u alatu Word kako bi je mogli na kraju aktivnosti podijeliti s drugima. Predstavnici grupa čitaju svoje bajke ostalima, a zatim ih postavljaju na zajednički mrežni zid s pomoću digitalnog alata Padlet kako bi ih mogli čitati i učenici iz ostalih razreda. Alatu se lako pristupa bez otvaranja korisničkoga računa ili otvaranjem besplatnoga korisničkog računa, a alat podržava mogućnost uključivanja učenika kao suradnika koji također mogu dodavati svoje sadržaje na zajednički mrežni zid.
Učenici dobivaju još jedan zadatak za rad u grupama. Služeći se naslovnim slajdom u digitalnom alatu PowerPoint, oblikovat će naslovnicu svoje promijenjene bajke. Nastale naslovnice učenici predstavljaju jedni drugima u razrednom odjelu, ali ih isto tako postavljaju na zajedničkom zidu s pomoću alata Padlet uz svoje stvaralački prepričane bajke.
Najuspješnije bajke i njihove naslovnice mogu se javno predstaviti svim učenicima, djelatnicima škole i šire prilikom kakvoga događanja vezanoga uz poticanje čitanja, osobito bajki.

Postupci potpore

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualnim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima posebno u aktivnostima samostalnoga rada osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Individualno pristupite učeniku s teškoćama u razvoju i uputite ga u upotrebu alata MS Forms kako bi i on mogao sudjelovati u rješavanju kviza.

Učenike s teškoćama, a posebno učenike sa specifičnim teškoćama u učenju uputite da na stranici e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 7, Jedinica 7.5, Pričamo i prepričavamo priču odaberu već postojeće prilagodbe (opciju načina čitanja za disleksiju, opciju povećanja fonta) koje će im olakšati čitanje i snalaženje tijekom ove aktivnosti.

Učenika s teškoćama u razvoju povežite tijekom aktivnosti rada u paru s učenikom koji je uspješan u nastavnome predmetu Hrvatski jezik i koji će mu pomoći u radu, primjerice u oblikovanju grafičkoga organizatora. Unaprijed pripremite za učenika s teškoćama predložak sa smjernicama za izradu grafičkoga organizatora.

Animaciju koju ćete koristiti u aktivnosti pošaljite unaprijed učenicima s teškoćama.

Prilikom organiziranja grupa smjestite učenika s teškoćama u poticajnu grupu koja će ga uključivati u rad u skladu s njegovim mogućnostima. Osigurajte da učenik s teškoćama dobije u grupi zadatak koji će uspješno riješiti unatoč svojoj teškoći (npr. za učenika sa specifičnim teškoćama u učenju bolje je da dobije neki kreativni zadatak, poput osmišljavanja izgleda naslovnice i sl.).

Učeniku oštećena sluha osigurajte mogućnost čitanja bajke koju ostali slušaju.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Za učenike koji žele znati više

Grupe koje to žele mogu se pripremiti za scenske improvizacije u kojima će odglumiti svoje nove bajke nastale stvaralačkim prepričavanjem.
Učenike također možete potaknuti na scenske improvizacije u kojima se susreću likovi iz različitih bajki. Aktivnost je to u kojoj se redovito stvore humoristični efekti zbog različitosti karaktera likova u bajci pa učenicima bude i zanimljiva i poučna.

Nastavna aktivnost za predmet X

Što ako u bajci ipak nije bilo tako?!

Informacije o aktivnosti
Odgojno-obrazovni ishodi
  • Učenik razlikuje značenja glagola govoriti, pripovijedati i prepričavati.
  • Učenik pripovijeda na temelju zadanih odrednica kronološki nižući događaje.
  • Učenik objašnjava pojam prepričavanja.
  • Učenik razlikuje sažeto, opširno i stvaralačko prepričavanje.
  • Učenik izdvaja ključne pojmove iz slušanoga teksta i piše kratke bilješke.
  • Učenik sažeto prepričava slušani tekst služeći se bilješkama.
  • Učenik stvaralački prepričava bajku.
  • Učenik govori i razgovara u skladu s interesima, potrebama i iskustvom.
  • Učenik sluša tekst, izdvaja ključne riječi i objašnjava značenje teksta.
  • Učenik čita tekst, izdvaja ključne riječi i objašnjava značenje teksta.
Razina složenosti primjene IKT
  • Srednja
Korelacije i interdisciplinarnost
  • Građanski odgoj i obrazovanje

Ispletimo zajedničku priču

Predložite učenicima da pogledaju videozapis na e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 7, Jedinica 7.4, Pripovijedamo događaje slijedeći strukturu pripovijedanja o pisanju uspješne priče Savjeti za stvaranje dobre priče. Potaknite učenike da nakon gledanja videozapisa iznesu svoje dojmove o videozapisu te povežu upute i savjete za pisanje dobre priče koje su čuli s onime što su naučili u prvoj i drugoj aktivnosti ovoga scenarija. Učenici mogu jedni drugima naizmjence postavljati pitanja o pripovijedanju, pripovjedaču, dijelovima radnje i sl. te odgovarati na njih. Isto tako učenici mogu odigrati igru s karticama koja se nalazi na e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 7, Jedinica 7.5, Pričamo i prepričavamo priču, Korelacija uz koju također mogu ponoviti sve što su naučili.

Odigrajte u razrednom odjelu dramsku igru.
1. Sjednite svi u krug te učenicima podijelite tzv. kartice pričalice. Riječ je o karticama koje možete kupiti ili ih sami pripremiti tako što ćete pronaći dječje crteže koji prikazuju nekoliko motiva uobičajenih za takve radove (prirodu, životinje, junake, igračke, svakodnevne predmete). Možete upotrijebiti i fotografije. Te će kartice učenike poticati da razmisle o temama kao što su: prijateljstvo, ljubav, odrastanje, putovanja, školski život, svijet mašte...

2. Svaki učenik uzima tri karte. Potom treba odrediti koji će lik s kartice postati glavni lik njegove priče. Ako se na karticama nalazi više likova, onda treba promislite kako će ih povezati u smislenu priču. Kartice će potaknuti maštu učenika i oni će vrlo brzo osmisliti imena likovima i početi ih „oživljavati“ aktivno ih uključujući u radnju.

3. Učenici trebaju tri slike poslagati po redu tako da će se radnja razvijati od prve do treće sličice. Napomenite im da priča treba imati kompozicijske dijelove – uvod, zaplet, vrhunac i rasplet. Ako učenik nikako ne prepoznaje nit priče na karticama koje je dobio, smije zamijeniti jednu ili dvije kartice te pokušati ponovno.

4. Učenici svoj lik trebaju imenovati te opisati mjesto i vrijeme radnje. Potaknite učenike da ih opisuju sa što više pojedinosti. Tako će osvijestiti da lik, da bi zaživio u priči, mora biti smješten u prostorni i vremenski okvir. Također podsjetite učenike da se njihov lik može slobodno kretati, a učenici kao pripovjedači imaju slobodu izražavanja i maštanja. Objasnite im da je sloboda izricanja vlastitih misli i osjećaja svim ljudima svijeta važno pravo za koje se uvijek trebaju zalagati. Stoga, dok jedan učenik pripovijeda, ostali neka slušaju i ne smiju svojim idejama prekidati tuđe misli i tijek pripovijedanja niti ga komentirati dok za to ne dođe vrijeme.

5. Učenike pustite da nekoliko minuta razmisle o tome što će ispričati: kako se zove njihov lik, što radi, kamo se kreće, što mu se dogodilo, kako se spasio, što je naučio… Neki će učenici imati puno toga u svojim pričama, a neki će izreći samo nekoliko osnovnih dijelova priče. Svaki doprinos učenika pohvalite, a ako učenici to žele mogu međusobno izabrati najuspješnijega pripovjedača ili pripovjedačicu.

6. Ako pripovijedanje započete priče krene u neželjenom smjeru ili postane suviše opširno, zamolite učenika da priču pokuša privesti kraju. Pomozite mu s idejom kako to učiniti jer ponekad nedostaje upravo ideja kako završiti s uzbudljivim pripovijedanjem. Na taj način učenici će upamtiti dobre načine koji će im poslije pomoći u sastavljanju pisanih radova o bilo kojoj temi. Na taj način učenike učimo da iz svake situacije za svoje učenje izvuku neku pouku, odnosno na konkretnom primjeru učenicima pokazujemo kako razvijati vještine koje povezujemo s međupredmetnom temom Učiti kako učiti.

7. Mnogi će učenici ispričati kratku, ali zanimljivu, duhovitu i neobičnu priču. Neki će u svojoj priči uspjeti izraziti svoj trenutačni osjećaj (tugu, nezadovoljstvo, ravnodušnost), no s vremenom kako se priče drugih učenika budu razvijale, tako će i manje zainteresirani učenici htjeti dati sve od sebe da i njihova priča bude zanimljiva.

Nakon što su oblikovali svoju priču, potaknite učenike da ih zapišu na papir. Možete ih podijeliti u parove jer, zna se dogoditi, učenik koji je ispričao priču pred listom papira odjednom zaboravi kako je tekla radnja, no suučenici se lako prisjete svačije priče.

Nakon što zapišu priče, parovima zadajte zadatak izrade videomamca ili videopreporuke za čitanje priče koju su oblikovali. Svoje videozapise učenici mogu oblikovati s pomoću digitalnog alata Kizoa koji služi za izradu i uređivanje videosadržaja korištenjem slika, videozapisa i zvučnih zapisa. Alat se može koristiti bez prethodne registracije, ali ako želite pohraniti ili podijeliti izrađeni sadržaj, ona je ipak potrebna. Upoznajte učenike s osnovnim funkcionalnostima alata, primjerice s mogućnošću biranja unaprijed određenoga definiranog predloška ili prazne radne površine, s mogućnošću dodavanja slika ili videozapisa s računala, izbora već dostupnih slika ili videozapisa u alatu… Na vremensku crtu ispod glavnoga sučelja učenik može dodavati različite sadržaje jednostavnim povlačenjem na odgovarajuće polje. Vrlo su korisni i dodatni sadržaji alata: efekti prijelaza iz jednog kadra u drugi, različiti dodatni efekti, tekst, animacije i glazba, a učenik u bilo kojem trenutku za vrijeme izrade videosadržaja ima mogućnost uvida u trenutni izgled sadržaja.

Izradom videopreporuka ili videomamaca za vlastitu priču potičemo učenike na gledanje videopreporuka i videomamaca za tuđe priče te na čitanje ili slušanje priča, napose pripovjedaka i kratkih priča koje govore o učenicima bliskim temama.

Svoje gotove radove učenici će predstaviti jedni drugima unutar razrednoga odjela, a mogu ih postaviti i na zajednički mrežni zid s pomoću alata Padlet zajedno sa svojim razrednim pričama. Najuspješnije se priče i videopreporuke mogu predstaviti na nekom javnom događaju sa svrhom poticanja čitanja u školi, primjerice tijekom obilježavanja Noći knjige.

Postupci potpore

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualnim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima posebno u aktivnostima samostalnoga rada osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Videozapis koji ćete koristiti u aktivnosti pošaljite unaprijed učenicima s teškoćama. Učenicima oštećena sluha omogućite mjesto u učionici najbliže izvoru zvuka. Učenike s teškoćama, a posebno učenike sa specifičnom teškoćama u učenju uputite da na stranici e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 7, Jedinica 7.5, Pričamo i prepričavamo priču, Korelacija odaberu već postojeće prilagodbe (opciju načina čitanja za disleksiju, opciju povećanja fonta).

Tijekom dramske igre učeniku oštećena vida opišite neverbalne znakove drugih učenika koji se mogu javiti tijekom osmišljavanja te, primjerice, izazovu smijeh kod učenika. Učenik s poremećajem aktivnosti i pažnje neka bude zadužen za zapisivanje rečenica tijekom igre kako bi održao pažnju. Pomozite učeniku s intelektualnim teškoćama u oblikovanju rečenice koju će dodati priči.

Tijekom rada u parovima i izradi videopreporuke ili videomamca za priču omogućite učenicima s teškoćama da budu u paru s učenikom koji će im pojasniti zadatak ako je to potrebno i pružiti podršku u svim etapama rada. Ponudite učenicima s teškoćama smjernice za oblikovanje videopreporuke. Učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje stavite u par s učenikom koji je dobar model ponašanja i koji će ga usmjeravati na zadatak (neka taj učenik tijekom cijeloga rada bude aktivan, uloga mu može biti uređivanje videozapisa, pretraživanje informacija i slično, odnosno neka to bude uloga za koju ima najveći interes). Učeniku oštećena vida omogućite mjesto blizu zaslona i neka mu učenik s kojim je u paru opisuje važne vizualne informacije.

Prilikom korištenja digitalnih alata Kizoa i Padlet provjerite snalaze li se učenici s teškoćama u korištenju navedenih alata. Prije aktivnosti prođite s njima upute za korištenje navedenih digitalnih alata i pokažite im kako mogu unositi odgovore i informacije u njih. Također, možete ih prilikom korištenja digitalnih alata smjestiti u par s vršnjakom koji će im pružiti podršku prilikom korištenja digitalnog alata.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Za učenike koji žele znati više

Predložite učenicima da, radeći u grupama ili u paru, pretvore svoje zajedničke razredne priče u strip koristeći se digitalnim alatom Pixton. Alatu se pristupa unosom e-adrese i zaporke, ali i svojim Google, Edmodo ili Office 365 korisničkim računom. Korisnici mlađi od 19 godina umjesto vlastite e-adrese unose adresu roditelja koji zatim potvrđuju korisnički račun. Postoji besplatan oblik korisničkoga računa koji nudi određene funkcionalnosti. Uputite učenike na osnovne funkcionalnosti alata: biranje predloška stripa, uređivanje okvira, izbor likova, dodavanje teksta u okvir za dijalog i sl. Učenicima će zasigurno biti zanimljiva vizualizacija vlastitih priča i njihova pretvorba u drugi medij.
Gotove stripove učenici mogu podijeliti na zajedničkom mrežnom zidu Padlet nakon čega provedite s učenicima vršnjačko vrednovanje te najuspješnije stripove iz svakoga razrednog odjela objavite na mrežnoj stranici škole ili u digitalnome školskom listu.

Nastavna aktivnost za predmet X

Ispletimo zajedničku priču

Informacije o aktivnosti
Odgojno-obrazovni ishodi
  • Učenik pripovijeda kronološki nižući događaje.
  • Učenik pripovijeda kronološkim slijedom događaje tako da se sljedeća rečenica nadovezuje na prethodnu.
  • Učenik pripovijeda kronološkim slijedom prateći sadržaj poticajnih kartica.
  • Učenik govori i razgovara u skladu s interesima, potrebama i iskustvom.
  • Učenik piše tekstove trodijelne strukture u skladu s temom.
Razina složenosti primjene IKT
  • Napredna
Korelacije i interdisciplinarnost
  • Učiti kako učiti

Dodatna literatura, sadržaji i poveznice

Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. http://pravopis.hr

Hrvatski pravopis online http://pravopis.hr/

Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga. rjecnik.hr

Anić, V. (2006). Veliki rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Znanje.

Lujanović, N. (2016). Autopsija teksta. Zagreb: Centar za kreativno pisanje.

Bekić-Vejzović, M. i Derviš, J. (2001). Pisati bez straha. Zagreb: Mozaik knjiga.

Čudina-Obradović, M. (1997). Dosadno mi je – što da radim: priručnik za razvijanje dječje
kreativnosti. Zagreb: Školska knjiga.

Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.

Visinko, K. (2010). Jezično izražavanje u nastavi hrvatskoga jezika: pisanje. Zagreb: Školska knjiga.

Povratne informacije i/ili prijava greške

Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.