Na početku na ploču zapišite ili projicirajte sljedeće riječi: HRABROST, SLOŽNOST, UPORNOST, LJUBAZNOST, RAVNOPRAVNOST, PRIJATELJSTVO. Nakon što s učenicima porazgovarate o značenju svake od tih riječi, zamolite ih da se prisjete knjiga (romana i priča) ili filmova u kojima se te teme prikazuju. Također ih možete potaknuti na to da navedu vlastite primjere kad su bili hrabri, složni, uporni, ljubazni, osjećali se ravnopravnima i pokazali se pravim prijateljima. Neka naglasak bude na Osobnom i socijalnom razvoju učenika.
Razgovor zatim usmjerite na romane koje su dosad pročitali i koji su im se svidjeli. Potaknite učenike da na Edutoriju riješe Zadatak 1 na poveznici e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 4, Jedinica 4.9, Čitamo roman za djecu, Zadatak 1. U tome zadatku učenici trebaju prepoznati naslov dječjega romana i napisati ga služeći se ponuđenim riječima. Ponovite s njima obilježja dječjega romana stavljajući naglasak na likove koji se u takvome romanu pojavljuju. Izradite u Wordu nastavne listiće s imenima nekih poznatijih likova iz dječjih romana koje su učenici čitali kao lektiru u prethodnim razredima osnovne škole, npr. s likovima iz romana Vlak u snijegu, Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Družba Pere Kvržice, Duh u močvari.
Podijelite učenike u grupe po četvero. Nastavne listiće ispišite, izrežite, a zatim svakoj grupi podijelite po jedan. Učenici neka u grupama izrade PowerPoint prezentaciju od najviše pet sličica kojom će prikazati odabrani lik, navesti roman u kojemu se pojavljuje, potom ostale likove s kojima se u romanu susreće, opisati njegov vanjski izgled te unutarnje osobine, misli i osjećaje. Predstavnici grupa predstavljaju radove ostalim učenicima u razredu.
Poslušajte zatim s učenicima nekoliko ulomaka iz romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića književnice Ivane Brlić-Mažuranić na stranicama eLektire. Razgovarajte o tome zašto se to djelo svrstava u dječji roman. Povežite osobine glavnoga junaka s onim riječima koje ste u uvodu napisali na ploču. Potaknite učenike na to da usporede svoje osobine s onima šegrta Hlapića i Gite. Razgovor možete završiti Vennovim dijagramom kojim će svaki učenik zasebno tu usporedbu izraditi u bilježnici.

Postupci potpore

Kako bi se sadržaj te aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualnim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

U uvodnome razgovoru potaknite na raspravu učenike s teškoćama, neka iznose slobodno svoja mišljenja i stavove, ali nemojte inzistirati na tome da usmeno izražavaju svoje mišljenje učenici kojima je izazovno usmeno izlagati (primjerice, učenici s poremećajem jezično-govorne-glasovne komunikacije, učenici s izraženom anksioznošću), osim ako izraze želju. Za učenike s intelektualnim teškoćama pripremite konkretne naslove romana (možete donijeti romane za koje znate da su ih sigurno čitali, kao što su Čudnovate zgode šegrta Hlapića) koji će ih podsjetiti na njihov omiljeni roman te potaknuti na sudjelovanje u raspravi.

Učenike s teškoćama, posebno učenike sa specifičnim teškoćama u učenju, uputite na to da na Edutoriju na poveznici e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 4, Jedinica 4.9, Čitamo roman za djecu, Zadatak 1 odaberu već postojeće prilagodbe (opciju načina čitanja za disleksiju, opciju povećanja fonta).

Tijekom izrade interaktivnih listića za uvježbavanje naučenoga vodite računa o tome da listić grafički primjereno oblikujete (koristite se povećanim fontom, Arial ili Calibri, veličine barem 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova), što je posebno važno za učenike sa specifičnim teškoćama u učenju.

Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan vršnjak koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje smjestite u grupu koja je uzorna ponašanja te će mu pomoći usmjeriti pažnju na zadatak. Ako u razrednom odjelu imate učenika oštećena vida, neka tijekom izrade prezentacije ima mjesto blizu zaslona te uz pomoć asistivne tehnologije (primjerice, povećala) ravnopravno sudjeluje u izradi prezentacije. Također, učeniku oštećena vida osigurajte učenika u grupi koji će mu opisivati što se događa u grupi (primjerice, neverbalnu komunikaciju među članovima grupe).

Tijekom slušanja teksta sa stranice eLektire važno je omogućiti transkript na školskoj klupi učenicima oštećena sluha.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele znati više neka pogledaju film Koko i duhovi. Potom neka u alatu Audacity u obliku zvučnoga zapisa snime reklamu za taj film kojom će i ostale učenike pozvati na gledanje. Snimljene reklame poslušajte u razredu i odaberite najbolju.

Uputite učenike na čitanje i slušanje ulomka iz romana Zar baš moram u školu? autorice Sanje Pilić na poveznici e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 4, Jedinica 4.9, Čitamo roman za djecu. Potaknite ih zatim na to da, prateći zapis ulomka iz dječjega romana, riješe zadatke koji se nalaze ispod zvučnoga zapisa i odnose se na njegov sadržaj.

Kako se u tome zvučnom zapisu govori o dječaku koji je dobio sestricu i ne zna kako će se na nju priviknuti, potaknite učenike na to da iznose svoje dojmove i iskustva ako su bili u sličnome položaju. Otvorite razrednu Lino ploču i uputite učenike na to da putem poveznice pristupe digitalnom alatu. Zatim neka svatko navede jedan razlog zašto je dobro biti stariji brat ili sestra i jedan razlog za suprotno. Označite dio ploče gdje će objaviti pojedine razloge i razvrstati ih ako se slučajno objave na pogrešnome mjestu. Odaberite zajedno pet razloga koji su najbolje argumentirani.

Razgovarajte o pročitanome s učenicima stavljajući naglasak s jedne strane na odnose među članovima obitelji, a s druge na način na koji je spisateljica iznijela i opisala svoje doživljaje. Neka učenici dođu do zaključka da se o obitelji uvijek može puno toga napisati, odnosno da je Sanja Pilić upravo zato i napisala roman – najdužu pripovjednu vrstu književnoga djela. Ponovite s učenicima obilježja romana.

Ako želite, učenicima zadajte da kod kuće napišu kratak sastavak pod naslovom Kako je dobro biti brat/sestra. U sastavku mogu pisati o svom odnosu s bratom i sestrom tako da prikazuju svoje stvarne uloge u obitelji. No, ako žele pisati sastavak s gledišta svoga brata ili sestre, uputite ih kako mogu promijeniti pripovjedača te da brat ili sestra govore u prvoj osobi o dotičnom učeniku, npr. Moj brat… (ime učenika koji piše sastavak) ili Moja sestra… (ime učenika koji piše sastavak). Na taj način učenici će moći promatrati svoje postupke i ponašanje unutar obitelji očima svoje braće, što je jedan oblik samopromatranja potrebnoga za izgradnju osobnosti.

Potaknite učenike da svoj sastavak prepišu u alatu Word i podijele ga u kanalu alata MS Teams kako bi učenici međusobno mogli čitati svoje radove, odnosno kako biste im mogli ukazati na moguće pravopisne ili stilske pogreške. Također zamolite učenike da izaberu sastavak koji im se svojim sadržajem i stilom najviše svidio tako što će ga označiti znakom sviđanja (palac gore).

U nastavku na promatranje odnosa među članovima obitelji, potaknite učenike da iznesu svoje doživljaje i spoznaje koje imaju vezano uz životinjski svijet. Upitajte ih npr. Kako se mladunci u životinjskome svijetu odnose jedni prema drugima? Jeste li kad vidjeli mačiće u igri? Kako se lavica odnosi prema malome laviću? Učenici će iznijeti nekoliko informacija koje znaju o tim životinjama. Uputite ih da će u nastavku poslušati jednu pripovijetku koja govori o medvjedici i medvjediću kojima se dogodila jedna nesreća. Dobro neka obrate pozornost na njihov odnos i ponašanje. Neka ga pokušaju usporediti s ponašanjem odraslih ljudi i djece.

Učenici zatim, i dalje radeći u paru te služeći se tabletom i slušalicama, na poveznici e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 4, Jedinica 4.10, Čitamo pripovijetku slušaju/čitaju zvučni zapis pripovijetke Čelična stupica autora Vlatka Šarića. U alatu Kahoot pripremite za učenike niz pitanja kojima ćete dotaknuti temu, osnovnu misao, kompozicijske elemente i karakterizaciju likova nakon slušanja pripovijetke Čelična stupica Vlatka Šarića te utvrditi po čemu se pripovijetka razlikuje od romana.

Pripremite za učenike još nekoliko pripovjedaka iz zbirke Vlatka Šarića Miško. Učenici neka čitaju pripovijetku u paru. Zatim neka služeći se alatom PowerPoint izrade kraće predstavljanje, odnosno izlaganje uz prezentaciju o životinji koja je glavni lik pripovijetke koju su pročitali (u zbirci se spominju medvjed, gavran, sova, puh orašar, lasica, pijetao, poljska jarebica, jež i pas). O životinjama učenici trebaju istražiti na mreži te u školskoj knjižnici u enciklopediji i dostupnim knjigama o prirodi i životinjama. U prezentaciju mogu uključiti fotografije, činjenice o životinjama i zanimljivosti. Također mogu dodati ulomak književnoga teksta (pripovijetke) koji će naglas pročitati tijekom predstavljanja odabrane životinje i pripovijetke. Neka učenici uz vašu pomoć sastave kriterije vrednovanja izlaganja uz prezentaciju te neka izaberu najbolje izvedbe i prezentacije.

Kako provesti aktivnost u online okruženju

Postavite učenicima tvrdnju u digitalnom alatu MS Teams na koju trebaju reagirati palcem gore ili palcem dolje, ovisno o tome slažu li se s njom. Tvrdnja može glasiti: Baš je lijepo biti brat/sestra.
Nakon toga zakažite učenicima videosastanak s pomoću digitalnog alata MS Teams. Zamolite nekoliko učenika da iznesu svoje dojmove o postavljenoj tvrdnji. Potaknite učenike na to da uključe mikrofon kako bi mogli aktivno sudjelovati u razgovoru i/ili neka svoje odgovore bilježe u čavrljanje.

Uputite ih potom na samostalno čitanje i slušanje ulomka iz romana Zar baš moram u školu? autorice Sanje Pilić na poveznici e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 4, Jedinica 4.9, Čitamo roman za djecu. Prateći zapis ulomka iz dječjega romana, neka učenici riješe zadatke koji se nalaze ispod zvučnoga zapisa i odnose se na njegov sadržaj. Razgovarajte o pročitanome s učenicima stavljajući naglasak s jedne strane na odnose među članovima obitelji, a s druge na način na koji je spisateljica iznijela i opisala svoje doživljaje. Neka učenici dođu do zaključka da se o obitelji uvijek može puno toga napisati, odnosno da je Sanja Pilić upravo zato i napisala roman – najdužu pripovjednu vrstu književnoga djela. Ponovite s učenicima obilježja romana.

Ako želite, učenicima zadajte da samostalno napišu kratak sastavak pod naslovom Kako je dobro biti brat/sestra. U sastavku mogu pisati o svom odnosu s bratom i sestrom tako da prikazuju svoje stvarne uloge u obitelji. No, ako žele pisati sastavak s gledišta svoga brata ili sestre, uputite ih kako mogu promijeniti pripovjedača te da brat ili sestra govore u prvoj osobi o dotičnome učeniku, npr. Moj brat… (ime učenika koji piše sastavak) ili Moja sestra… (ime učenika koji piše sastavak). Na taj način učenici će moći promatrati svoje postupke i ponašanje unutar obitelji očima svoje braće, što je jedan oblik samopromatranja potrebnoga za izgradnju osobnosti.

Potaknite učenike da svoj sastavak prepišu u alatu Word i podijele ga u kanalu alata MS Teams kako bi učenici međusobno mogli čitati svoje radove, odnosno kako biste im mogli ukazati na moguće pravopisne ili stilske pogreške. Također zamolite učenike da izaberu sastavak koji im se svojim sadržajem i stilom najviše svidio tako što će ga označiti znakom sviđanja (palac gore).

U nastavku na promatranje odnosa među članovima obitelji, potaknite učenike da iznesu svoje doživljaje koje imaju vezano uz životinje. Upitajte ih npr. Kako se mladunci u životinjskome svijetu odnose jedni prema drugima? Jeste li kad vidjeli mačiće u igri? Kako se lavica odnosi prema malome laviću? Učenicima možete pripremiti nekoliko poveznica na videozapise o životinjama, npr. o medvjedima iz Gorskoga kotara ili lavovima. Učenici će saznati nekoliko novih informacija o životinjskome svijetu.
Uputite ih da ćete u nastavku poslušati jednu pripovijetku koja govori o medvjedici i medvjediću kojima se dogodila jedna nesreća. Dobro neka obrate pozornost na njihov odnos i ponašanje. Neka ga pokušaju usporediti s ponašanjem ljudi i djece.

Učenici zatim na poveznici e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 4, Jedinica 4.10, Čitamo pripovijetku slušaju zvučni zapis pripovijetke Čelična stupica autora Vlatka Šarića i rješavaju zadatke za provjeru razumijevanja.

U alatu Kahoot pripremite za učenike niz pitanja kojima ćete dotaknuti glavnu misao, sadržajne elemente i karakterizaciju likova nakon čitanja pripovijetke Čelična stupica Vlatka Šarića te utvrditi po čemu se pripovijetka razlikuje od romana.

Pripremite u alatu Word za učenike još nekoliko pripovjedaka iz zbirke Vlatka Šarića Miško. Po dva učenika neka čitaju istu pripovijetku koju ćete im postaviti u kanal alata MS Teams. Zatim neka služeći se alatom OneDrive jedan učenik otvori dokument u Wordu i podijeli poveznicu sa svojim parom. Zajedno neka izrade pisani predložak izlaganja o životinji koja je glavni lik pripovijetke koju su pročitali (u zbirci se spominju medvjed, gavran, sova, puh orašar, lasica, pijetao, poljska jarebica, jež, pas). U svome radu neka upotrijebe neknjiževni izvor (stručni tekst, znanstveni tekst o dotičnoj životinji) te uz njega postave fotografiju. O životinjama trebaju istražiti na mreži i u školskoj knjižnici u enciklopediji i dostupnim knjigama o prirodi i životinjama. Nakon toga neka izaberu ulomak pripovijetke o istoj životinji i navedu ulomak u kojem se ističe pripovijedanje odnosno opisivanje kao dva pripovjedna načina. Gotov rad svaki par treba potpisati i postaviti na dogovoreno mjesto u kanalu alata MS Teams kako bi ga i drugi učenici mogli pročitati. Na kraju aktivnosti potaknite učenike na samovrednovanje koristeći se alatom MS Forms.

Postupci potpore

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualnim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Učenike s teškoćama, posebno učenike sa specifičnim teškoćama u učenju uputite da na stranici e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 4, Jedinica 4.9, Čitamo roman za djecu odaberu već postojeće prilagodbe (način čitanja za disleksiju, opcija povećanja fonta). Učenike oštećena sluha uputite da odmah čitaju transkript ulomka, a ako posjeduju asistivnu tehnologiju neka ju koriste. Ako učenik oštećena vida ni uz uvećanje fonta slova ne može čitati ulomak, neka zadatke vezane uz ulomak rješava u paru s učenikom koji će mu više puta ponoviti potrebne rečenice.

Prilikom upisivanja argumenata na Lino ploči uputite učenike s teškoćama da si povećaju font slova. Ako u razrednom odjelu imate slabovidnog učenika, neka odabere kontrast podloge i slova koji mu najbolje odgovara.

Za pisanje kratkog sastavka kod kuće pripremite učenicima s teškoćama, posebno učenicima s poremećajem aktivnosti i pažnje te učenicima s intelektualnim teškoćama, pisane smjernice s potpitanjima na koja trebaju odgovoriti u svakom dijelu sastavka.

Prilikom podjele učenika u parove raspodijelite učenike s teškoćama u par u kojem će biti vršnjak koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti ako je potrebno. Učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje smjestite u par s učenikom koji je uzorna ponašanja te će mu pomoći usmjeriti pažnju na zadatak ako je to potrebno. Tijekom izlaganja izrađenih prezentacija, neka učeniku oštećena vida drugi vršnjak opisuje važne vizualne informacije na učeničkim prezentacijama.

Ako navedene aktivnosti provodite u online okruženju, češće prozivajte učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje tijekom rasprava s obzirom da je u online okruženju puno manja kontrola nastavnika pa će učenika biti potrebno češće usmjeriti na izvršavanje samog zadatka. Učenicima s poremećajem iz autističnog spektra unaprijed pošaljite elektroničkim putem slijed zadataka koji će se izvršavati u online okruženju kako bi znao što ga očekuje i koji su njegovi zadaci. Ako u razrednom odjelu imate učenika oštećena sluha, vodite računa da svaki govornik ima uključenu kameru te da ga uvijek učenik oštećena sluha ima u vidnom polju kako bi mogao po potrebi čitati s usana i dobiti sve važne vizualne informacije.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele znati više mogu izraditi Vennov dijagram vezan za obilježja romana i pripovijetke, i to tako da u krugove koji se ne preklapaju upišu obilježja po kojima se razlikuju, a u preklapajući dio krugova neka napišu što je tim dvjema književnim vrstama zajedničko. Vennov dijagram mogu izraditi u alatu Word s pomoću SmartArt grafike.

Zamolite učenike da prije provedbe ove aktivnosti u knjižnici posude jedan roman i jednu pripovijetku koje dosad nisu čitali te ih donesu sa sobom. Navedite učenike da objasne po kojim su načelima odabrali svoje knjige (roman i pripovijetku). Neka pokažu ostalima kako knjiga izgleda, koji ima naslov, tko ju je napisao, koliko ima stranica, kada je i gdje izdana te što su na temelju ovitka ili sadržaja knjige o njoj saznali. Učenici će izdvojiti što im je bilo zanimljivo, što smatraju korisnim za čitanje i zašto su odlučili odabrati te dvije knjige. Ovdje možete dogovoriti suradnju sa školskim knjižničarem koji će uputiti učenike kako izabrati knjigu za izbornu lektiru, odnosno povežite aktivnost s očekivanjima međupredmetne teme Učiti kako učiti.

Potaknite učenike da o svojim knjigama načine plakat navodeći o kojoj je vrsti književnoga djela riječ – o pripovijetki ili romanu. Plakate izložite na vidno mjesto u knjižnici ili učionici kao podsjetnik na knjige koje bi mogli pročitati u slobodno vrijeme.

Ponovite s učenicima osnovna obilježja romana i pripovijetke s osobitim naglaskom na romane i pripovijetke za djecu. Pitanja za ponavljanje možete unaprijed pripremiti s pomoću alata Mentimeter kako biste u stvarnom vremenu dobili povratnu informaciju o usvojenosti pojmova, npr. roman, pripovijetka, kompozicija, likovi, pripovijedanje, opisivanje. Odaberite način odgovaranja na pitanja ovisno o brzini kojom učenici na njih odgovaraju. Rezultate prikažite putem razrednoga projektora.

Zatim ih podijelite razred u četiri grupe po četvero ili petero učenika. Dvjema grupama dodijelite da pročitaju ulomke iz romana (Koko i duhovi i Psima ulaz zabranjen) na poveznici e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 4, Jedinica 4.9, Čitamo roman za djecu. Drugim dvjema grupama zadajte da pročitaju dvije pripovijetke (Ero s onoga svijeta i Čelična stupica) na poveznici e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 4, Jedinica 4.10, Čitamo pripovijetku.

Učenici zatim na temelju pročitanih tekstova pišu scenarij za animirani film rabeći digitalni alat Word. Scenarije pišu prema odabranim ulomcima, odnosno pripovijetkama. Zatim izrađuju kratke animirane filmove služeći se alatom Powtoon. Riječ je o online alatu kojim se mogu izraditi animirani videozapisi. Potaknite učenike da u animaciju uključe slikovite elemente i učine je zabavnom. Razgovarajući s učenicima tijekom rada na animaciji, potaknite ih da prikažu odnose među likovima služeći se riječima: PRIJATELJSTVO, SURADNJA, TOLERANCIJA, RAZUMIJEVANJE, ISKRENOST, POŽRTVOVNOST, RAVNOPRAVNOST. Za odnos koji prepoznaju neka osmisle prikladan vizualni izričaj, npr. odnos likova u narodnoj pripovijetki Ero s onoga svijeta prikazat će na način na muškarca prikažu velikim i snažnim, nadređenim ženi koja mu nije ravnopravna u početku, no kako su oboje prevareni neka se i veličinom smanje i izjednače – jer u nevolji (nakon što su prevareni) svi su ljudi jednaki.
Kad učenici dovrše svoje animirane filmove, organizirajte zajedničko gledanje svih filmova u razredu. Provedite usmeno vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje te odaberite najuspješniji animirani film.

Postupci potpore

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualnim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnog rada osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Pripremite učenicima s teškoćama, posebno učenicima s intelektualnim teškoćama, učenicima s jezičnim teškoćama i učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju pisani podsjetnik s definicijom i razlikama između romana i pripovijetke.

Unaprijed upoznajte učenike s teškoćama s digitalnim alatom Mentimeter te im po potrebi dodijelite u par vršnjaka koji će im pružiti podršku u korištenju toga alata.

Tijekom čitanja tekstova na e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 4, Jedinica 4.9, Čitamo roman za djecu i e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 4, Jedinica 4.10, Čitamo pripovijetku uputite učenike s teškoćama na već postojeće prilagodbe koje će im olakšati čitanje (način čitanja za disleksiju, povećanje fonta).

Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan vršnjak koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje smjestite u grupu koja je uzornog ponašanja te će mu pomoći usmjeriti pažnju na zadatak (važno je učeniku s poremećajem aktivnosti i pažnje dati zadatak koji će ga okupirati tijekom cijelog rada u grupama, primjerice da piše scenarij u Word kako bi stalno imao stimulirajući zadatak). Ako u razrednom odjelu imate učenika s poremećajem iz autističnog spektra koji ima specifičan interes koji je obrađen u nekom romanu ili pripovijetki (primjerice, interes za superjunacima), može se napraviti scenarij koji uključuje upravo njegovog omiljenog junaka te će tada učenik s poremećajem iz autističnog spektra biti motiviraniji za zadatak.

Ako u razrednom odjelu imate učenika oštećena sluha, pobrinite se da učenici u animirani film postave transkript.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Za učenike koji žele znati više

Potaknite učenike da u knjižnici potraže knjigu Od ideje do premijere, čiji su autori Melita Horvatek Forjan, Josip Krunić i Nataša Jakob. Riječ je o dobrom izvoru za sve one koji žele snimati animirane, igrane ili dokumentarne filmove te osnovati školsku filmsku družinu. U knjizi se objašnjava kako nastaje dječji film, tumače se osnovni pojmovi iz teorije filma i piše o organizaciji i radu u školskoj družini. Radeći s ovom knjigom moći ćete se upustiti u bilježenje zbilje, ne samo pisanom riječju nego i kamerom. Knjigu prate četiri DVD-a na kojima su 43 dječja filma iz arhive Hrvatskoga filmskoga saveza.