Potaknite učenike na razgovor o pričama. Pitajte ih vole li slušati i čitati priče i zašto, odnosno što je to njima u pričama toliko privlačno. Učenici će navoditi naslove priča koje su voljeli do polaska u školu i koje su pročitali ili slušali u školi. Osvijestite im da u hrvatskom jeziku glagol od kojega je riječ priča nastala, glagol pričati, možemo izreći i kao pripovijedati, iznositi događaje, npr. Učiteljica priča Bajku o ribaru i ribici., odnosno Učenica je pripovijedala svoju priču o slonovima. Učenicima je potrebno objasniti kako glagol pričati tvori i slične glagole, npr. prepričavati, ispričati te i tu možete dati rečenice, npr. Dječak je prepričao sadržaj romana. Učenici su ispričali što se dogodilo u trećem poglavlju. Kad objasnite značenja glagola pričati koje on ima u kontekstu pripovijedanja, nacrtajte učenicima ključnu riječ pričati i dopunite zajedno s njima primjere za različita značenja. Primijetit ćete da će učenici početi navoditi uporabu glagola u razgovornim rečenicama koje nisu u skladu s hrvatskim standardnim jezikom, npr. Maja je pričala da nema učiteljice.* Učenik priča pod satom.* Takve primjere obilježite zvjezdicom i objasnite da takvi primjeri nisu u skladu sa standardnojezičnom normom, ali da u svakodnevnome govoru i u mjesnim govorima nisu neuobičajeni.

Potaknite učenike na to da prihvate norme i pravila koja ima hrvatski standardni jezik i kad je rječnik i odabir riječi u pitanju. Naime, često učenici misle kako se trebaju pridržavati samo pravopisnih i gramatičkih pravila, a rječnik ostaje zapostavljen. O važnosti bogaćenja rječnika čitanjem i pričanjem priča također možete povesti razgovor te tu temu povezati s očekivanjima međupredmetne teme Učiti kako učiti.

Zatim ih uputite na rusku narodnu priču o djevojčici Maši na poveznici e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 4, Jedinica 4.11, Čitamo kratku priču. Neka učenici, radeći u parovima, u Wordu izrade tablicu koja će imati 2 stupca (1. stupac − obilježja kratke priče, 2. stupac − primjeri za navedeno obilježje). Svaki će stupac imati onoliko redaka koliko je obilježja navedeno u označenim dijelovima priče Medvjed i djevojčica na Edutoriju. Ako jedno obilježje (jedan redak) ima više označenih primjera, potrebno ih je sve upisati uz to obilježje, tj. u taj redak. Kad svi učenici dovrše svoje zadatke, projicirajte jednu tablicu s pomoću razrednog projektora i prokomentirajte ju s učenicima. Zatim ispišite njihove tablice (tablicu svakog para ispišite u dva primjerka), a oni neka ih izrežu i zalijepe u svoje bilježnice. Potaknite ih na samostalno rješavanje zadataka ispod priče Medvjed i djevojčica na Edutoriju. Na kraju neka učenici pročitaju priču Dosada autorice Sanje Pilić pa i u njoj pronađu obilježja kratke priče.

Potaknite učenike na razmišljanje što bi bilo da je u objema pričama glavni lik bio dječak. Neka pokušaju ispričati priču tako da promijene djevojčicu u dječaka. Osvijestite im da će neki događaji možda teći drukčije u samoj priči, no slobodno neka je završe kako misle da bi uz lik dječaka bilo uvjerljivo. U priču mogu utkati i vlastita iskustva iz djetinjstva, svakodnevne doživljaje, motive iz svoje bliže stvarnosti, čak i nove likove. Glavno je da priča koju će osmisliti i dalje ima sretan kraj kao prava bajka.

Postupci potpore

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualnim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnog rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

U uvodnom razgovoru potaknite na raspravu učenike s teškoćama neka iznose slobodno svoje mišljenje i stavove, ali nemojte inzistirati na tome da usmeno izražavaju svoje mišljenje učenici kojima je izazovno usmeno izlagati (primjerice, učenici s poremećajem jezično-govorne-glasovne komunikacije, učenici s izraženom anksioznošću), osim ako izraze želju.

Prilikom podjele učenika u parove raspodijelite učenike s teškoćama u par u kojem će biti vršnjak koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje smjestite u par s učenikom koji je uzorna ponašanja te će mu pomoći usmjeriti pažnju na zadatak. Učenike s teškoćama, posebno učenike sa specifičnim teškoćama u učenju, uputite na to da na e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 4, Jedinica 4.11, Čitamo kratku priču odaberu već postojeće prilagodbe (opciju načina čitanja za disleksiju, opciju povećanja fonta), a ako i uz povećanje fonta i asistivnu tehnologiju učenici oštećena vida ne mogu čitati zadani tekst, neka im tekst čita učenik iz para. Učenicima s motoričkim teškoćama vi izrežite tablicu koju će zalijepiti u bilježnicu. Učenicima oštećena vida pošaljite tablicu elektroničkim putem kako bi je mogli proučiti u obliku koji im najviše odgovara. Češće dolazite do učenika s teškoćama tijekom samostalnog rješavanja zadataka i provjerite razumije li uputu zadatka i što se od njega traži. Ako je potrebno, učenika s intelektualnim teškoćama smjestite u par s drugim učenikom, vršnjakom koji će mu pružiti podršku tijekom rješavanja zadataka.

Učenicima s poremećajem iz autističnog spektra i učenicima s intelektualnim teškoćama pomozite zamisliti da je umjesto djevojčice u priči dječak, postavljajte im precizna potpitanja i ponudite mogući tijek priče koji će oni dopuniti vlastitim idejama.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele znati više neka pročitaju ulomak iz autobiografske priče Prošla baka s kolačima književnice Julijane Matanović. Potaknite ih na to da istraže što je to autobiografija, a zatim neka se i sami okušaju u pisanju takve priče, tj. neka se prisjete kakva zanimljiva događaja iz svojeg života i o njemu napišu kratku priču. Napisano mogu izražajno pročitati i snimiti se s pomoću aplikacije za snimanje na tabletu, mobitelu ili u alatu Audacity.

U uvodu povedite s učenicima razgovor o pjesmama, kakve pjesme vole – one koje čitaju ili one koje slušaju uglazbljene. Učenici će se iznenaditi jer obično pjesme s radija i glazbenih platformi ne promatraju na jednak način kao one koje čitaju na satu. Potaknite ih da navedu nekoliko naslova popularnih pjesama koje slušaju i zapišite ih kao da ćete obrađivati lirsku pjesmu na satu. Neka učenici iznesu uobičajene elemente: temu, motive, epitet, usporedbu, onomatopeju, no neka navedu i strofu koja se ponavlja (refren) te najdraže stihove. U njima će moći odrediti broj slogova (kad su hrvatske popularne pjesme u pitanju, možete im napomenuti kako su često napisane u kraćim stihovima, osmercima i desetercima s rimom, jer je to i stih usmene narodne književnosti koji popularni pjevači vole oponašati), ali i rimu. Ako želite, učenicima možete pripremiti i svoje primjere pjesama, no tada će iznenađenje možda biti manje.

Također možete osvijestiti učenicima da se iz svega što nas okružuje, tako i iz popularne glazbe, uvijek nešto može naučiti te da je potrebno razvijati znatiželju i istraživački duh kako bismo mogli otkrivati novo i neobično u svakodnevnome i tako izbjeći dosadu u učenju. Na taj način ovu temu možete povezati s očekivanjima međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.

Zatim podijelite učenike u četiri grupe po četvero ili petero, ovisno o tome koliko je ukupno učenika u razredu. Neka u grupama budu zastupljeni dječaci i djevojčice jer s različitim afinitetom pristupaju čitanju i pisanju pjesama, a tako ćete izbjeći da neka grupa ništa ne napravi. Drukčiji senzibilitet jasno izreknite i učenicima, dakle da ne bude prešutno jer na taj način osvješćuju ravnopravnost u različitosti.

Uputite ih na priču Kako napisati pjesmu književnice Jasminke Tihi-Stepanić koja se nalazi u e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 4, Jedinica 4.11, Čitamo kratku priču. Neka je pročitaju u grupi naglas, i to tako da svaki učenik čita jedan odlomak. Zatim im zadajte zadatke po grupama koje će izvršiti služeći se alatom Padlet. Jedna grupa neka u pročitanoj priči prepozna i ispiše obilježja kratke priče s odgovarajućim primjerima. Druga grupa neka napiše kompoziciju pročitane priče dijeleći je na uvod, zaplet, vrhunac i rasplet. Treća će se grupa baviti likovima i zapisati koji se likovi pojavljuju u priči, koje njihove osobine prepoznaju, a mogu ih potkrijepiti i odgovarajućim navodom iz priče. Četvrta će grupa ukratko pisano prepričati pročitanu priču. Rezultate rada u grupama projicirajte u razredu služeći se projektorom.

U drugom dijelu sata potaknite grupe na to da svaka od njih osmisli svoj Kahoot kviz s pet pitanja vezanih za priču Kako napisati pjesmu. Kvizove odigrajte na satu.

Ponudite učenicima nekoliko kreativnih poticaja za pisanje pjesme zadavanjem naslova ili teme koji uključuje konkretan motiv, npr. Proljetni leptir, Crveni se jabuka, Božićna kuglica. Kad ih napišu, iz pjesme neka izdvoje pjesničke slike i motive te, postavljajući ih na tematski sličan grafički predložak, dakle leptira, jabuku, kuglicu koje mogu pronaći na mrežnoj stranici Wordclouds. Stranica omogućuje stvaranje grafičkoga prikaza s riječima i oblikom koji se odabere te se gotov oblik ispunjen unesenim riječima ili izrazima preuzima na računalo u obliku slike. Slike zatim možete ispisati i njima ukrasiti učionicu ili obogatiti tematski plakat o pjesništvu.

Na kraju provedite s učenicima usmeno vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje. Neka iznesu svoje mišljenje o tome koja je grupa bila najuspješnija u prvom dijelu aktivnosti, a koja u drugom. Također, neka iznesu svoje viđenje grupnoga rada.

Postupci potpore

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualnim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima posebno u aktivnostima samostalnoga rada osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

U uvodnom razgovoru o pjesmama i glazbi potaknite na razgovor učenike s teškoćama, neka iznose slobodno svoje mišljenje, ali nemojte inzistirati da usmeno izražavaju svoje mišljenje učenici kojima je izazovno usmeno izlagati (primjerice učenici s poremećajem jezično-govorno-glasovne komunikacije), osim ako izraze želju. Učenicima s teškoćama pripremite pisani predložak s pojmovima koje trebaju izdvojiti u pjesmama (tema, stilska izražajna sredstva i slično), a kako bi aktivnije sudjelovali u uvodnom dijelu aktivnosti.

Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan vršnjak mentor koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje smjestite u grupu koja je uzornog ponašanja te će mu pomoći usmjeriti pažnju na zadatak. Tijekom uvodnog čitanja priče u grupama na stranici e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 4, Jedinica 4.11, Čitamo kratku priču, ako se u nekoj grupi nalazi učenik kojemu je izazovno čitati naglas (primjerice, učenik s disleksijom, učenik s poremećajima jezično-govorno-glasovne komunikacije), neka taj učenik ne čita, osim ako izrazi želju. Kada učenik s teškoćama čita, uputite ga da na navedenoj stranici e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 4, Jedinica 4.11, Čitamo kratku priču. uključi već postojeće prilagodbe na stranici (način čitanja za disleksiju, povećanje fonta). Ako u razrednom odjelu imate učenika oštećena vida, omogućite mu vršnjaka iz grupe koji će mu opisivati sve važne vizualne informacije (primjerice neverbalne znakove članova grupe i slično).

Prilikom korištenja digitalnih alata Padlet i Kahoot provjerite snalaze li se učenici s teškoćama u korištenju navedenih alata. Prije aktivnosti prođite s njima upute za korištenje navedenih digitalnih alata i pokažite im kako mogu unositi odgovore i informacije u njih.

U završnom vrednovanju potaknite na raspravu učenike s teškoćama, neka iznose slobodno svoje mišljenje i stavove, ali nemojte inzistirati da usmeno izražavaju svoje mišljenje učenicima kojima je izazovno usmeno izlagati (primjerice učenici s poremećajem jezično-govorno-glasovne komunikacije, učenici s izraženom anksioznošću), osim ako izraze želju.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele znati više neka na stranici Pixabay pronađu fotografije koje im mogu poslužiti kao predložak za prepričavanje kakve priče na poveznici e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 4, Jedinica 4.11, Čitamo kratku priču. Redoslijed priče "ispričan" fotografijama neka prikažu služeći se alatom PowerPoint. Organizirajte njihovo izlaganje u razredu, a ostali učenici neka pokušaju pogoditi o kojoj je priči riječ.

Razgovarajte s učenicima o njihovim iskustvima pisanja. Neka se prisjete tema o kojima su u prijašnjim zadaćama i godinama ostvarili iznimne uspjehe. Neka navedu kako su se osjećali dok su stvarali svoje radove te neka ispričaju po čemu je njihov pisani rad bio poseban. Ovdje se nemojte previše zadržavati na problemu pravopisa i lošeg rukopisa, već naglašavajte kreativnost i načine na koje je možemo postići u pisanju, ali i u svakodnevnom životu. Neka učenici iznesu primjere kreativnih radova, primjerice u likovnoj i glazbenoj kulturi. Neka ispričaju na temelju čega im se nešto sviđa, a nešto ne. Sve to neka posluži kao uvod u kreativno pisanje koje ćete najaviti.

Objasnite učenicima da i kreativno pisanje, kao i svaki drugi oblik rada, ima svoja pravila koja trebamo slijediti. Primjerice, za pisanje kratke priče potreban je dobar poticaj. On može doći iz nama bliske svakodnevice, no katkad je naš uobičajeni način života pomalo dosadan i nemamo što ispričati. Stoga, ako učenici žele pisati o svojoj svakodnevici, trebaju pronaći neki trenutak koji ih je zbog nečeg ostavio bez daha, koji je bio jedinstven i nije se događao mnogima jer je neobičan pa je to dobar razlog za pisanje priče.

Ako učenici ne nalaze dobru inspiraciju u svom svijetu, mogu potražiti dobar kostur priče u novinskim tekstovima ili na internetu. Primjerice, mogu pronaći vijest u kojoj jedan čovjek ostavlja poruku na staklu automobila nekog vozača da mu je parkirna služba htjela naplatiti kaznu, no da mu je zato taj čovjek produžio odnosno platio parkiranje. Znao je da je vozač, vlasnik automobila, u to vrijeme bio u bolnici – naime, događaj se zbio ispred bolnice. Učenici će u ovom činu nepoznata čovjeka prepoznati građansku solidarnost. O tome se može isplesti priča gledajući s gledišta vozača ili čovjeka koji je platio parkiranje, uvodeći sporedne likove (njihovu ženu, djecu, liječnike, djelatnike parkirališta i sl.). Na taj način učenici će osvijestiti da je za kratku priču potrebna situacija (mjesto i vrijeme), odnosno središnji događaj, nekoliko likova, a sve je potrebno povezati pripovjednim načinima: pripovijedanjem, opisivanjem i dijalogom.
Ako žele, učenici priču mogu izgraditi samo vodeći dijalog između glavnog i nekog drugog, sporednog lika, primjerice kao telefonski razgovor u kojem prepričavaju što se dogodilo. U kratkoj priči važan je i kraj, te neka on bude dojmljiv, iznenađujuće zabavan ili neka donese zaključak kakav učenici smatraju logičnim. Davanjem navedenih savjeta o pisanju kratke priče dotičete se očekivanja međupredmetne teme Učiti kako učiti. Također možete navesti i vlastita iskustva s pisanjem, o čemu volite pisati, kako i gdje pišete i koje su vam teme i problemi poticajni.

U grupnom radu učenici će zatim prikupljati ideje za kratke priče. Mogu ih potražiti na mrežnim stranicama ili im vi pripremite neke novinske članke, uvodne rečenice suvremenih književnih djela za mlade, citate i sl. Međusobno će osmisliti likove i dogovoriti se o tijeku radnje zajedničke priče, pritom vodeći računa o obilježjima kratke priče. Ako neki učenici svoju priču žele napisati samostalno jer imaju temu za koju su uvjereni da će biti uspješna, omogućite im samostalan rad.

Natuknice neka zapišu u Wordu, a zatim neka prema tim natuknicama napišu kratku priču. Kad dovrše pisanje i isprave moguće pravopisne pogreške, priče neka poslože u obliku e-knjige koristeći se alatom Book Creator. To je online alat koji služi za brzu i jednostavnu izradu e-knjiga u kojem se, osim teksta i slika, mogu dodavati videozapisi, audiozapisi i različiti grafički elemente. Potaknite učenike na kreativnost. Neka tekst poprate slikama, zvučnim zapisima itd. Učenici na satu mogu osmisliti priču, a naknadno je urediti prije objave. Za izradu knjige učenici će trebati više vremena te s njima dogovorite rok do kojeg trebaju završiti s radom. Poveznice za knjige s pričama koje su osmislili neka tada podijele u zajedničkom kanalu u alatu MS Teams kako bi sve priče svima bile dostupne.

Postupci potpore

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualnim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

U uvodnom razgovoru potaknite na raspravu učenike s teškoćama, neka iznose slobodno svoje mišljenje i stavove, ali nemojte inzistirati da usmeno izražavaju svoje mišljenje učenicima kojima je izazovno usmeno izlagati (primjerice učenici s poremećajem jezično-govorno-glasovne komunikacije) osim ako izraze želju.

Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan vršnjak mentor koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje smjestite u grupu koja je uzornog ponašanja te će mu pomoći usmjeriti pažnju na zadatak. Ako u razrednom odjelu imate učenika s poremećajem iz autističnog spektra koji ima specifični interes koji se može uklopiti u izradu kratke priče, potaknite da taj interes bude uvršten u samu priču (primjerice, ako učenik ima specifični interes za određene superjunake, onda neka glavni lik kratke priče bude superjunak kojeg će predstaviti učenik s poremećajem iz autističnog spektra). Učenicima s poremećajem aktivnosti i pažnje te učenicima s intelektualnim teškoćama omogućite podsjetnike s rokom za izradu zadatka te zadužite jednog vršnjaka iz grupe da pravovremeno podsjeti učenika s teškoćama na rok za izradu priče. Ako u razrednom odjelu imate učenika oštećena sluha, neka u kratkim pričama, ako ima zvučnih zapisa, bude i transkript.

Poučite učenike s teškoćama korištenju i snalaženju u digitalnom alatu Book Creator kako bi ravnopravno sudjelovali u grupnom radu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele znati više neka odaberu jednu od e-priča koje su pisali na satu te u alatu Animatron izrade animaciju prema sadržaju odabrane priče. Animatron je digitalni alat koji omogućava izradu animacije unutar samog pretraživača. Jednostavan je za uporabu, a animacije možete pogledati na satu i prokomentirati.