Predmet
Hrvatski jezik 5
Veličina slova
Naslovna slika
scenarij poučavanja

Je li tisak sve što je otisnuto na papiru?

Naziv predmeta
Hrvatski jezik 5

Razred
5. razred, osnovna škola

Odgojno-obrazovni ishodi
ključni pojmovi
  • tisak
  • strip
  • novine
  • časopis
  • knjige
  • tiskani mediji
  • masovni mediji
  • plakat
  • letak
  • grafički elementi tiskanih medijskih tekstova

U svijetu informacija

U uvodu razgovarajte s učenicima o pojmu bujica ili poplava. Učenici će iznijeti svoje asocijacije vezane uz prirodnu nepogodu goleme količine vode. Zatim im navedite izraz poplava informacija te pitajte što mogu pretpostaviti o značenju toga izraza. Neka učenici osvijeste da postoje informacije koje su važne za svakodnevni život, npr. vremenska prognoza, stanje u prometu, obavijesti o rasporedu vožnje i sl. Učenici će navoditi svoja iskustva s izvorima informacija o različitim, njima bliskim temama, koji su im dostupni na internetu, kod kuće ili u knjižnici. A vi ih potaknite da navedu i vrste medija koji donose informacije.
Također se možete, prije početka ove aktivnosti, dogovoriti s učenicima da donesu od kuće različite novine, časopise ili letke, a primjere različitih tiskovina možete i vi pronaći u školskoj knjižnici te ih donijeti na sat.

Učenicima zadajte da uz pomoć rječnika u tiskanom ili digitalnom obliku (npr. rjecnik.hr) istraže značenje riječi: tiskovina, tisak i medij te ih zapišu u bilježnice.

Zatim u digitalnom alatu Mentimeter provedite anketu o iskustvima učenika s medijima.

Anketa za učenike

  1. Iz kojih izvora kod kuće najčešće saznajete vijesti i važne informacije? a) internet b) novine c) radio d) televizija
  2. Znate li tko je zaslužan za početak masovnih medija?

DA NE NISAM SIGURAN/NA

  1. U tisak se ubraja sve što se umnaža tiskarskim strojem.

TOČNO NETOČNO

  1. Često kupujem i čitam dječje časopise.

TOČNO NETOČNO

Komentirajte s učenicima rezultate provedene ankete te zajednički dođite do zaključka po čemu se današnji mediji razlikuju od onih iz prošlosti i koji je medij danas najzastupljeniji.

Uputite učenike na to da pristupe jedinici e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 6, Jedinica 6.1, Razlikujemo vrste tiska i prouče sve tekstove i primjere. Neka im DOS jedinica bude izvor uz pomoć kojeg će u digitalnom alatu Popplet izraditi umnu mapu sa središnjim pojmom tisak. Učenici neka umne mape rade pojedinačno, a ako im zatreba pomoć, savjetujte im kako je oblikovati.

Osvijestite učenicima kako bi gotova umna mapa trebala zadovoljiti unaprijed dogovorene kriterije, npr. točnost podataka, raspodjela podataka, izgled. Radeći s umnom mapom, osvijestite učenicima koje grafičke elemente ona može sadržavati (središnji krug, pojam, grane, izvedene grane, različite boje, simbole) kako bi omogućila lakše učenje. Tim objašnjavanjem dotičete se očekivanja međupredmetne teme Učiti kako učiti.

Svaki će učenik svoju umnu mapu moći podijeliti sa svim učenicima u zajedničkom kanalu u digitalnom alatu u kojem i inače surađujete (npr. MS Teams). Možete i ispisati tu umnu mapu svim učenicima u razredu. Učenici u duhu tolerancije i međusobnog uvažavanja mogu komentirati međusobno svoje radove.

Dok učenici izrađuju umnu mapu, pripremite učionicu tako da ima pet postaja. Na prvu postaju postavite različite časopise, na drugu novine, na treću knjige, na četvrtu stripove, na petu plakate i letke. Učenici rade u grupama tako da svaka grupa ima pet minuta da opiše što više obilježja zadane vrste tiskovina. Učenici se unutar svake grupe trebaju dogovoriti o tome tko će biti domaćin u svojoj grupi i predstaviti obilježja zadane vrste tiskovina ostalim učenicima u razredu. Tijekom predstavljanja učenika domaćina učenici ostalih grupa vode bilješke i bilježe sva predstavljena obilježja pojedine tiskovine. Nakon predstavljanja posjećuju sve postaje i uz pomoć bilježaka uočavaju obilježja predstavljenih tiskovina.

Svoja izlaganja odnosno predstavljanja različitih tiskovina učenici objavljuju i na digitalnoj ploči koju možete izraditi u digitalnom alatu u kojem i inače surađujete i putem kojeg ste podijelili odabranu umnu mapu (npr. MS Teams).

Kako bi učenici utvrdili znanje o tisku i vrstama tiska, zadajte im da riješe sve kolekcije zadataka (osim Zadatka 5.) u jedinici e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 6, Jedinica 6.1, Razlikujemo vrste tiska. Ako učenici nemaju svoj tablet/računalo za pojedinačno rješavanje zadatka, zadatke možete prikazati s pomoću projektora i kasnije zajedno provjeriti točnost odgovora.

Postupci potpore

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualnim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Učenici s teškoćama mogu sudjelovati u opisanim aktivnostima u kojima se radi u grupi i rješavati zadatke uz pomoć vršnjaka. Učenicima s oštećenjima vida potrebno je opisati važne dijelove vizualnog sadržaja i različite tiskovine. Poželjno je da učenici s oštećenjima vida imaju svoje računalo ili tablet, a ako im to nije dostupno, važno je imati čitač zaslona. Slabovidnim učenicima poželjna je prilagodba zaslona s pomoću programa ZoomText.

Učenike sa specifičnim teškoćama u učenju uputite na to da prilikom prikupljanja podataka na stranici e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 6, Jedinica 6.1, Razlikujemo vrste tiska odaberu opciju načina čitanja za disleksiju, a učenike oštećena vida uputite na opciju povećanja fonta. Također, treba ih uputiti na dio u jedinici e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 6, Jedinica 6.1, Razlikujemo vrste tiska iz kojeg treba prepisati određeni podatak.

Pri izradi umne mape u digitalnom alatu Popplet dobro je da učenik s teškoćama radi uz pomoć suučenika koji će mu pomoći u oblikovanju umne mape. Učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju i učenicima s intelektualnim teškoćama važno je predvidjeti manju količinu teksta za pisanje, kao i predložak umne mape u koju upisuju manji broj podataka.

Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan vršnjak koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje smjestite u grupu koja je uzorna ponašanja te će mu pomoći da usmjeri pažnju na zadatak. Tijekom izmjene i slušanja drugih grupa o obilježjima tiskovina neka učenik oštećena sluha ima središnje mjesto u grupi s kojega će moći dobiti sve potrebne vizualne informacije.

Prilikom rješavanja zadataka na stranici e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 6, Jedinica 6.1, Razlikujemo vrste tiska potaknite učenike s teškoćama na upotrebu prije spomenutih prilagodbi na samoj stranici. Dopustite upotrebu podsjetnika ili grafičkih organizatora i dijagrama učenicima s poremećajem jezično-govorno-glasovne komunikacije tijekom aktivnosti rješavanja zadataka.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Za učenike koji žele znati više

Učenici proučavaju Kutak za znatiželjne u jedinici e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 6, Jedinica 6.1, Razlikujemo vrste tiska. Saznaju informacije o prvim hrvatskim novinama. Posjećuju i mrežne stranice Nacionalne i sveučilišne knjižnice slijedeći poveznice u dijelu DOS-a pod imenom Korelacija. Odabiru jedne od starih hrvatskih novina i gledaju digitalizirane stranice tih novina. Zatim u drugom Kutku za znatiželjne u istoj jedinici DOS-a proučavaju koje su novine danas aktualne u Hrvatskoj. U digitalnom alatu po izboru (npr. PowerPointu) izrađuju prezentaciju o novinama u Hrvatskoj nekad i sad te predstavljaju rezultate istraživanja ostalim učenicima iz razreda.

Nastavna aktivnost za predmet X

U svijetu informacija

Informacije o aktivnosti
Odgojno-obrazovni ishodi
  • Učenik razlikuje tiskane medijske tekstove.
  • Učenik razlikuje dnevne, tjedne, mjesečne i godišnje tiskovine.
  • Učenik razgovara o izvorima informacija.
  • Učenik izrađuje prema uputi i komentira umne mape.
Razina složenosti primjene IKT
  • Početna
Korelacije i interdisciplinarnost
  • Učiti kako učiti

Što sve jedna tiskovina može sadržavati?

Učionica je kao u prethodnoj aktivnosti postavljena prema postajama na kojima se nalaze časopisi, novine, stripovi, knjige te plakati i letci. Učenici su se upoznali s osnovnim obilježjima navedenih tiskovina. U ovoj aktivnosti grupe se izmjenjuju tako da učenici nisu na postaji na kojoj su bili u prethodnoj aktivnosti. Učenici trebaju detaljno proučiti tiskovine na svojoj postaji i izdvojiti što im je svima zajedničko. Primjerice, učenici koji proučavaju novine trebaju opisati kako izgleda naslovnica svakih novina, od kojih se grafičkih elemenata sastoji svaki članak itd. Također, učenici mogu iz časopisa i drugih izvora izdvajati teme i sadržaje koje smatraju korisnima za djecu i mlade, npr. teme koje se tiču zdravlja, prehrane, prijateljstva, sporta, boljeg učenja i sl. Time se dotiču očekivanja međupredmetnih tema Zdravlje te Osobni i socijalni razvoj.

Učenici rezultate rada bilježe na digitalnoj ploči koju prethodno izradite u digitalnom alatu ClassroomScreen. Tamo podijelite učenike u grupe, odredite koja je grupa na kojoj postaji te postavite štopericu kako bi rad bio brži i učinkovitiji. Nakon što sve grupe objave rezultate, projicirajte njihove objave i komentirajte rezultate rada. Učenici će vjerojatno uočiti mnoge grafičke elemente različitih tiskovina, no neće znati njihove nazive pa ih uputite na jedinicu e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 6, Jedinica 6.2, Uočavamo elemente tiskanih medijskih tekstova, gdje rješavaju zadatke od 1. do 10. (osim Zadatka 9. i Kolekcije zadataka #1) i utvrđuju što su sve do sada zaključili o grafičkim elementima koji su zajednički pojedinim tiskovinama.

Učenici nastavljaju rad u grupama i dobivaju zadatak razmisliti o aktualnim problemima njihove lokalne zajednice (primjerice problemi koji tijekom zimskih mjeseci pogađaju njihove sugrađane). Odabiru jedan problem i pišu novinski članak pazeći pritom da njihov novinski članak ima sve potrebne grafičke elemente. Članak objavljuju na digitalnoj ploči u u digitalnom alatu ClassroomScreen.

Kako provesti aktivnost u online okruženju

Aktivnost se može provesti na daljinu tako da s učenicima prethodno dogovorite da kod kuće pripreme jednu od dostupnih tiskovina: časopis, novine, strip, knjigu i plakat ili letak. Zamolite ih da ispod vaše objave zadatka u MS Teamsu navedu koju su tiskovinu kod kuće pripremili. Dogovorite vrijeme videosastanka u MS Teamsu i objasnite učenicima način rada. U digitalnom alatu ClassroomScreen izradite grupe (prema tomu što su učenici napisali da su pripremili kod kuće i što im je dostupno) i pošaljite učenicima poveznicu na tu digitalnu ploču. Napomenite im da će tamo grupe objaviti i rezultate rada. Objasnite im da trebaju detaljno proučiti tiskovine koje imaju kod kuće pa razgovarajući u grupi dogovoriti što im je svima zajedničko. Primjerice, učenici koji proučavaju novine trebaju opisati kako izgleda naslovnica svakih novina, od kojih se grafičkih elemenata sastoji svaki članak itd.

Nakon objave rezultata rada i zajedničkoga komentiranja, uputite učenike na jedinicu e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 6, Jedinica 6.2, Uočavamo elemente tiskanih medijskih tekstova, gdje rješavaju zadatke od 1. do 10. (osim Zadatka 9. i Kolekcije zadataka #1) i utvrđuju što su sve dosad zaključili o grafičkim elementima koji su zajednički pojedinim tiskovinama.

Neka učenici za domaću zadaću istraže koji su aktualni problemi u njihovoj lokalnoj zajednici (primjerice problemi koji tijekom zimskih mjeseci pogađaju njihove sugrađane) i osmisle kako bi izgledao novinski članak na temu jednog aktualnog problema. Neka osmisle koje bi grafičke elemente imao i naprave plan pisanja. Svoje radove neka objave na digitalnoj ploči u u digitalnom alatu ClassroomScreen.

Postupci potpore

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualnim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima posebno u aktivnostima samostalnoga rada osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Učenici s teškoćama mogu sudjelovati u opisanim aktivnostima u kojima se radi u grupi i rješavati zadatke uz pomoć vršnjaka. Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan vršnjak koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje smjestite u grupu koja je uzorna ponašanja te će mu pomoći usmjeriti pažnju na zadatak. Učenicima s oštećenjima vida potrebno je opisati važne dijelove vizualnog sadržaja i različite tiskovine.

Poželjno je da učenici s oštećenjima vida imaju svoje računalo ili tablet, a ako im to nije dostupno, važno je imati čitač zaslona. Slabovidnim učenicima poželjna je prilagodba zaslona s pomoću programa ZoomText.

Dopustite uporabu podsjetnika ili grafičkih organizatora i dijagrama učenicima s poremećajem jezično-govorno-glasovne komunikacije tijekom aktivnosti rješavanja zadataka na e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 6, Jedinica 6.2, Uočavamo elemente tiskanih medijskih tekstova. Učenike s teškoćama u razvoju uputite da na prethodno navedenoj stranici koriste već postojeće prilagodbe prilikom rješavanja zadataka (povećanje fonta, način čitanja za disleksiju). Poželjno je u posljednoj aktivnosti rješavanja zadataka na e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 6, Jedinica 6.2, Uočavamo elemente tiskanih medijskih tekstova učenike s teškoćama smjestiti u par s vršnjakom s kojim će rješavati zadatke. Sustavno provjeravajte je li učenik razumio sadržaj, pojmove i definicije te ponudite dodatna objašnjenja.

Ako navedene aktivnosti provodite u online okruženju, češće prozivajte učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje tijekom rasprava s obzirom da je u online okruženju puno manja kontrola nastavnika pa će učenika biti potrebno češće usmjeriti na izvršavanje samog zadatka. Učenicima s poremećajem iz autističnog spektra unaprijed pošaljite elektroničkim putem slijed zadataka koji će se izvršavati u online okruženju kako bi znao što ga očekuje i koji su njegovi zadaci. Ako u razrednom odjelu imate učenika oštećena sluha, vodite računa da svaki govornik ima uključenu kameru te da ga uvijek učenik oštećena sluha ima u vidnom polju kako bi mogao po potrebi čitati s usana i dobiti sve važne vizualne informacije.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Za učenike koji žele znati više

Učenici u digitalnom alatu Fodey pišu svoj novinski članak na neku aktualnu temu, primjerice o problemima koje pogađaju siromašne sugrađane tijekom zimskih mjeseci, razvijajući osjećaj humanosti i solidarnosti, preuzimaju ga na računalo i obrađuju u Canvi tako da mu dodaju ostale grafičke elemente. Objavljuju svoje novinske članke u digitalnom školskom listu ili ih ispišu te postave na školski pano.

Nastavna aktivnost za predmet X

Što sve jedna tiskovina može sadržavati?

Informacije o aktivnosti
Odgojno-obrazovni ishodi
  • Učenik izdvaja sadržajne i grafičke elemente tiskanoga medijskoga teksta sa svrhom prenošenja poruke.
Razina složenosti primjene IKT
  • Srednja
Korelacije i interdisciplinarnost
  • Zdravlje
  • Osobni i socijalni razvoj
Aktivnost se može provesti i u online okruženju

Bez čega medijski tekst ne može biti objavljen?

Tijekom ove aktivnosti učenici će utvrditi znanje o sadržajnim i grafičkim elementima u tiskanim medijskim tekstovima koje su stekli tijekom prethodnih dviju aktivnosti (Dostupnost informacija i Što sve jedna tiskovina može sadržavati?). Na početku aktivnosti učenici rješavaju Zadatak 9. i Kolekciju zadataka #1 u jedinici e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 6, Jedinica 6.2, Uočavamo elemente tiskanih medijskih tekstova. Ako učenici nemaju svoj tablet, računalo ili mobitel, možete im projicirati zadatke i mogu ih zajedno rješavati, a mogu raditi i u parovima.

Odaberite nekoliko aktualnih novinskih članaka objavljenih na različitim mrežnim portalima i pripremite ih u digitalnom alatu Fodey u obliku lažnih novinskih članaka, preuzmite ih na računalo i obradite ih u digitalnom alatu Canva tako da svakome nedostaje jedan grafički element. Pripazite da to bude onaj element koji će biti prepoznatljiv i bez kojega novinski članak neće imati smisla. Možete izabrati uvijek aktualne teme, primjerice ugrožena ljudska prava, nedostatak slobode, neravnopravan odnos prema ženama, zanemarivanje djece i sl.

U alatu Canva možete izraditi i nekoliko letaka, plakata i naslovnica novina kojima također nedostaje neki grafički element. Učenici pogađaju koji grafički element nedostaje i daju prijedloge kako bi trebao glasiti odnosno izgledati.

U završnom dijelu aktivnosti učenici u digitalnom alatu Canva izrađuju plakat u kojem na primjeru jedne tiskovine po izboru imenuju grafičke elemente koje ta tiskovina treba sadržavati i bez koje ne može biti objavljena. Uputite učenike na izvore i aktualne mrežne stranice dnevnih novina i pokažite im kako da preuzmu novinski članak ili naslovnicu novina, časopis, plakat, letak ili dio stripa. Mogu i snimiti zaslon, preuzeti fotografiju u digitalni alat i na fotografiji odabrane tiskovine imenovati sve grafičke elemente. Svakako omogućite učenicima pregled s obzirom na moguće pogreške te im dajte vremena za doradu i ispravljanje. Dogovorite na koji ćete način vrednovati plakate i odaberite najuspješnije izrađen plakat. Prilikom ove aktivnosti možete iz upozoriti na važnost poštivanja autorskih prava.

Postupci potpore

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualnim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima posebno u aktivnostima samostalnoga rada osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Učenike s teškoćama u razvoju uputite da prilikom rješavanja zadataka na e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 6, Jedinica 6.2, Uočavamo elemente tiskanih medijskih tekstova koriste već postoje prilagodbe na stranici koje će im olakšati čitanje (način čitanja za disleksiju te opcija uvećanja fonta). Dopustite uporabu podsjetnika ili grafičkih organizatora i dijagrama učenicima s poremećajem jezično-govorno-glasovne komunikacije tijekom aktivnosti rješavanja zadataka.

Učenicima s oštećenjima vida potrebno je opisati važne dijelove vizualnog sadržaja i različite tiskovine. Poželjno je da učenici s oštećenjima vida imaju svoje računalo ili tablet, a ako im to nije dostupno, važno je imati čitač zaslona. Slabovidnim učenicima poželjna je prilagodba zaslona s pomoću programa ZoomText.

Pri izradi plakata u digitalnom alatu Canva dobro je da učenik s teškoćama radi uz vršnjačku pomoć. Učenicima s intelektualnim teškoćama važno je predvidjeti manju količinu teksta za pisanje kao i prethodno izrađen plakat u koji upisuju manji broj podataka (samo neke grafičke elemente). Učenicima s poremećajem aktivnosti i pažnje pripremite smjernice u kojima će biti navedeno koje sve podatke plakat treba sadržavati te im unaprijed možete ključne pojmove smjestiti na plakatu koje će onda oni dodatno pojasniti i ispisati definicije.

Sustavno provjeravajte je li učenik razumio sadržaj, pojmove i definicije te ponudite dodatna objašnjenja. Pohvalite najuspješnije učenike, a one manje uspješne ohrabrite i dodatno im pojasnite nazive i ulogu grafičkih elemenata u različitim tiskovinama.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Za učenike koji žele znati više

Učenici mogu pogledati videozapis u jedinici e-Škole DOS Hrvatski jezik 5, Modul 6, Jedinica 6.1, Zadatak 5. (Razlikujemo vrste tiska) koji prikazuje kako u današnje vrijeme nastaju novine i kako se nazivaju neki dijelovi novina. Zatim u digitalnom alatu Canva izrađuju nacrt svake stranice (tzv. špigl) za svoje zamišljene novine, a mogu napisati jedan članak (ili preuzeti novinski članak iz prethodne aktivnosti Za učenike koji žele znati više), ispisati ga i objaviti na mrežnoj stranici škole, u digitalnom školskom listu ili na nekome drugom mjestu oglašavanja u školi.

Nastavna aktivnost za predmet X

Bez čega medijski tekst ne može biti objavljen?

Informacije o aktivnosti
Odgojno-obrazovni ishodi
  • Učenik izdvaja sadržajne i grafičke elemente u različitim medijskim tekstovima.
  • Učenik prepoznaje ulogu i organizaciju grafičkih elemenata u tiskanim medijskim tekstovima.
Razina složenosti primjene IKT
  • Srednja
Korelacije i interdisciplinarnost

Dodatna literatura, sadržaji i poveznice

Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. gramatika.hr

Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. http://pravopis.hr

https://www.medijskapismenost.hr/

Malović, Stjepan (2003). Novine. Zagreb: Sveučilišna knjižara.

Malović, Stjepan (2005). Osnove novinarstva. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga.

masovni mediji. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 31. 10. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39312>.

Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga. rjecnik.hr

tiskarstvo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 31. 10. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61457>.

Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.

Visinko, K. (2010). Jezično izražavanje u nastavi hrvatskoga jezika : pisanje. Zagreb: Školska knjiga.

Povratne informacije i/ili prijava greške

Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.