Predmet
Hrvatski jezik 1
Veličina slova
Naslovna slika
scenarij poučavanja

Mediji naši svagdašnji

Naziv predmeta
Hrvatski jezik 1

Razred
1. razred, srednja škola

Odgojno-obrazovni ishodi
ključni pojmovi
  • mediji
  • medijski tekst
  • vijest
  • novinski članak
  • voditelj

Osvrnimo se na medije

Prije početka rada na ovoj aktivnosti možete zamoliti učenike da dva dana (ili duže) čitaju novine po vašem izboru (u tiskanom ili mrežnom obliku). Ako želite, unaprijed im odredite temu članaka, npr. neka čitaju samo dio koji se odnosi na kulturu, školstvo ili dnevnu politiku. Također možete pozvati učenike na to da se posvete temi ljudskih prava, solidarnosti građana, odnosima između spolovima itd. jer time ćete pridonijeti i međupredmetnim temama vezanima uz Građanski odgoj i obrazovanje. Pritom ih uputite na to da razmisle o naslovima članaka te u kojoj su i kolikoj vezi sa sadržajem. Neka promisle o sadržaju članaka tako što će pokušati procijeniti koliko su članci informativni te koliko su činjenice u članku zaista objektivne činjenice, a koliki dio je osobni stav ili dojam novinara.

Na početku aktivnosti povedite razgovor o pročitanim člancima, njihovim naslovima i sadržaju.
Potom uputite učenike na to da otvore jedinicu e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 5, Jedinica 5.1, Vrste i oblici medijskih tekstova i prouče vrste i obilježja medijskih tekstova. Nakon proučavanja učenici mogu ispisati bitne informacije u bilježnicu.

Za središnji dio aktivnosti unaprijed pripremite vijest ili dvije vijesti objavljene prethodnoga dana ili neke koje su nedavno bile aktualne. Učenici će potom preslušati ili pročitati vijesti sa svrhom pisanja vlastita osvrta o toj vijesti, njezinoj informativnosti, jasnoći i stilu.

Možete odabrati uspješan primjer vijesti ili primjer u kojemu subjektivan dojam prevladava nad samom vijesti ili je ona oblikovana neinformativno (nedostaju neke ključne informacije). Također možete od učenika tražiti da uspoređuju dvije vijesti o istome događaju po istim kriterijima (informativnost, jasnoća, stil).

Podijelite učenike u tri grupe koje će, nakon samostalnoga pisanja, objediniti sve što su učenici te grupe zamijetili pa zamijećeno oblikovati u osvrt na vijest. To mogu učiniti u alatu Word radi lakšega prenošenja teksta u digitalni alat u kojemu će svoj osvrt završno oblikovati.

S učenicima povedite razgovor o tome misle li da bi njihov osvrt trebao biti objavljen u nekim dnevnim novinama. Razgovor nastavite o temi slobode govora i prava na izražavanje vlastitih misli i ideja te o granici vlastitih sloboda ako one vrijeđaju ili ugrožavaju nekoga drugog. U razgovoru se dotaknite i i novinskih članaka koji bi, ako se koriste neprovjerene informacije, mogli naštetiti pojedincima o kojima se u člancima govori. Pitajte učenike postoji li i način da se stvaraju potpuno lažne vijesti pa im predstavite digitalni alat Fodey za kreiranje lažnih novinskih članaka.

Nakon toga svaka grupa, koristeći digitalni alat Fodey za kreiranje lažnih novinskih članaka, oblikuje svoj osvrt na zadane vijesti kako bi, između ostalog promislila o tome kako je lako kreirati lažni članak, ali i razmislila o tome kako oblikovati naslove, podnaslove te grafički doraditi članak.

Jednako tako, učenike možete prije pisanja podijeliti u tri grupe pa svakoj zadati različitu vijest o istome događaju (jednoj uspješnu vijest, drugoj manje uspješnu, a trećoj da uspoređuje te dvije vijesti).
Kada učenici završe pisanje, pregledajte njihove lažne vijesti, komentirajte ih s učenicima, a razgovor možete završiti i tako da im ponovno osvijestite koliko je lako kreirati lažne članke kako bi učenici ubuduće kritički pristupali medijskim sadržajima s kojima se susreću.

Postupci potpore

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, uvijek trebate na umu imati to da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualnim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Zadužite jednog učenika iz razreda da podsjeti učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje da čita novine na zadanu temu te na rok kada mora na satu prepričati pročitano. Učenici koji imaju teškoća s usmenim izlaganjem (primjerice, učenici s poremećajem jezično-govorno-glasovne komunikacije ili učenici s izraženom anksioznošću) mogu zapisati sažeto o čemu su čitali i poslati vam putem e-pošte ako ne žele usmeno ispričati tijekom aktivnosti.

Tijekom rada na stranici e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 5, Jedinica 5.1, Vrste i oblici medijskih tekstova učenike s teškoćama uputite na to da odaberu već postojeće prilagodbe (opciju načina čitanja za disleksiju, opciju povećanja fonta, promjene kontrasta). Učenicima s teškoćama pripremite smjernice po kojima će izvući bitne informacije iz pročitanoga teksta o medijskim vrstama.

Učenicima s teškoćama pripremite ispisanu vijest o kojoj će pisati osvrt kako bi se mogli u svakome trenutku pisanja podsjetiti na tekst vijesti. Tekst grafički primjereno oblikujte (koristite povećani font, Arial ili Calibri, veličine barem 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova), što je posebno važno za učenike sa specifičnim teškoćama u učenju. Učenicima oštećena vida omogućite da tekst preslušaju više puta.

Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan vršnjak koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje smjestite u grupu koja je uzorna ponašanja te će mu pomoći usmjeriti pozornost na zadatak ako je potrebno. Prilikom rada u digitalnom alatu Fodey pružite podršku učenicima s teškoćama ako je potrebno. Unaprijed im najavite da će se tim digitalnim alatom služiti u aktivnosti kako bi mogli pregledati navedeni alat i pitati vas prije ako će imati pitanja. Budući da digitalni alat nema mogućnost uvećanja i izmjene fonta slova, potaknite učenika oštećena vida da koristi asistivnu tehnologiju prilikom izrade lažnoga novinskog članka.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Za učenike koji žele znati više

Zainteresirani učenici mogu na isti način oblikovati vlastiti osvrt na knjigu, film ili glazbeni album po vlastitu izboru pa ga predstaviti ostalim učenicima te objaviti na mrežnim stranicama škole.

Nastavna aktivnost za predmet X

Osvrnimo se na medije

Informacije o aktivnosti
Odgojno-obrazovni ishodi
  • Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život primatelja.
  • Učenik analizira tekstove popularne i visoke kulture i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.
  • Učenik piše tekstove opisnoga i pripovjednog diskursa u kojima ostvaruje obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
  • Učenik čita u skladu s određenom svrhom opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
Razina složenosti primjene IKT
  • Početna
Korelacije i interdisciplinarnost
  • Građanski odgoj i obrazovanje

Može li svatko napisati članak?

Na početku aktivnosti zapodjenite razgovor o učeničkome doživljaju medija. Upitajte ih smatraju li sve što mogu pročitati u medijima istinitim. Prije početka aktivnosti pronađite članke, primjerice o zdravlju, koji sadrže različite savjete pa ih pokažite učenicima kako biste produbili početnu raspravu. Zatim uputite učenike da otvore jedinicu e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 5, Jedinica 5.1, Vrste i oblici medijskih tekstova i prouče razliku između informacije i vijesti, nakon čega rješavaju Zadatak 4.

Potom neka samostalno pretražuju vijesti na mreži te se pritom usredotoče na novinske članke sa senzacionalističkim naslovom. Prvo zapisuju svoja očekivanja o sadržaju nakon pročitanoga naslova, a potom iz teksta izdvajaju činjenice i informacije koje uspoređuju sa svojim početnim dojmom stvorenim nakon čitanja naslova.

Nakon toga podijelite učenike u grupe od četiri učenika (prilagodite broj ovisno o broju učenika u razredu, ali pazite da grupe ne budu prevelike kako bi svi učenici podjednako aktivno sudjelovali). Zadatak svake grupe je stvoriti vlastitu vijest o nekom događaju vezanom uz njihovu svakodnevicu, a po mogućnosti školsku svakodnevicu (primjerice, promjena ili potreba promjene ponude u školskoj kantini, promjena rasporeda koja bi omogućila bolje usvajanje gradiva, humanitarne akcije organizirane u školi, školska sportska događanja ili natjecanja, školska natjecanja, razredni izleti itd.) uz pomoć digitalnog alata Fodey za kreiranje lažnih novinskih članaka, a koji im omogućuje dodavanje naslova, podnaslova, grafičko uređenje teksta, umetanje fotografija i slično, kojem osmišljavaju i senzacionalistički naslov.

Poželjno bi bilo da nekoliko grupa piše o istoj temi kako bi se mogli uočiti različiti pogledi na isti problem ili temu sa svrhom isticanja svačijeg prava na govor i iznošenje stavova, odnosno isticanje slobode govora.

Nakon pregledavanja radova glasanjem odaberite najbolji naslov i najbolji tekst (ne mora nužno biti isti rad), prije čega s učenicima komentirajte svaki rad. Najbolji tekst odaberite po kriterijima koji uključuju:

  • ispravno korištenje gramatičkih i pravopisnih pravila
  • odabir ispravnog (publicističkog) stila
  • informativnost (utemeljenost sadržaja na činjenicama)
  • struktura koja uključuje uvod, razradu teme te zaključak, odnosno moguće rješenje problema ukoliko se tematizira neki problem

Kriterij za najbolji naslov temelji se na zadatku po kojem je trebalo odabrati senzacionalistički naslov pa će najbolji naslov biti onaj koji pobuđuje najviše interesa, odnosno najbolji naslov će biti onaj koji je prvi privukao većinu učenika.

Kako provesti aktivnost u online okruženju

Zakažite učenicima videosastanak s pomoću digitalnog alata MS Teams. Videosastanak započnite razgovorom o učeničkome doživljaju medija. Upitajte ih smatraju li da je sve što mogu pročitati u medijima istinito. Prije početka videosastanka pronađite članke, primjerice o zdravlju, koji sadrže suprotne savjete pa ih pokažite učenicima kako biste produbili početnu raspravu. Zatim uputite učenike da otvore jedinicu e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 5, Jedinica 5.1, Vrste i oblici medijskih tekstova i prouče razliku između informacije i vijesti, nakon čega rješavaju Zadatak 4. Objasnite im da nakon rješavanja zadataka samostalno pretraže vijesti na mreži. Pritom neka se usredotoče na novinske članke sa senzacionalističkim naslovom. Prvo zapisuju svoja očekivanja o sadržaju nakon pročitanoga naslova, a potom iz teksta izdvajaju činjenice i informacije koje uspoređuju sa svojim početnim dojmom stvorenim nakon čitanja naslova. Dogovorite termin sljedećega videosastanka na kojem prokomentirajte što su učenici pročitali i zapisali.

Nakon toga podijelite učenike u grupe od četiri učenika (prilagodite broj ovisno o broju učenika u razredu, ali pazite da grupe ne budu prevelike kako bi svi učenici podjednako aktivno sudjelovali). Dogovorite s učenicima tko će biti voditelj svake grupe i zamolite voditelje da otvore grupno čavrljanje za svoju grupu u koje dodaju i vas. Objasnite im tijek rada i način predstavljanja rezultata rada. Zadatak svake grupe je stvoriti vlastitu lažnu vijest uz pomoć digitalnog alata Fodey za kreiranje lažnih novinskih članaka (koji im omogućuje dodavanje naslova, podnaslova, grafičko uređenje teksta, umetanje fotografija i slično), kojem osmišljavaju senzacionalistički naslov.

Nakon pregledavanja radova glasanjem odaberite najbolji naslov i najbolji tekst (ne mora nužno biti isti rad), prije čega s učenicima komentirajte svaki rad.

Postupci potpore

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualnim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

U uvodnome razgovoru potaknite na raspravu učenike s teškoćama, neka iznose slobodno svoje mišljenje i stavove, ali nemojte inzistirati da usmeno izražavaju svoje mišljenje učenici kojima je izazovno usmeno izlagati (primjerice, učenici s poremećajem jezično-govorno-glasovne komunikacije, učenici s izraženom anksioznošću), osim ako ne izraze želju za tim.

Tijekom rada na stranici e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 5, Jedinica 5.1, Vrste i oblici medijskih tekstova učenike s teškoćama uputite na to da odaberu već postojeće prilagodbe (opciju načina čitanja za disleksiju, opciju povećanja fonta, promjene kontrasta).

Približite učenicima s poremećajem iz autističnog spektra pojam senzacionalističkog naslova te mu pomozite prilikom samostalnog pretraživanja takvog naslova.

Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan vršnjak koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje smjestite u grupu koja je uzorna ponašanja te će mu pomoći usmjeriti pozornost na zadatak ako je to potrebno. Pobrinite se da jedan vršnjak učeniku oštećena vida opisuje fotografije, daje potrebne vizualne informacije kako bi bio aktivan član rada u grupi. Ako u razrednom odjelu postoji slabovidan učenik, pazite na primjereno grafičko oblikovanje (primjeren kontrast slova i pozadine, veličinu fonta koju učenik može čitati i slično).

Prilikom rada u digitalnom alatu Fodey pružite podršku učenicima s teškoćama ako je potrebno. Unaprijed im najavite da će se tim digitalnim alatom služiti u aktivnosti kako bi mogli pregledati navedeni alat i pitati vas ranije ako će imati pitanja. Budući da digitalni alat nema mogućnost uvećanja i izmjene fonta slova, potaknite učenika oštećena vida da koristi asistivnu tehnologiju prilikom izrade lažnog novinskog članka.

Tijekom provođenja aktivnosti u online okruženju učenicima s oštećenjem sluha moraju biti dostupne sve vizualne informacije te je važno da tijekom videosastanka govornik bude okrenut tako da učenici mogu po potrebi očitavati s usana.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Za učenike koji žele znati više

Učenike koji pokazuju zanimanje za medije, novinske članke ili utjecaj medija na svijet potaknite da tijekom sljedeća dva tjedna pronađu čim više članaka o temi koja će u tome trenutku biti aktualna. Potom mogu razvrstati članke po tome koliko autori članaka imaju razumijevanja za ljude o kojima pišu, po senzacionalizmu naslova, po tome koliko novih informacija članak donosi, a koliki se dio članka odnosi na ponavljanje prije rečenoga.

Nastavna aktivnost za predmet X

Može li svatko napisati članak?

Informacije o aktivnosti
Odgojno-obrazovni ishodi
  • Učenik analizira tekstove popularne i visoke kulture i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.
  • Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život primatelja.
  • Učenik čita u skladu s određenom svrhom opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
  • Učenik piše tekstove opisnoga i pripovjednog diskursa u kojima ostvaruje obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
Razina složenosti primjene IKT
  • Srednja
Korelacije i interdisciplinarnost
Aktivnost se može provesti i u online okruženju

Vodim te u ulogu voditelja

Na početku aktivnosti upitajte učenike prate li neki informativni program poput Dnevnika. Ako učenici nemaju saznanja o takvim emisijama, pustite im unaprijed pripremljeni videozapis iz nekoga Dnevnika pa komentirajte način vođenja takve emisije (govor i odijevanje voditelja te koliko subjektivnoga dojma voditelj iznosi i na koji način).

Zatim uputite učenike da otvore jedinicu e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 5, Jedinica 5.1, Vrste i oblici medijskih tekstova i prouče dio od podnaslova Publicistički stil do kraja.

Učenici potom u paru oblikuju vijest o nekoj aktualnoj temi. Pritom im vi možete zadati temu ili odabir prepustiti učenicima, a pritom samo zadati da vijest problematizira pravo na slobodu govora, prava manjina, ravnopravnost spolova itd.

Parovi potom svoju vijest trebaju snimiti vlastitim mobilnim telefonima, pri čemu jedan učenik sebe stavlja u ulogu voditelja Dnevnika, a drugi snimatelja. Prije snimanja uputite učenike da stil odijevanja i govorenja prilagode vijesti koju su osmislili. Također, vijest koju čita voditelj mogu dodatno oprimjeriti tako da snime i prilog, pri čemu drugi učenik (koji nema ulogu voditelja) glumi ispitanika odnosno prolaznika koji daje svoj sud o temi vijesti (tzv. vox populi). Nakon snimanja učenici montiraju svoje snimke u digitalnom alatu Animoto kako bi svoj videozapis skratili, dodali mu ton i glazbu.

Snimke pregledajte s učenicima i nagradite ocjenom najuspješnije videozapise.

Postupci potpore

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualnim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Prilikom gledanja isječka iz neke informativne emisije koju odaberete, pobrinite se da postoje titlovi ili transkript videozapisa za učenike s oštećenjem sluha te da učenik oštećena vida sjedi blizu ekrana, a neka mu jedan vršnjak po potrebi opiše vizualne informacije.

Tijekom rada na stranici e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 5, Jedinica 5.1, Vrste i oblici medijskih tekstova učenike s teškoćama uputite na to da odaberu već postojeće prilagodbe (opciju načina čitanja za disleksiju, opciju povećanja fonta, promjene kontrasta).

Prilikom podjele učenika u parove raspodijelite učenike s teškoćama u par u kojemu će biti vršnjak koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje smjestite u par s učenikom koji je uzorna ponašanja te će mu pomoći usmjeriti pozornost na zadatak ako je potrebno. Pobrinite se da učenik koji ima teškoća s usmenim izlaganjem (primjerice, učenik s poremećajem jezično-govorno-glasovne komunikacije ili ima izraženu anksioznost) ima ulogu snimatelja, osim ako ne izrazi želju biti ispred kamere.

Pobrinite se da se učenik s teškoćama snalazi u digitalnom alatu Animoto, ranije im pošaljite poveznicu na taj digitalni alat kako bi ga proučili i pitali vas ako im nešto u njemu nije jasno.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Za učenike koji žele znati više

Zainteresirani učenici mogu osmisliti pitanje o nekoj aktualnoj temi koja ih zanima pa snimiti svojim mobilnim telefonom odgovore ljudi koje susreću na ulici ili drugih učenika svoje škole koji žele biti snimljeni. Na taj će način saznati prevladavajuće mišljenje ljudi svoga mjesta ili svoje škole o temi koja ih zanima.

Nastavna aktivnost za predmet X

Vodim te u ulogu voditelja

Informacije o aktivnosti
Odgojno-obrazovni ishodi
  • Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život primatelja.
  • Učenik analizira tekstove popularne i visoke kulture i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.
  • Učenik piše tekstove opisnoga i pripovjednog diskursa u kojima ostvaruje obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
  • Učenik čita u skladu s određenom svrhom opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
Razina složenosti primjene IKT
  • Srednja
Korelacije i interdisciplinarnost

Dodatna literatura, sadržaji i poveznice

Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://pravopis.hr/

Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. gramatika.hr

Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga. rjecnik.hr

Težak, S. i Babić, S. (2009). Gramatika hrvatskog jezika (Priručnik za osnovno jezično obrazovanje). Zagreb: Školska knjiga.

Silić, J. i Pranjković, I. (2005). Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.

Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.

Visinko, K. (2010). Jezično izražavanje u nastavi Hrvatskoga jezika – Pisanje. Zagreb: Školska knjiga.

Pandžić, V. (2007). Sitni prilozi za povijest učenja i poučavanja govorništva. Split: Redak.

Pandžić, V. (2001). Govorno i pismeno izražavanje u srednjoj školi. Zagreb: Profil.

Solar, M. (2005). Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga.

Biti, V. (2000). Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.

Solar, M. (2003). Povijest svjetske književnosti. Zagreb: Golden marketing.

Prosperov Novak, S. (2003). Povijest hrvatske književnosti. Zagreb: Golden marketing.

McLuhan, M. (2008). Razumijevanje medija: Mediji kao čovjekovi produžeci. Zagreb: Golden marketing.

Povratne informacije i/ili prijava greške

Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.