Pripremite učenicima niz fotografija i videoisječaka u kojima je prisutno prikriveno oglašavanje, poput primjera na sljedećim poveznicama – poveznica 1 ili poveznica 2. Pripremljeni sadržaj možete podijeliti na kanalu alata MS Teams. Učenici potom bez prethodne upute promatraju priloge i nastoje uočiti što je zajedničko prikazanim sadržajima.

Nakon što utvrde kako je riječ o prikrivenom oglašavanju, učenici će, koristeći se digitalnim alatom Coggle za izradu umnih mapa, navoditi glavna obilježja takva marketinga – potrebno je izdvojiti tri glavne prednosti i tri mane prikrivenoga u odnosu na klasično oglašavanje. Upozorite učenike na to da poruku nastoje promotriti i sa stajališta autora i sa stajališta primatelja medijskoga odnosno marketinškoga sadržaja. Možete im pomoći i pitanjima, npr. Tko je autor medijskoga teksta? Koja je njegova svrha? Je li se određeni proizvod u njemu pojavio slučajno ili s određenom namjenom? Jeste li namjeravali gledati reklamu kad ste odlučili pogledati film ili seriju? Kako se osjećate zbog toga? Neka učenici svojim riječima obrazlože i definiraju osobitosti prikrivenog oglašavanja te neka oblikuju vlastiti stav sa stajališta pošiljatelja i čestih primatelja takvih sadržaja.

Nakon što ste utvrdili obilježja takva tipa oglašavanja, zadajte učenicima da tijekom dogovorenoga razdoblja bilježe digitalnim alatima (snimak zaslona, konkretna videosnimka ili audiosnimka) sve primjere prikrivenoga marketinga na koje naiđu na svim medijima kojima se koriste. Otvorite poseban virtualni kanal, primjerice zid u alatu Padlet, gdje će učenici stavljati poveznice za takve medijske sadržaje i ostavite ga otvorenim neka se dopunjava tijekom dužega razdoblja. Tako uspostavljenu bazu medijskih sadržaja učenici naknadno mogu usustavljivati, grupirati sadržaje prema svrsi i namjeni, odnosno žanru i tipu oglašavanja te na taj način, međusobno ih dijeleći i komentirajući, postupno zajednički podizati razinu medijske pismenosti u razredu.

Aktivnošću se mogu ostvariti pozitivni ishodi međupredmetnih tema Građanski odgoj, Osobni i socijalni razvoj te Poduzetništvo (primjerice – prema sadržajima medija i društvenih mreža treba se odnositi kritički, kritički procjenjuje utjecaj interesnih skupina na medije, obrazlaže ulogu medija i civilnoga društva u oblikovanju demokracije, prihvaća važnost etičnoga ponašanja u poslovanju...).

Postupci potpore

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, uvijek trebate na umu imati to da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualnim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Fotografije na poveznicama koje ćete koristiti u uvodnome dijelu aktivnosti pošaljite unaprijed učenicima s teškoćama elektroničkim putem, posebno ako u razredu imate učenika oštećena vida. Učenicima s poremećajem iz autističnoga spektra, ako je potrebno, pobliže objasnite značenje prikrivenog oglašavanja i pokažite im više primjera takva oglašavanja.

Pružite podršku učenicima s teškoćama u korištenju digitalnog alata Coggle ako je potrebno, ako se lakše snalaze u nekom drugom digitalnom alatu, umnnu mapu mogu izraditi i u tom drugom alatu ili na papiru.

Učenicima s teškoćama, posebno učenicima s poremećajem aktivnosti i pažnje te učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju pripremite usmjeravajuća pitanja u pismenom obliku koja će im pomoći u oblikovanju umne mape. U razgovoru o učeničkome stavu o prikrivenom oglašavanju potaknite na raspravu učenike s teškoćama, neka iznose slobodno svoje mišljenje i stavove, ali nemojte inzistirati na tome da usmeno izražavaju svoje mišljenje učenici kojima je izazovno usmeno izlagati (primjerice, učenici s poremećajem jezično-govorno-glasovne komunikacije, učenici s izraženom anksioznošću), osim ako ne izraze želju za tim.

Ako je potrebno, zadužite jednog vršnjaka da podsjeti učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje da postavi na digitalnu platformu svoje primjere prikrivenog oglašavanja koje je pronašao.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji to žele mogu pokušati parodirati postupke prikrivenoga marketinga – tako što će u svoje fotografije ili videozapise pokušati „podmetnuti“ neke lektirne odnosno druge književne naslove koje žele promovirati po vlastitu izboru – mogu se poslužiti fotografijama aktualnih holivudskih uspješnica ili popularnih serija koji, primjerice, uz sebe nose primjerak Posljednjih Stipančića.

U alatu Google Forms možete oblikovati anketu o količini vremena koje učenici provode pred različitim zaslonima, online ili offline – neka pokušaju što više precizirati svoje odgovore i raspodijeliti ih prema dobu dana i vrsti medija kojima komuniciraju s virtualnim svijetom – koliko vremena provode na društvenim mrežama, koliko igrajući igrice, koliko nasumično surfajući ili pak ciljano pretražujući stranice, kao i koja je najčešća svrha njihova boravka u virtualnome svijetu. Osigurajte da učenici na anketna pitanja mogu odgovoriti anonimno kako bi odgovori bili što iskreniji.

Analizirajte dobivene rezultate u razredu i komentirajte ih. Provjerite smatraju li učenici da mediji kojima se najčešće koriste na njih utječu negativno ili pozitivno. Neka svatko za sebe oblikuje i zapiše svoj stav argumentirajući ga pojedinom činjenicom iz vlastita iskustva i neka ga zapiše u digitalnu bilježnicu OneNote – jedan argument za pozitivan odnosno negativan utjecaj digitalnih medijskih sadržaja.

Nakon toga možete ih pitati, npr. Koliko često posežete za zaslonom prije spavanja ili umjesto spavanja? Jeste li ikada jeli obrok tijekom boravka za računalom? Jeste li ikada stavili pelene kako ne biste morali ustajati od računala? Možete na taj način najaviti ulomak iz dokumentarnoga filma Ovisnik o internetu čiji junaci rade upravo to kako bi što duže mogli biti online i igrati omiljene videoigrice.

Nakon gledanja filma pokušajte ponoviti autorefleksiju – neka koristeći se alatom Mentimeter učenici izdvoje po dvije, po njihovu mišljenju, pozitivne i po dvije negativne posljedice prekomjernoga konzumiranja digitalnih sadržaja. U ovoj fazi učenike možete podijeliti u grupe – ako žele – neka međusobno komentiraju iskustva s digitalnim medijima, pozitivne i negativne aspekte, sadržaje te njihovu eventualnu prekomjernu konzumaciju. Komentirajte rezultate, uočite preklapaju li se procjene učenika u razredu i što dominira u ocjeni mogućih opasnosti i vrlina upotrebe digitalnih medija. Je li se procjena digitalnih opasnosti promijenila nakon početnog istraživanja? Što je utjecalo na to?

Nakon toga učenici mogu tijekom dužega razdoblja provesti samoprocjenu u obliku digitalnoga dnevnika, koji također mogu oblikovati u alatu Google Forms, neka detaljnije bilježe vrstu digitalnoga medijskoga sadržaja koji konzumiraju, vrijeme izloženosti te razloge zbog kojih posežu za njima te neka na kraju iznova navedu pet najboljih i pet najlošijih posljedica njihove upotrebe. Rezultate možete iznova usporediti i komentirati u razredu.

Ovom se aktivnošću mogu ostvariti mnogi pozitivni ishodi međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (npr. sigurno se služi društvenim mrežama i medijima i kritički ih procjenjuje, prema sadržajima medija i društvenih mreža treba se odnositi kritički, obrazlaže ulogu medija i civilnoga društva u oblikovanju demokracije, poznaje vremensko ograničenje rada s digitalnom tehnologijom...).

Postupci potpore

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, uvijek trebate na umu imati to da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualnim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Anketu koju ćete pripremiti grafički primjereno oblikujte (koristite povećani font, Arial ili Calibri, veličine barem 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova), što je posebno važno za učenike sa specifičnim teškoćama u učenju.

Stavove o medijima koje učenici zapisuju neka čitaju samo oni učenici koji žele, učenici koji imaju teškoća s usmenim izlaganjem (primjerice, učenici s poremećajem jezično-govorno-glasovne komunikacije) možda neće željeti pročitati što su napisali, ali vam mogu dati na uvid stav u pisanom obliku kako biste pratili njihov rad i razmišljanja.

Pružite podršku učenicima s teškoćama u korištenju digitalnog alata Mentimeter i Google Forms ako je potrebno.

Za učenike s teškoćama pripremite kratki sažetak filma Ovisnik o internetu koji će se gledati tijekom aktivnosti na satu, što je posebno važno za učenike s poremećajem aktivnosti i pažnje te učenike s poremećajem iz autističnoga spektra.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Za učenike koji žele znati više

Neka dobrovoljci naprave eksperiment – tijekom dogovorenoga razdoblja jedan dio razreda umjesto gledanja u zaslon, prije spavanja čita barem deset stranica književnoga teksta, drugi dio čita deset stranica odabranoga stripa, a treći deset stranica nekoga popularnoga časopisa – neka bilježe u digitalni dnevnik kako im se čini da ta aktivnost na njih djeluje, primjećuju li promjene u načinu na koji spavaju, na koji se bude, kako se osjećaju, o čemu razmišljaju od odlaska u krevet do ustajanja i slično. Istraživanja mogu objediniti i predstaviti ostatku razreda.

Pronađite nekoliko primjera lažnih vijesti na mreži i podijelite ih s učenicima u razrednome portfoliju koji možete izraditi koristeći se digitalnim alatom WordPress. Na taj način dobit ćete mjesto virtualnog okupljanja, kao i digitalnog organizatora unutar kojeg možete raspoređivati i usustavljivati te dodatno razrađivati najrazličitije digitalne sadržaje koje vaši učenici proizvode.

Pitajte učenike neka procijene koja je vijest lažna, a koja istinita. Možete ih pitati, npr. Jeste li se do sada susreli s lažnim vijestima? S kojom svrhom netko oblikuje takav medijski tekst? Koje su moguće posljedice lažnih vijesti? Kako razlučiti lažnu vijest od istinite?

Podijelite potom učenike po grupama te neka svaka grupa na mreži pronađe jednu lažnu i jednu istinitu vijest, služeći se svojim iskustvom čitanja medijskih sadržaja na portalima koje najčešće posjećuju te komunikacijom na društvenim mrežama.

Nakon što su odabrali vijesti, potrebno ih je unutar grupe analizirati, izdvojiti njihova temeljna stilska obilježja te prema tome modelu oblikovati nove dvije vijesti – cilj je manipulirati ostatkom razreda kako bi povjerovali da je istinita vijest lažna, a lažna istinita. Vijesti moraju objaviti u razrednome portfoliju, u dvjema inačicama – kao novinski članak odnosno objavu na mrežnome portalu te u videoinačici, poput vijesti na vlogu ili televiziji. Za oblikovanje novinskih članaka upotrijebite digitalni alat Fodey koji nudi duhovite predloške za obradu i prezentaciju lažnih vijesti, a besplatan je za korištenje, dok se za montažu videopriloga možete koristiti alatom Kizoa. Vijesti učenici mogu obogatiti i dodatnim fotografijama, izjavama svjedoka i slično...

Ostale grupe nastoje potom prepoznati istinite u odnosu na lažne vijesti istodobno uočavajući stilske osobitosti žanra kao i moguće načine medijske manipulacije ciljanom publikom. Uočavajući na koje sve načine autori medijskih sadržaja mogu manipulirati medijskom porukom, kao i njezinom recepcijom, učenici će na taj način razvijati svoju medijsku pismenost, kritički odnos prema medijskom tekstu i osvijestiti ključne modele "čitanja između redaka" i traganja za relevantnosti i istinitosti medijskih sadržaja.

Ovom aktivnošću mogu se ostvariti ishodi međupredmetnih tema Građanski odgoj, Osobni i socijalni razvoj (primjerice – prema sadržajima medija i društvenih mreža treba se odnositi kritički, obrazlaže ulogu medija i civilnoga društva u oblikovanju demokracije, kritički procjenjuje utjecaj interesnih skupina na medije i sl.).

Postupci potpore

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, uvijek trebate na umu imati to da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualnim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

U uvodnome razgovoru o lažnim vijestima potaknite na raspravu učenike s teškoćama, neka iznose slobodno svoje mišljenje i stavove, ali nemojte inzistirati da usmeno izražavaju svoje mišljenje učenici kojima je izazovno usmeno izlagati (primjerice, učenici koji imaju poremećaj jezično-govorno-glasovne komunikacije, učenici s izraženom anksioznošću), osim ako ne izraze želju za tim.

Pružite podršku učenicima s teškoćama u korištenju digitalnih alata Fodey i Kizoa ako je potrebno.

Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan vršnjak koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje smjestite u grupu koja je uzorna ponašanja te će mu pomoći usmjeriti pažnju na zadatak ako je potrebno (važno je takvu učeniku dodijeliti aktivnu ulogu kako bi bio aktivan, stoga neka uređuje novinski članak, traži fotografije ili zapisuje tekst članka). Učeniku oštećena vida važno je omogućiti mjesto u grupi blizu zaslona na kojem će se oblikovati novinski članci te vršnjaka koji će mu opisivati neverbalnu komunikaciju članova grupe. Ako imate u razredu slabovidnog učenika, pazite na korištenje primjerenoga kontrasta pozadine i slova.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Za učenike koji žele znati više

Zadajte učenicima da tijekom dogovorenoga razdoblja na neki način zabilježe i izdvoje sve vijesti za koje misle da prenose informacije koje nisu dovoljno provjerene ili čiji sadržaj uopće ne odgovara naslovu članka ili najavi priloga te neka navedu ključne razloge zbog kojih smatraju da je vijest površno i nedovoljno obrađena.