Podijelite učenike u parove te ih uvedite u temu s pitanjem kako bi definirali riječ “medij”. Potom prozovite nekoliko parova kako bi podijelili s razredom svoju definiciju.

Definicija riječi “medij” u Školskom rječniku hrvatskoga jezika: sredstvo i način prenošenja podataka i sporazumijevanja među ljudima [masovni mediji].

Definicija riječi “media” u Oxford Languages: the main means of mass communication (broadcasting, publishing, and the internet) regarded collectively.

S učenicima podijelite poveznicu na alat Mentimeter kako biste kreirali oblak riječi koji se sastoji od dvije upute:

1) napiši vrste medija kojima se najčešće koristiš za informiranje (dopustite unos najviše triju pojmova)

2) napiši koje još vrste medija poznaješ (dopustite neograničen broj unosa kako biste dobili širu sliku o predznanju učenika o vrstama medija).

Učenici neka ovu anketu rješavaju pojedinačno kako biste dobili pregled o tome koliko su upoznati s raznim medijima te kojim se medijima u svom svakodnevnom životu služe u svrhu informiranja.

Provjerite učeničke odgovore. U alatu Mentimeter najčešći odgovori bit će napisani većim fontom te će biti jasno koji su mediji učenicima najbliži i najpoznatiji. Dajte im i povratnu informaciju u slučaju pravopisnih pogrešaka u nazivima medija.

Podijelite učenike u grupe tako da svaka dobije po jednu vrstu medija: online newspapers, blog, video, podcast, websites, vlog, online radio i social media. Kako bi se učenici osjećali međusobno ravnopravni i kako se nitko ne bi osjećao manje poželjan ili isključen, podijelite ih tako da učenici izvuku listić na kojemu piše određena vrsta medija. Potom, oni učenici koji imaju listiće s istom vrstom medija, čine zasebnu grupu.

Nakon formiranja grupa, dajte učenicima uputu da na internetu, u medijskom formatu koji su dobili kao grupa (video, podcast itd.), pronađu sadržaj na temu “Types of media”.

Napomenite im da sadržaji trebaju biti u različitim formatima – blogovi, videa ili podcasti kako bi se o različitm vrstama medija mogle informirati i osobe s teškoćama s vidom ili sluhom.

Za dijeljenje sadržaja koje pronađu na internetu upotrijebite zajednički Conceptboard koji, i u besplatnoj inačici, daje dovoljno funkcionalnosti za kvalitetnu suradnju i dijeljenje sadržaja. Na njemu će učenici postaviti poveznice koje su pronašli, a kako bi zadatak tekao vremenski ujednačeno, zadajte učenicima rok od 20 minuta za dovršetak.

Nakon što sve grupe postave svoje poveznice na materijale o vrstama medija, učenici predstavljaju rezultate pretraživanja interneta i koje su informacije o vrstama medija pronašli. Kako bi svi učenici bili uključeni, svi članovi grupe moraju reći barem jednu informaciju.

Da biste osigurali okruženje u kojem učenici pažljivo slušaju jedni druge, dajte im uputu da se svaka sljedeća grupa treba nadovezati na prethodnu te komentirati koje informacije su iste, a koje prethodno nisu spomenute.

Rezultat rada s različitim materijalima o vrstama medija podijelite na mrežnim stranicama škole što možete učiniti u vrijeme kada se obilježavaju dani medijske pismenosti Global Media and Information Literacy Week. Pridonesite obilježavanju i podizanju svijesti o ovoj važnoj temi tako da svoj nastavni sat na ovu temu registrirate kao događaj i podijelite na međunarodnoj razini: Event Registration.

Na kraju, s učenicima prokomentirajte koje su nove riječi naučili tijekom rada na zadatku. Metoda učenja na ovaj način, kroz rad na zadatku ili tzv. task based learning u stranim jezicima, naziva se EMERGENT LANGUAGE.

Učenici, na kraju, kreiraju listu riječi s krovnom temom mediji te zapisuju riječi koje su naučili u ovoj aktivnosti. Možete učenicima zadati da kreiraju podskupine riječi po različitim vrstama medija npr. TV - commercials, TV shows, speakers, news etc.

Postupci potpore

Prilikom prilagodbe scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju i učenici sa specifičnim teškoćama učenja predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi valja temeljiti na pojedinačnim obilježjima pojedinog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima,…), kao i obilježjima same teškoće. Preporučuje se učenika s teškoćama premjestiti u prednje klupe u razredu kako bi ga se moglo popratiti i pružiti mu dodatnu uputu ili pomoć pri izvršavanju zadatka.

U prezentacijskom dijelu aktivnosti važno je voditi računa o tome da predstavnik para i skupine ne bude učenik koji osjeća nelagodu tijekom čitanja ili javnog nastupa zbog svoje teškoće (primjerice, učenik s poremećajem jezično-govorne glasovne komunikacije ili učenik koji ima izraženu tjeskobu).

U samostalnom radu predvidite više vremena za rješavanje ankete za učenike s teškoćama, što se posebno odnosi na učenike s disleksijom kojima je ono potrebno za čitanje i pisanje.

Provjeravajte snalaze li se učenici s teškoćama u spomenutim digitalnim alatima. Po potrebi, osigurajte i pisane upute sa slikovnim prikazima radi lakšeg korištenja alata. Za učenike s oštećenjem vida valja prilagoditi svjetlost i kontrast na zaslonu i obratiti pažnju na veličinu slova.

Po potrebi, osigurajte rad u paru za one učenike koji imaju izražene teškoće. Provjeravajte kako par napreduje u izvršavanju zadatka.

Vodite računa o tome da je učenik s teškoćama u skupini s onim učenikom koji nema poteškoća u svladavanju gradiva, strpljiv je i pozitivno utječe na učenika s teškoćom. Učenike s motoričkim teškoćama uparite s učenikom koji se dobro snalazi u digitalnim alatima.

Ako u razredu postoje učenici s poremećajem iz autističnog spektra, valja im najaviti strukturu sata na početku, kao i svaku daljnju promjenu aktivnosti.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama . Također, potražite Informativni letak o razvojnom jezičnom poremećaju i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Za učenike koji žele znati više

Zadajte učenicima da istraže povijest medija te kako su se mediji kroz povijest razvijali. Neka učenici rezultate svoga istraživanja prikažu na vremenskoj crti u alatu Canva. Predstavljaju ih u razredu te raspravljaju o tome što su sve mediji i na koji se sve način upotrebljavaju za prenošenje poruka.

Upitajte učenike što znači biti pismen te ih nekoliko prozovite da kažu svoje ideje. Definicija pismenosti u rječniku Cambridge Dictionary navodi da je riječ literacy – the ability to read and write.

Potom pitajte učenike što bi značilo da je netko medijski pismen – media literate. Na stranicama Center for Media Literacy navodi se sljedeća definicija: Media Literacy is the ability to access, analyze, evaluate and create media in a variety of forms.

Podijelite s učenicima tu definiciju i naglasite da nema općeprihvaćene definicije medijske pismenosti te da se ona razvija i mijenja paralelno s razvojem medija.

Objasnite učenicima da mediji imaju velik utjecaj na javnost i javno mnijenje te da pokušaju vlastitim riječima objasniti što bi bila razlika između činjenice (fact) i mišljenja (opinion) o nečemu. Prozovite nekoliko učenika da podijele svoje ideje.

Mogući odgovori:

FACT – information that can be verified or checked

OPINION – an expression of what someone feels or thinks about something

Zadajte im da kažu neki podatak/informaciju, a potom i mišljenje o nekoj temi, na primjer, o sportu, glazbi i slično. Učenici će imati različita mišljenja, no podatci su uvijek isti, Ed Sheeran je održao koncert - Ed Sheeran je održao spektakularan koncert; nogomet je sport - nogomet je dosadan sport itd. U ovom zadatku otkrit ćete jesu li učenici razumjeli razliku između podatka i mišljenja.

Zajedno s učenicima pogledajte video FACT OR OPINION te im potom zadajte da u parovima napišu nekoliko naslova s kojima su se susreli u svom svakodnevnom životu u raznim medijima koji se mogu svrstati u dvije kategorije: Fact vs. Opinion. Budući da su učenici u svakodnevnom životu izloženi medijima na hrvatskome jeziku, a ovaj zadatak rješavaju na engleskome jeziku, dajte im uputu o tome kako se naslovi pišu. Više o pravilima pisanja naslova pročitajte na BBC. The language of headlines, a materijal možete podijeliti i s učenicima. Tako će, pri rješavanju zadatka i prevođenju naslova iz medija s hrvatskoga jezika na engleski, imati podršku i primijeniti pravila pisanja. Dopustite učenicima da slobodno potraže naslove na internetu ako ih se ne mogu sjetiti. Na taj način, učit će i kako pretraživati internet odnosno tehniku korištenja ključnih riječi pri pretraživanju. U svakodnevnom životu često se susrećemo s ljudima koji, iako im je internet dostupan, ne uspijevaju pronaći ono što im treba jer ne znaju kako brzo i učinkovito doći do željene informacije.

Učenici pišu svoje primjere naslova u zajedničkom, dijeljenom dokumentu u alatu Word koji je podijeljen u dva stupca FACT i OPINION .

Prokomentirajte s učenicima vrste riječi koje se koriste u objektivnom prenošenju informacija nasuprot onima koje se koriste u izjavama koje uključuju osobno mišljenje odnosno stav onoga tko prenosi informaciju. Odgovori su da se, u prijenosu informacija koje uključuju nečije mišljenje ili stav o informaciji, nalaze pridjevi. Prokomentirajte s učenicima kako bi naslovi, koji uključuju mišljenje, glasili kada bi bili samo činjenični i obrnuto - kako bi naslovi, koji su činjenični, postali takvi da izražavaju nečije mišljenje. Ovdje je jako važno da učenici uoče kako se, izražavanjem mišljenja u medijima, potiče osjećaj kod čitatelja koji ga privlači da otvori članak ili da stvara određeno javno mnijenje i promiče stavove iza kojih stoji određena grupa ljudi kojoj to odgovara. I jedno i drugo medijima donosi dobit.

Podijelite s učenicima materijal koji možete odabrati na ovoj poveznici Identifying the difference between fact and opinion te im zadajte da u grupama rade na zadatcima koji se nalaze na poveznici. Grupe kreirajte tako da budu mješovite po spolu i sposobnostima učenika. Zadajte vremenski rok za koji mislite da je učenicima potreban kako bi riješili zadatke. Kada učenici riješe zadatke, grupe koje su imale iste zadatke uspoređuju svoja rješenja te raspravljaju o eventualnim razlikama i dolaze do zajedničkog zaključka koji je odgovor točan. Tijekom ove faze rada nastavnik promatra i ne utječe na konačan rezultat.

Na kraju, učenici predstavljaju svoja rješenja te, ako je bilo razilaženja u mišljenjima, objašnjavaju kako su došli do zajedničkog zaključka te koje su argumente koristili pri zastupanju svojih stavova.

Nastavnik potom dijeli rješenja zadataka s učenicima te oni osvještavaju jesu li se priklonili mišljenju drugačijem od svojega i kada je njihovo mišljenje bilo točno te zašto su tako postupili. Učenici, na taj način, grade svijest o svojim stavovima, vlastitim vrijednostima i osnažuju svoje samopouzdanje kroz razumijevanje načina komunikacije koji utječu na promjenu ponašanja ili zauzimanja stavova.

Postupci potpore

Poželjno je da video FACT OR OPINION sadrži titlove. Za učenike s oštećenjem vida valja prilagoditi svjetlost u prostoru te svjetlinu i kontrast na ekranu.

Vodite brigu o tome da učenici sudjeluju u aktivnostima koje za njih imaju najmanje prepreka u odnosu na prisutno ograničenje, primjerice, da učenik s poremećajem jezično-govorne glasovne komunikacije u zadatku ne treba govoriti ili pisati u alatu Word (osim ako ne izrazi želju za time).

Provjeravajte snalaze li se učenici s teškoćama u spomenutim digitalnim alatima. Po potrebi, osigurajte i pisane upute sa slikovnim prikazima radi lakšeg korištenja alata. Za učenike s oštećenjem vida valja prilagoditi svjetlinu i kontrast na zaslonu i obratiti pažnju na veličinu slova.

U prezentacijskom dijelu aktivnosti važno je voditi računa o tome da predstavnik skupine ne bude učenik koji osjeća nelagodu tijekom čitanja ili javnog nastupa zbog svoje teškoće (primjerice, učenik s poremećajem jezično-govorne glasovne komunikacije ili učenik koji ima izraženu tjeskobu).

Učenike s poremećajem aktivnosti i pažnje valja uklopiti u skupinu u kojoj se nalaze oni koji djeluju usmjeravajuće (oblik vršnjačke podrške). Vodite računa o tome da u jednoj skupini nije više učenika s teškoćama, već da su raspoređeni u različite skupine.

Mediji imaju veliku moć i utjecaj na javno mnijenje, a često ih nismo ni svjesni. Mediji su svuda oko nas. Sve, čime prenosimo neku poruku, sve što nam pruža bilo kakvu informaciju, jest medij. Recite učenicima da se okrenu oko sebe i kažu koje medije i njihove poruke uočavaju. To mogu biti plakati na kojima su navedeni nazivi izdavača, letci koji govore o zdravlju, plakati koje su izradili sami učenici, ali i oznake na odjeći učenika koje daju informaciju o proizvođaču, kao i natpisi na majicama.

Nakon što ste potaknuli učenike da uoče različite medije i zaključili da su mediji svuda oko nas, iako ih često nismo ni svjesni, recite im da razmisle o reklami koju su posljednju vidjeli i kako je ta reklama utjecala na njihove osjećaje. Potaknite učenike da podijele svoja iskustva te da pokušaju analizirati zašto je reklama kod njih izazvala takve osjećaje. Potom ih pitajte jesu li ikad vidjeli neku reklamu koja je kod njih izazvala ružne osjećaje, naljutila ih ili ih je rastužila. O kakvim se reklamama radilo? Izazivaju li sve reklame kod svih osoba iste osjećaje? Učenici bi trebali zaključiti da različiti ljudi različito reagiraju na razne reklame i poruke. Potom ih pitajte da razmisle o čemu to ovisi. Odgovor je da doživljavanje poruka ovisi o iskustvu primatelja. Korporacije upotrebljavaju razne tehnike u medijima kako bi nas privukle da potrošimo novac i kupimo ono što nam žele prodati. No, u oglašavanju se mogu promicati pozitivni i negativni stavovi, ono može utjecati na to kako gledamo na svijet oko sebe, ali i na sliku o sebi. Posebno su opasne reklame koje u svojim porukama banaliziraju nasilje, promiču stvaranje stereotipa poput ženskih i muških poslova ili standarda izgleda koji se posebno nameće ženama kojima je zabranjeno imati višak kilograma, ostarjeti i slično. Nametnute nerealne vrijednosti su i same nerealne te je važno učenike osvijestiti o tome da se u reklamama koriste velike količine šminke kao i aplikacije za uređivanje i otklanjanje “nesavršenosti”.

Pitajte učenike znaju li što znače riječi ethical i misleading i na koji način bi ih mogli povezati s temom medija i oglašavanja. Kada učenici podijele svoja mišljenja o značenju riječi, potaknite ih da razmisle o tome koja pitanja bi mogli postaviti u vezi s reklamama kako bi provjerili jesu li istinite i etički prihvatljive. Podijelite s učenicima poveznicu na alat Mentimeter u kojem odaberite funkcionalnost pisanja otvorenog odgovora kako bi učenici napisali svoje ideje za pitanja.

Neka pitanja, koja si možemo postaviti kako bismo se kritički osvrnuli na oglase, su sljedeća:

1. Tko je autor i koja je svrha oglasa?

2. Na koji način oglas privlači pažnju?

3. Na koga oglas cilja?

4. Koje životne vrijednosti oglas promiče?

5. Što je iz oglasa izostavljeno?

6. Možeš li vjerovati oglasu?

Podijelite učenike u grupe od najviše četiri učenika te svakoj grupi dodijelite po jedan oglas/reklamu na koju se trebaju kritički osvrnuti. Na ovoj poveznici možete pronaći neke primjere za analizu: Top 10 Most Misleading TV Commercials.

Nakon provedene analize zadane reklame, pomoću pitanja za kritički osvrt, predstavnici grupa u govoru dijele odgovore i donose zaključak o tome zašto je reklama zavaravajuća.

Zadajte učenicima da u grupama, u kojima su analizirali reklame, daju prijedlog o tome kako je promijeniti kako bi postala istinita i etički prihvatljiva.

Na kraju, predstavnici grupa prepričavaju svoje ideje o promjenama u reklamama.

Potaknite učenike da naprave akciju promidžbe jačanja mentalnog zdravlja tako da razotkriju neetičke reklame kroz plakate koje će staviti na vidljivo mjesto u školi. Na plakatima trebaju istaknuti što je u reklamama lažno te promicati inkluziju, toleranciju, prirodnu različitost ljudskih tijela kao i zdrav život koji se zasniva na istinitim informacijama.

Postupci potpore

Prilikom razredne rasprave učeniku s oštećenjem sluha osigurajte dobru vidljivost lica i usana govornika. Pričekajte nakon postavljanja pitanja kako biste i učeniku s oštećenjem sluha dali priliku da se javi i odgovori (stanka osigurava vrijeme za obradu informacija). Ne ustrajte na tome da učenici s teškoćama, kao što su poremećaj govora ili izražena anksioznost, govore - osim ako se za to ne jave sami.

Učeniku sa specifičnim teškoćama učenja, ako je potrebno, omogućite vršnjačku pomoć pri zapisivanju odgovora u digitalni alat (Mentimeter).

Tijekom rada u skupini vodite računa o tome da učenik s teškoćama aktivno sudjeluje u svim aktivnostima te da nikako ne bude dio skupine kao pasivni promatrač. Važno je da unutar skupine učenik s teškoćama dobije jasne upute i zadatke. Vodite brigu o tome da učenici sudjeluju u aktivnostima koje za njih imaju najmanje prepreka u odnosu na prisutno ograničenje.

Za učenike koji žele znati više

Zadajte učenicima da provedu istraživanje i prikupe primjere reklama u kojima se promiču stereotipi. Učenici predstavljaju svoje primjere pred ostatkom razreda te vode raspravu o vrstama stereotipa i kako takve reklame utječu na mentalno zdravlje.