Koristeći se kanalom YouTube, učenicima se najprije pusti audiosnimka izvedbe neke arije ili ansambla iz opernog djela koje će se obrađivati na sljedećim nastavnim satima (Nikola Šubić Zrinjski, Ero s onoga svijeta, Čarobna frula, Carmen, Rigoletto). Učenici se podsjećaju na naučeno o pjevačkim glasovima (podjela glasova na ženski i muški te njihova unutarnja podjela prema opsegu i vrsti) te o načinu pjevanja (podjela ansambala na duet, tercet, kvartet, kvintet... te zbor). Zatim se s pomoću projektora ili pametne ploče učenicima prikaže isti operni ulomak, ali kao vizualni medij. Zajedno s učenicima komentiramo zašto se opera naziva glazbeno-scensko djelo te metodom oluje ideja komentiramo što je potrebno da bi opera nastala kao djelo, a što kao predstava. Ako je nekim učenicima oluja ideja poteškoća, može se koristiti metoda vruće olovke. Putem izrečenog ili napisanog te dedukcijom spoznajemo koji umjetnici sudjeluju u stvaranju djela, a koji u stvaranju predstave. Uvodimo pojmove autor i autorski tim. S pomoću projektora i prezentacije u programu PowerPoint učenicima slikovito prikazujemo kako izgleda libreto, kako partitura (prikazujemo autograf i tiskanu verziju) te klavirski izvadak. Uspoređujemo zaključke s predmetima Hrvatski jezik te strani jezik, ovisno o djelu koje smo odabrali (libreto – književni predložak); Likovna kultura i Tehnička kultura (scenografija, kostimografija, tiskani materijal) te međupredmetnim temama Poduzetništvo (zašto je produkcija opere skupa; sponzori i pokrovitelji; može li se kulturna djelatnost financirati iz vlastitih izvora prihoda) te Građanski odgoj (svijest o kulturi kao društvenoj potrebi; odlazak u kazalište kao kulturološki i socijalni kontakt). Tada učenici u grupama, s pomoću digitalnog alata Popplet, izrađuju umnu mapu sa shemom strukture opere kao djela i kao predstave.

Sve je postupke potrebno oblikovati u dogovoru sa stručnim suradnicima škole (psiholozima, logopedima, edukacijskim rehabilitatorima, socijalnim pedagozima) promišljajući ih i provodeći u skladu s osnovnim načelom individualizacije u kojoj je učenik u središtu aktivnosti.
Budući da je opera snažno prožeta slušnim i vidnim doživljajem, najizazovnije će biti prilagodbe za učenike koji imaju oštećenje sluha.
Za učenike s oštećenjem sluha, u svrhu pristupačnog omogućavanja slušanja skladbi, može se prilagoditi prostor. U tom se slučaju preporučuje amfiteatralno razmjestiti klupe (u polukrug). Učenik s oštećenjem sluha sjedi otprilike u sredini polukruga kako bi na najbolji način slušno i vizualno raspolagao informacijama koje dobiva. Nadalje, nastavnik bi se trebao izražavati jasnim, malo sporijim i razgovijetnim govorom. Također, sve što se tijekom nastavnog sata obrađuje treba biti napisano na nastavnim listićima (uručcima) i dati učeniku s oštećenjem sluha na početku sata kako bi lakše i kvalitetnije pratio sadržaj. Nastavni listići (uručci) trebaju biti napisani kratkim i jasnim rečenicama, s naglašenim ključnim pojmovima i njihovim objašnjenjima. Tekst bi također trebalo popratiti i slikovnim materijalom koji upotpunjuje pisane informacije. Pri izradi nastavnog uručka odaberite dvije boje fonta kako biste jasno odvojili podatke koje su učenici prije naučili od novih pojmova koje želite predstaviti (opera kao djelo, kao predstava, uloga autora, autorskog tima). Svi zapisi trebaju biti grafički organizirani u manje cjeline, pisani uobičajenim poretkom riječi, fontom veličine 14, tipa sans-serif, povećanim proredom i ljevostranim poravnanjem.

Za izradu umne mape s pomoću digitalnog alata Popplet oblikujte grupe u kojima će učenik s teškoćama biti s učenicima bez teškoća. Predvidite i jasno istaknite grupi mogućnosti i uloge učenika s teškoćom koje se temelje na njegovim jakim stranama. Primjerice, pri izradi umne mape učenici s oštećenjem mišićno-koštanog sustava mogu davati ideje koje će ostali članovi grupe digitalno ostvariti. Također, učenici s oštećenjem sluha mogu smišljati natuknice koje će biti uvrštene u umnu mapu.

Prije rada u digitalnom alatu Popplet provjerite učenikovo razumijevanje ili znanje za rad u tom alatu. Uvijek mu možete kratko objasniti upotrebu alata ili dati pisane upute koje su grafički i jezično prilagođene učeniku s obzirom na njegove potrebe.

U radu se koristite Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama za pripremu materijala te oblikovanje pitanja i zadataka.

Metodom debate organizirajte dvije skupine zainteresiranih učenika, koji izmjenično iznose argumente za ili protiv postavljene tvrdnje. Afirmacijska skupina zastupa tvrdnju da su opera, kazalište, a tako i kultura potreba društva koju u sukobu brani afirmativnim argumentima. Negacijska ekipa suprotstavlja se tvrdnji debate, odnosno afirmacijskoj skupini iznoseći protuargumente da bi pobila tvrdnju debate te brani stajalište da su opera i kultura skupe, a samim time i nepotrebne. Debata se može organizirati virtualno na platformi Kialo.

Učitelj s pomoću prezentacije u alatu PowerPoint objašnjava nastanak opere kao predstave te strukturu kazališne kuće, rabeći 360° prikaz kazališta (Royal Opera House London, Sydney Opera House, Margravia Opera House Bayreuth). Učenici se podsjećaju na autore i autorski tim u postupku nastajanja djela i predstave. Kao podsjetnik upotrebljavamo metodu vrućeg stolca, u kojoj je jedan učenik upoznat s osobom koju predstavlja (skladatelj, libretist, dirigent, redatelj, kostimograf, scenograf, koreograf, pjevač, glazbenik u zboru, orkestru, član baletne skupine…), a drugi učenici, postavljajući pitanja, pokušavaju odgonetnuti tko je ta osoba. Ponovljeno koreliramo s međupredmetnim temama Građanski odgoj (suradnja, poštovanje, pomaganje) te Poduzetništvo (glazbena zanimanja i neglazbena zanimanja vezana za glazbu). Tada učenici dobivaju zadaću da metodom svjetski kafić (World Cafe) istraže najuglednije operne kuće u svijetu te izvuku najvažnije činjenice o tim kazalištima: mjesto gdje se nalaze, nastanak, važni datumi, produkcija. Učenike podijelimo po kontinentima te je domaćin predstavnik kontinenta. Prikupljene podatke učenici upisuju i obrađuju u digitalnom alatu Conceptboard. Istražene podatke koreliramo s predmetima Povijest i Geografija raspravljajući s učenicima zašto su velika kazališta nastala baš u tim gradovima i državama te baš u vrijeme kad su izgrađena, predviđajući povijest glazbe koju će učenici učiti u osmom razredu.

S pomoću digitalnog alata NatGeo MapMaker, ucrtaju u kartu te važne i velike operne kuće u svijetu s pripadajućim fotografijama i podatcima. Važno je istaknuti da se za preuzete podatke i fotografije moraju citirati izvori (Citiranje u digitalnom okruženju) U ovoj se aktivnosti učenicima, ponavljajući pojam autora i autorskog tima, objašnjava i pojam autorskog prava (Zakon o autorskom pravu; O autorskom pravu).

Sve je postupke potrebno oblikovati u dogovoru sa stručnim suradnicima škole (psiholozima, logopedima, edukacijskim rehabilitatorima, socijalnim pedagozima) promišljajući ih i provodeći u skladu s osnovnim načelom individualizacije u kojoj je učenik u središtu aktivnosti.

Pri oblikovanju prezentacije u alatu PowerPoint, kojom će se učenicima objasniti kako nastaje opera, potrebno je slijediti upute o pristupačnosti sadržaja (Carnet, Smjernice za osiguravanje digitalne pristupačnosti, 2019.). Tako će uradak biti dostupniji učenicima s različitim teškoćama. Za učenika s oštećenjem vida posebno je važno pri izradi nastavnog uručka (listića), koji će im poslužiti kao podsjetnik, usmjeriti se na veličinu i boju fonta, boju pozadine, prored, jasno označavanje i veličinu vizualnih prikaza. Jezična prilagodba treba slijediti pravila jednostavnog jezika (sažeto, jasno, bez metafora osim ako su nužne, a onda trebaju biti objašnjene). Slijedite jednostavnost strukture prezentacije. Preporučuje se prezentaciji dodati audiozapis opisa slajda.
Učeniku s oštećenjem vida prezentaciju je potrebno unaprijed poslati kako bi se upoznao s temom i lakše pratio brzi tempo nastavne aktivnosti. Također, pri praćenju sadržaja te rada na računalu ili tabletu potrebno je prilagoditi postavke koje se odnose na svjetlinu zaslona, veličinu prikaza i jačinu kontrasta. Prema potrebi, može se uključiti i čitač zaslona ili značajka koja pretvara govor u tekst. Također, učeniku s oštećenjem vida potrebno je omogućiti pomoć kolege koji će mu opisivati ključne vizualne informacije tijekom aktivnosti kako bi imao potpunije informacije za oblikovanje percepcije i usvajanje znanja.
Učenicima s oštećenjem vida može biti teško pratiti brzi slijed pitanja i odgovora tijekom metode vrućeg stolca. Zato osigurajte tempo koji će moći pratiti i provjeravajte razinu razumijevanja.

Ako je u razredu učenik s oštećenjem mišićno-koštanog sustava, tijekom rada u grupi preporučuje se odredtiti dio zadatka koji će odraditi. Na taj će način osigurati svojoj grupi učinkovitost i brzinu koja je u skladu s drugom grupnom u razredu.

Provjerite pristupačnost digitalnog alata Conceptboard i alata NatGeo MapMaker s obzirom na osobitosti teškoća pojedinog učenika. Uvijek mu možete kratko objasniti upotrebu alata ili dati pisane upute koje su grafički i jezično prilagođene učeniku s obzirom na njegove potrebe.

Koristite se Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama za pripremu materijala i oblikovanje pitanja i zadataka.

Učenicima koji žele znati više zadajte da osnuju vlastito kazalište te simuliraju postavljanje jedne operne predstave. Učenik, koji će biti intendant kazališta, bira suradnike, izračunava troškove te s pomoću autorskog tima predstave razrađuje ideju postavljanja predstave. Intendant koncepciju predstavlja u digitalnom alatu Conceptboard.

Na početku s učenicima, s pomoću metode oluje ideja, ponavljamo opernu strukturu, umjetnike uključene u nastanak opere kao djela i opere kao predstave te strukturu kazališta. Učenici dobivaju zadatak da, služeći se mrežnim stranicama te dostupnim knjigama, istraže povijest nastanka i razvoj opere, njezinu detaljnu strukturu kao djela te kao predstave. Prikupljene podatke upisuju i obrađuju u digitalnom alatu Conceptboard. Nakon toga učenicima prikažemo neke, već postojeće, muzeje posvećene operi (Museo Teatrale alla Scala, Arena Museo Opera, Opera Museum). Upozorimo ih na razliku između praizvedbe i premijere djela jer će poslije u svoj muzej unositi podatke o tome. Na osnovi istraženih podataka i viđenih nacrta postojećih muzeja, učenici najprije na papiru izrade organizacijsku strukturu muzeja, a zatim, služeći se digitalnim alatom Artsteps, osmisle svoju virtualnu galeriju ili muzej u kojima prikazuju strukturu i povijest opere, važne operne skladatelje i libretiste te njihova djela, pjevače, dirigente i važne operne produkcije. Ova se aktivnost provodi pojedinačno ili skupno, ovisno o darovitosti i zainteresiranosti učenika. Aktivnost se može provoditi tako da pojedini učenik ili grupa izrade samo dio virtualnog muzeja, a poslije se sva građa spoji u jedan muzej. Time potičemo suradnički odnos učenika te samoprocjenu i vršnjačku procjenu između željenog i ostvarenog. Važno je ponovno istaknuti da se za preuzete podatke i fotografije moraju citirati izvori (Citiranje u digitalnom okruženju), ponavljajući pojam autora i autorskog tima te pojam autorskog prava (Zakon o autorskom pravu; O autorskom pravu).

Sve je postupke potrebno oblikovati u dogovoru sa stručnim suradnicima škole (psiholozima, logopedima, edukacijskim rehabilitatorima, socijalnim pedagozima) promišljajući ih i provodeći u skladu s osnovnim načelom individualizacije u kojoj je učenik u središtu aktivnosti.

Metoda oluje ideja može biti produktivna za većinu učenika, ali ne i za učenike s teškoćama, posebno učenike s poremećajem iz autističnog spektra. Njih je potrebno usmjeriti početnom idejom, ključnim riječima ili jasnim primjerom u kojemu ćete dati prikaz definirane činjenice koja se veže za opernu strukturu ili umjetnike u operi. Tako ćete ih potaknuli da sudjeluju u aktivnosti.

Za istraživanje mrežnih izvora potrebno je dobro poznavati i primjenjivati ključne riječi, a u pravilu i dobro poznavati strani jezik (pismo). To može biti problem za učenike s poremećajem iz autističnog spektra. Zato osigurajte da ti učenici pretraživanje provode u paru s učenikom bez teškoća koji se senzibilan i iskazuje volju za pružanje potpore. Drugi je način da im omogućite pisane upute za rad tako da ih vode korak po korak što trebaju činiti kako bi se što djelotvornije organizirali i pozornost usmjerili na sadržaj. Upute trebaju sadržavati i popis ključnih riječi (pojmova) koje će im pomoći pri pretraživanju i prikupljanju podataka.

U ovoj cjelini posebnu pozornost treba usmjeriti na jezičnu zahtjevnost i pojmove koje učenici trebaju upotrijebiti. Zato provjerite razumiju li učenici pojmove praizvedba, premijera, libreto, skladatelj i operna produkcija. Preporučuje se izrada nastavnog uručka (listića) s tim pojmovima i njihovim objašnjenjima, koji im može služiti kao podsjetnik na ono što je važno i pomoći u učenju. Sadržaj uručka (listića) treba jezično prilagoditi tako da su rečenice kraće, s uobičajenim poretkom riječi i jasno izrečenim svim rečeničnim dijelovima, bez metafora. Također, tekst podrazumijeva i grafičku prilagodbu poput upotrebe određene vrste fonta (npr. Arial, Verdana), koji je uvećan, dvostrukog proreda, povećanog razmaka među slovima i ljevostranog poravnanja.

Ako je u razredu učenik s oštećenjem mišićno-koštanog sustava, predlaže se rad u paru ili grupi kako bi kolega učenik pružio potporu pri upotrebi digitalnog alata te u poboljšanju učinkovitosti i brzine rada.
Prije rada u digitalnim alatima Conceptboard i Artsteps provjerite učenikovo razumijevanje ili znanje za rad u tim alatima. Uvijek mu možete kratko objasniti upotrebu alata ili dati pisane upute koje su grafički i jezično prilagođene učeniku s obzirom na njegove potrebe.

Učenici s pomoću digitalnog alata Book Creator izrađuju katalog vlastitog muzeja. Katalog treba biti pravopisno točan, pregledan, grafički i likovno zanimljiv te u suglasju s virtualnim muzejom.