Na platformi YouTube u kanalu Sveučilišta u Zagrebu pronađite kratak dokumentarni film (traje devet minuta) o poznatim hrvatskim znanstvenicima. Razgovarajte s učenicima o filmu, pitajte ih koje su im osobe već poznate, što znaju o njima, a što dosad nisu znali, koje im osobe nisu bile poznate. Neka učenici kažu kakav je njihov pogled na znanstvenike u društvu: o tome što sve znanstvenici istražuju, otkrivaju, objašnjavaju, o njihovu doprinosu cijelom društvu. Pritom ih potaknite neka se osvrnu i na društvene i povijesne okolnosti za vrijeme života i rada tih znanstvenika, neka ih usporede s današnjim vremenom, načinom života i društvenim okolnostima, posebice neka razmisle o društvenim slobodama u prošlosti i danas (s obzirom na povijesne okolnosti, političke sustave).

Nakon toga podijelite učenike u pet grupa. Dajte im zadatak neka pretraže mrežne izvore, pronađu i odaberu jednoga hrvatskog znanstvenika ili znanstvenicu iz prošlosti i iz suvremenosti. Nako što su odabrali znanstvenika ili znanstvenicu članovi grupe trebaju istražiti podatke služeći se različitim mrežnim izvorima: Wikipedijom, Hrvatskom enciklopedijom, Hrvatskim biografskim leksikonom i jednim medijskim izvorom (portalom). Zadatak je usporediti pronađene podatke, sličnosti i razlike u opisivanju i predstavljanju rada i postignuća znanstvenika ili znanstvenice.

Za upisivanje rezultata istraživanja možete u alatu Word oblikovati tablicu i objaviti je u aplikaciji Teams. Učenici će je surađujući uređivati, svima će biti vidljivi rezultati tijekom izvješćivanja i komentiranja. U tablicu treba upisati izvor podataka, zapažanja o pronađenim podatcima: tko su autori, jesu li navedena imena, provjeriti je li riječ o stručnjacima za to područje, jesu li informacije potkrijepljene izvorima, dokazima; koje su sličnosti, a koje razlike među navedenim informacijama i kakva su stilska obilježja teksta, koja je namjena teksta (informiranje, upućivanje, dokazivanje, uvjeravanje, zabavljanje). Neka svaka grupa predstavi svoje rezultate i zaključke.

Uputite učenike neka istraže obilježja prikaza kao vrste teksta (trebaju navesti vrste prikaza s obzirom na medij u kojem se objavljuje, opisati trodijelnu strukturu teksta, stilska i jezična obilježja). U aplikaciji Teams objavite poveznicu na kojoj učenici trebaju pročitati popularno-znanstveni članak. U alatu Word napišite im smjernice za svaki dio teksta: koje podatke treba navesti u uvodu, što treba sadržavati središnji dio, a što se piše u završnom dijelu; tako će oblikovati koncept za pisanje prikaza.

Nakon toga zadatak je napisati prikaz pročitanog popularno-znanstvenog članka. Pripremite tablicu za vršnjačko vrednovanje, dogovorite se s učenicima neka u parovima razmijene prikaze i jedni drugima napišu povratnu informaciju služeći se tablicom za vrednovanje. Nakon toga prikaze možete pregledati i pripremiti za objavu na školskoj mrežnoj stranici.

Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu nastavnika, kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti.

Prije početka rada provjerite znaju li se učenici koristiti svim navedenim digitalnim alatima: Word,Teams. Ako je potrebno, izradite pisane ili slikovne upute za njihovo korištenje. Provjerite razumije li učenik uporabu zadanih alata. Ako za učenika izrađujete pisane upute, povećajte font, Arial ili Calibri, barem na 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova. Nekim učenicima s teškoćama bit će potrebno pripremiti tekst filma koji će gledati (ako ne postoje titlovi). Učenici film mogu pogledati i unaprijed ili samo sjediti bliže izvoru zvuka.

Učenicima s oštećenjem vida osigurajte pomoćnika/vršnjaka koji će im opisivati viđeno u filmu. Učeniku s teškoćama dajte jasnu ulogu u grupi, kako bi mogao ravnopravno sudjelovati. Za neke učenike bit će potrebno unaprijed pripremiti informacije koje istražuju, kako bi im se smanjila količina teksta, a tekst treba biti grafički prilagođen.

Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka.

Pružite povratne informacije i podršku nakon izvršavanja zadatka, kako bi se učenicima pomoglo u razumijevanju pojma i daljnjem razvoju vještina.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Potaknite učenike na to da na portalu Medijska pismenost istraže upute za provjeru izvora informacija i neka s pomoću alata Adobe Spark oblikuju letak na kojem će napisati savjete za provjeru izvora informacija i njihove istinitosti. Zatim letak mogu objaviti na školskoj mrežnoj stranici ili na stranici društvene mreže (kao doprinos razvijanju medijske pismenosti).

Metodom obrnute učionice učenici trebaju istražiti što je prikaz, koja su strukturna, stilska i jezična obilježja prikaza i koje su vrste prikaza s obzirom na medij u kojem se objavljuju. Na početku aktivnosti potaknite učenike na to da s pomoću Hrvatskoga jezičnog portala i Rječnika hrvatskoga jezika (ur. Jure Šonje) istraže i opišu značenje riječi popularizacija; neka navedu i objasne njezino podrijetlo. Pitajte učenike znaju li kako se zove znanstvena grana koja se bavi istraživanjem podrijetla riječi, a kako se zove znanost koja proučava jezik i znaju li još neke jezične znanosti. Razgovarajte s njima o tome je li znanost popularna i što doprinosi popularnosti neke znanosti ili znanstvene discipline.

Nakon toga učenike podijelite u pet skupina i neka svaka skupina raspravlja o jednom pitanju vezanom uz popularizaciju znanosti. Je li potrebna popularizacija znanosti, koje su pozitivne, a koje negativne strane popularizacije znanosti? Koja je uloga medija u popularizaciji znanosti, kako prikazuju znanost i jesu li ti prikazi uvijek točni, pouzdani, etični? Kako popularizirati znanost među mlađom populacijom? Trebaju li znanstvenici biti aktivni u popularizaciji znanosti ili je njihov glavni zadatak istraživati? Kako popularizacija znanosti utječe na financiranje istraživanja? Neka učenici grafički prikažu svoje ideje i rezultate rasprave s pomoću alata Popplet. Svaka grupa treba izvijestiti ostale učenike, a zatim svi učenici mogu komentirati prikazane ideje i postavljati pitanja.

Nakon rasprave možete se dogovoriti s učenicima neka snime jedan kratki video s učeničkim izjavama i komentarima o popularizaciji znanosti, a zatim ga objaviti na školskoj stranici društvene mreže. Za nastavak aktivnosti pronađite jedan popularno-znanstveni članak i u aplikaciji Teams objavite poveznicu na kojoj učenici trebaju pročitati odabrani članak. Nakon čitanja popularno-znanstvenog članka najprije trebaju analizirati njegova strukturna i stilska obilježja (odrediti što sadrži uvod, što je navedeno u središnjem dijelu, a što u završnom; prepoznati i navesti odlike stila kojim je pisan tekst). U alatu Word možete oblikovati nastavni listić. Jedan zadatak neka bude popunjavanje tablice u kojoj će analizirati zadana stilska i strukturna obilježja članka, a drugi zadatak neka sadrži smjernice za oblikovanje prikaza.

Nastavni listić možete ispisati i podijeliti učenicima ili ga objaviti u digitalnom obliku u aplikaciji Teams. Neka učenici u tablicu upisuju strukturna i stilska obilježja pročitanog članka. Zatim prema zadanim smjernicama pišu prikaz tog teksta u alatu Word. Učenici u paru trebaju razmijeniti napisani prikaz, neka ih pošalju e-poštom kao privitak, a zatim prema tablici za procjenu svatko treba napisati i poslati povratnu informaciju. Kad svi učenici završe zadatak, razgovarajte s njima o provedenom zadatku, neka pročitaju prikaze i primljene povratne informacije.

Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu nastavnika, kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti.

Učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju konkretizirajte zadatak istraživanja. Unaprijed im pripremite tekst koji trebaju proučiti, kako bi im se smanjila količina informacija. Tekst po potrebi grafički prilagodite. Pri podjeli u grupe učeniku s teškoćama dajte jasnu ulogu.

Neka učenik s teškoćama bude aktivan sudionik, u skladu sa svojim mogućnostima, a ne pasivan promatrač. Neki učenici možda se neće osjećati ugodno u grupnom radu pa im omogućite individualni rad.

Učeniku s teškoćama unaprijed pošaljite temu nastavnog sata, radne listove, ključne riječi ili vizualni raspored sata te mu na taj način osigurajte interakciju i suradnju, a smanjite frustraciju.

Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka.

Provjerite razumije li učenik uporabu zadanih alata: Popplet,Teams.

Ako za učenika izrađujete pisane upute, povećajte font, Arial ili Calibri, barem na 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova.

Prema potrebi prilagodite način izlaganja za učenike s teškoćama.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Potaknite učenike neka s pomoću alata Kahoot osmisle kviz o istaknutim svjetskim i hrvatskim znanstvenicima koji su se bavili i književnošću (kviz o znanstvenom i književnom radu). Učenici mogu organizirati kviz u školi i prijaviti to kao školsku aktivnost tijekom Festivala znanosti.

Potaknite učenike neka u paru razgovaraju o popularno-znanstvenim tekstovima: zašto je potrebno pisati takve tekstove, tko ih piše, kome su namijenjeni i kakvim su stilom pisani, gdje se objavljuju. Zatim im dajte zadatak pretraživanja mrežnih izvora; neka svaki par pronađe i zapiše dvije do tri mrežne adrese na kojima se nalaze popularno-znanstveni članci. Svi učenici mogu komunicirati u aplikaciji Teams i stvoriti zajednički popis pronađenih poveznica. Taj sadržaj trebaju objaviti na školskoj mrežnoj stranici kako bi stvorili bazu podataka s adresama stranica (poveznicama) koje sadrže popularno-znanstvene članke. Neka učenici objave poveznice poredane abecednim slijedom i u skladu s pravilima njihova navođenja.

U nastavku aktivnosti učenicima u paru dajte zadatak neka na portalu Hrčak pretraže bazu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa, i to po znanstvenim područjima. Kad odaberu jedno znanstveno područje, neka pronađu jedan časopis koji pripada tom području, zabilježe njegov naziv, podatke o izdanju i nakladniku, učestalosti izlaženja i znanstvenim disciplinama koje su zastupljene u časopisu; neka pronađu, pročitaju i komentiraju napomenu o korisničkim pravima, razgovarajte s učenicima o važnosti poštovanja tih prava. Zatim neka komentiraju i zaključe koje su sličnosti, a koje razlike između izvora na kojem su pronašli znanstveni tekst i onoga koji sadrži popularno-znanstveni tekst. Neka se učenici prisjete obilježja znanstvenog stila i Vennovim dijagramom prikažu obilježja tog stila i popularno-znanstvenog podstila, a isto tako neka se prisjete i jezičnih i strukturnih obilježja izlagačkog teksta (uvod sadrži osnovne podatke o djelu, središnji dio podatke o sadržaju, a završni dio zaključke; jezik treba biti lako razumljiv i primjeren ciljanoj skupini čitatelja).

Potaknite učenike na razgovor o idejama kako popularizirati znanost u suvremenom društvu i kako tome mogu doprinijeti portali i društvene mreže. Koje su prednosti, a koji mogući izazovi. Za prikaz ideja učenici se mogu koristiti alatom Tricider, a bit će im i koristan predložak tijekom izlaganja ideja. U nastavku aktivnosti učenici u paru trebaju opisati prikaz kao vrstu teksta, istražiti njegova stilska i jezična obilježja te navesti vrste prikaza.

Nakon toga svaki učenik treba odabrati temu koja ga zanima, pročitati jedan članak na odabranom popularno-znanstvenom portalu i prema zadanim smjernicama napisati prikaz tog članka. Za taj zadatak možete oblikovati digitalni nastavni listić u alatu Word, navedite smjernice za pisanje, objavite ga u Teamsu da učenicima bude dostupan tijekom pisanja teksta. U digitalnom alatu Tackk izradit će stranicu na kojoj će svaki učenik objaviti svoj napisani prikaz. Oblikujte tablicu za vrednovanje i neka učenici koji su radili u paru međusobno vrednuju napisani prikaz.

Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu nastavnika, kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti.

Pružite povratne informacije i podršku nakon izvršavanja zadatka, kako bi se učenicima pomoglo u razumijevanju pojma i daljnjem razvoju vještina.

Pri pretraživanju mrežnih stranica učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju smanjite mogućnost izbora, odnosno uputite ih na konkretan članak za istraživanje. Prema potrebi prije rada tekst možete grafički i sadržajno prilagoditi.

Provjerite razumije li učenik uporabu zadanih alata: Tricider, Tackk.

Ako za učenika izrađujete pisane upute, povećajte font, Arial ili Calibri, barem na 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova.

Izradite kratak podsjetnik s ključnim pojmovima sa sata, kako bi učenik lakše pratio ili ponovio naučeno.

Pohvalite učenika s teškoćama radi stvaranja pozitivne slike o sebi i veće motiviranosti. Učenika s teškoćama nemojte izlagati predstavljanju rada ako se svojevoljno ne javi.

Neka učenik s teškoćama bude aktivan sudionik, u skladu sa svojim mogućnostima, a ne pasivan promatrač.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Učenici koji žele znati više mogu osmisliti i oblikovati stranicu na društvenoj mreži i objavljivati poveznice sa zanimljivim popularno-znanstvenim sadržajima o hrvatskom jeziku i poticati učenje hrvatskoga standardnog jezika.