Na početku aktivnosti povedite s učenicima razgovor o tome što je to tekst, a što diskurs. Za vrijeme razgovora neka navedu primjere za obje razine. Možete im zorno povezati jezične sadržaje sa stvarnim životom tako da napravite poveznice: riječi > rečenice > tekst > diskurs; učenik > razred > škola > društvo. Raspravu povedite u smjeru važnosti svakoga od nas u oblikovanju društva u kojem živimo, što povežite i s ulogom svake riječi u oblikovanju teksta i diskursa. Zatim se prisjetite sedam kriterija tekstualnosti (kohezije, koherencije, intencionalnosti, prihvatljivosti, informativnosti, situativnosti i intertekstualnosti te obavijesnog ustrojstva rečenice, odnosno teme (staroga) i reme (novoga) te mjesta u rečenici i tekstu na koja se stavlja ono što se želi naglasiti.

U nastavku aktivnosti učenici će ponovljene spoznaje primijeniti na tekstovima koje ćete im prije pripremiti i podijeliti s pomoću digitalnog alata ClassroomScreen. Učenike podijelite u grupe od 4 do 5 učenika. Pripremite im onoliko različitih tekstova koliko ima grupa. Pripremite im jednu brojalicu (prijedlog je da to bude brojalica En, ten, tini jer nema značenja, a odlično se vidi kako su njezini elementi povezani iz strofe u strofu čineći tako tekst), lirsku pjesmu, ulomak nekoga pripovjednog teksta, vijest. Tekstovi trebaju obilovati tekstnim sredstvima (konektorima i modifikatorima). Na isti digitalni alat postavite i snimke izražajno pročitanih tekstova. Učenicima prvo pustite zvučne snimke tekstova, a zatim ih uputite na to da promotre tekstove u pisanome obliku. Navedite ih na to da prepoznaju tekst, na primjerima zadanih tekstnih vrsta, s obzirom na njegove značajke, vodeći računa o njegovoj govorenoj i pisanoj realizaciji, a zatim dođite do zaključka što bi to bio diskurs, kao jezična razina viša od razine teksta. Neka navedu sve značajke na temelju kojih su zaključili da je riječ o tekstu, pritom neka analiziraju tekstna sredstva (konektore i modifikatore), njihovu ulogu u tekstu te duljinu i značenje svakoga teksta.

Neka učenici, radeći u grupama, pozorno pročitaju i prouče sve tekstove. Predstavnik grupe neka izvijesti ostatak razreda o rezultatima za tekstnu vrstu koja im je dodijeljena. Zajednički još jednom zaključuju što su to tekstna sredstava i kako se ona ostvaruju u tekstovima različitih vrsta i različitim funkcionalnim stilovima te koja je njihova uloga.

Nakon što su razmijenili informacije i raspravili o rezultatima provedene aktivnosti, podijelite učenike u tri ili četiri grupe koje će osmisliti i oblikovati PowerPoint Online prezentaciju na zadanu temu. Svakoj grupi zadajte jednu temu vezanu uz konektore i modifikatore, poput podjela konektora prema značenju (trebaju, primjerice, navesti konektore podijeljene prema značenju i primjere u kojima se oni javljaju, vodeći računa o pravilnome pisanju s obzirom na zarez), uloga modifikatora u različitim tekstnim vrstama s navođenjem primjera, konektori i modifikatori u tekstovima državne mature (mogu, primjerice, istražiti u aktualnome Ispitnom katalogu za državnu maturu iz Hrvatskoga jezika poglavlje Školski esej i smjernice za pisanje eseja s obzirom na zadanu strukturu teksta, logično i smisleno povezivanje elemenata teksta dr.). Završene prezentacije dijele učenicima drugih grupa koje ih onda mogu dorađivati i prilagođavati svojim potrebama.

Prilikom prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama čine heterogenu skupinu te da se odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na značajkama same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu nastavnika, kako bi dobio primjerenu podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti.

Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka.

Sedam kriterija tekstualnosti pripremite kao podsjetnik koji će učenicima biti jasan, stalno vidljiv i dostupan kako bi se tijekom rada mogli vraćati i podsjećati na bitno. Pažljivo birajte grupu i tekst koji ćete dati grupi u kojoj je učenik s teškoćama (ovisno o njegovim interesima i mogućnostima). Prema potrebi i grafički prilagodite tekst, npr. povećajte font i razmak, istaknite ključne riječi.

Provjerite razumije li učenik uporabu zadanih alata: ClassroomScreen, PowerPoint Online

Ako za učenika izrađujete pisane upute, povećajte font, Arial ili Calibri, barem na 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova.

Prilikom uporabe alata prilagodite svjetlo i kontrast na zaslonu. Ako je u razredu učenik s poremećajem pažnje, omogućite da njegova grupa bude prva koja izlaže. Tijekom izlaganja rada uvjerite se da je učeniku ugodno.

Neka učenik s teškoćama bude aktivan sudionik u skladu sa svojim mogućnostima, a ne pasivan promatrač.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Zainteresirani učenici mogu na platformi YouTube pronaći po jedan javni govor (to mogu biti govori političara u različitim prigodama, od saborskoga govora do inauguracijskoga, govori na javnim skupovima i sl.) te istražiti konektore i modifikatore koje govornik rabi i s kojom retoričkom svrhom. Rezultate svoga istraživanja mogu podijeliti s ostalim učenicima na zajedničkome mrežnom zidu, primjerice s pomoću digitalnog alata Padlet, koji im omogućuje da više puta čitaju postavljene rezultate istraživanja i analiziraju ih.

Na početku aktivnosti uvedite suradničko učenje tako što ćete učenike podijeliti u manje grupe (od tri do četiri učenika). Zadajte im da odaberu po jedan tekst iz udžbenika nastavnoga predmeta po izboru (Hrvatskoga, Povijesti, Geografije, Biologije), vodeći računa o tome da tekst obiluje tekstnim sredstvima (konektorima i modifikatorima). Zatim ih uputite na to da obilježe sve one riječi ili skupove riječi koji služe kao vezna sredstava za uspostavljanje odnosa prethodne rečenice sa sljedećom rečenicom te tri primjera, uključujući kontekst u kojem se konektori i modifikatori nalaze, napišu u digitalni alat ClassroomScreen u kojem mogu kreirati vlastitu oglasnu ploču. Neka učenici označene konektore i modifikatore čitaju i komentiraju. U dogovoru s učenicima možete, prema dogovorenim kriterijima, i vrednovati njihove rezultate uz pomoć rubrika izrađenih u digitalnom alatu Rubistar.

Nakon toga uputite učenike na to da zajedno oblikuju plakat vezan uz tekst, diskurs, konektore i modifikatore s pomoću digitalnog alata Canva. Registrirajte se u alat svojom e-adresom jer ćete sadržaj plakata i izgled plakata promišljati i izrađivati zajedno. Kada završite zajedničko oblikovanje plakata, podijelite plakat sa svim učenicima. Tako će svaki učenik dobiti mogućnost da kod kuće po potrebi doradi plakat kako bi mu služio za učenje i dodatno uvježbavanje upotrebe toga digitalnog alata. Plakat koji je nastao grupnim radom objavite na zajedničkom mrežnom zidu s pomoću digitalnog alata Padlet kako bi ga mogli vidjeti svi učenici u razrednom odjelu i vrednovati njegovu uspješnost.

Na kraju s učenicima komentirajte naslov ove aktivnosti i navedite ih da uoče modifikator u njemu. Zatim im zadajte da u Wordu napišu sastavak koristeći se naslovom ove aktivnosti. Prije pisanja sastavka s učenicima povedite razgovor o tome treba li sve uvijek početi iznova, što po njihovu mišljenju treba, a što ne treba početi iznova, kako se oni nose sa svakodnevnim usponima i padovima, treba li odustati od nekih životnih ciljeva ako se odmah ne uspije to ostvariti, potaknite ih i na to da razmisle o tome kako oprostiti prijateljima i drugim ljudima kojima su okruženi ako su ih nekad povrijedili i sl. Sastavite im smjernice prema kojima trebaju oblikovati tekst.

Prilikom prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na značajkama same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu nastavnika, kako bi dobio primjerenu podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti.

Pažljivo birajte grupu u koju ćete uključiti učenika s teškoćama. Učeniku dajte jasnu ulogu i zadatak u grupnom radu. Unaprijed pripremite podsjetnik koji će biti na vidljvom mjestu i stalno dostupan za učenike o tome što su tekstna sredstva. Tekst koji učenici proučavaju možete podijeliti na više smislenih cjelina.

Za pisanje sastavka učenicima možete pomoći smjernicama i predloškom za pisanje.

Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka.

Provjerite razumije li učenik uporabu zadanih alata: ClassroomScreen, Rubistar, Canva, Padlet.

Ako za učenika izrađujete pisane upute, povećajte font, Arial ili Calibri, barem na veličinu 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova.

Prilikom uporabe alata prilagodite svjetlo i kontrast na zaslonu. Ako je u razredu učenik s poremećajem pažnje, omogućite da njegova grupa bude prva koja izlaže.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Učenici koji žele mogu izraditi kviz u alatu Wordwall na temu teksta i diskursa te tekstnih sredstava. Dajte im uputu da izrade raznovrsna pitanja, primjerice višestrukoga izbora, dopunjavanja, točnoga ili netočnoga odgovora, razvrstavanja pojmova u grupe, spajanja parova, dodavanja riječi koja nedostaje i sl. Na taj će način produbiti znanja i spoznaje o tekstnih sredstvima – konektorima i modifikatorima. Izrađeni kviz ostali učenici zajednički rješavaju.

Na početku aktivnosti zadajte učenicima da istraže podrijetlo izreke: „Mislim, dakle jesam!“ (lat. Cogito ergo sum!) – tko je prvi upotrijebio sličnu izreku, uz čiju se filozofiju kasnije veže i dr. Zatim povedite raspravu o tome po čemu se sve ljudi razlikuju od ostalih živih bića. U razgovoru se dotaknite ljudskih prava i sloboda, rodne ravnopravnosti i demokratskih načela. Zatim raspravu zaokrenite u smjeru jezika, odnosno govora i pisma, tj. oblikovanja tekstova, kao bitnih čovjekovih odrednica.

Nakon toga prikažite im PowerPoint prezentaciju s nekoliko različitih ulomaka tekstova. Učenicima zadajte da izdvoje konektore i modifikatore, a zatim ih zajedno klasificirajte i objasnite njihovu ulogu. Zatim s pomoću digitalnog alata Mentimeter prikupite informacije od učenika o tome kako pišu svoje tekstove, koliko ih dugo dotjeruju, predaju li ih prije nego što su ih pročitali na kraju u cjelini, paze li na to da su rečenice u tekstu međusobno povezane i sl. Kada završite prikupljanje informacija, prikažite učenicima njihove odgovore i komentirajte ih s njima. Neka učenici zatim iznesu svoja razmišljanja o tome koliko su zadovoljni načinom na koji oblikuju svoje tekstove, čime su zadovoljni, čime nezadovoljni, mogu li bolje i kako.

U drugom dijelu aktivnosti projicirajte klasifikaciju tekstnih sredstava iz PowerPoint prezentacije i učenicima zadajte da sastave tekst prema smjernicama koje ste s njima podijelili preko PowerPoint prezentacije. Dajte im uputu da pri oblikovanju teksta upotrijebe konektore i modifikatore kako bi postigli koheziju i koherenciju teksta. Zadajte im vrijeme do kojega mogu pisati tekst. Kada završe, neka pročitaju svoje tekstove naglas u razredu. Zajednički ih komentirajte s obzirom na uporabu tekstnih sredstava i kompoziciju teksta.

Na samome kraju ove aktivnosti zadajte učenicima da oblikuju najavu radijske emisije u kojoj se govori o nekoj, po njihovu odabiru, zanimljivoj temi. Uputite učenike na to da svoju najavu mogu oblikovati po vlastitu nahođenju pazeći samo na to da svaka najava sadrži nekoliko konektora i modifikatora. Za snimanje najave učenici mogu upotrijebiti digitalni alat Audacity. Na kraju aktivnosti zajednički poslušajte sve učeničke radove.

Prilikom prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na značajkama same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu nastavnika kako bi dobio primjerenu podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti.

Prilikom zadavanja zadataka oblikovanja tekstova podijeliti zadatak na više
dijelova/koraka (npr. kod teškoće praćenja upute u nizu), postupno zadajte zadatke (jedan po jedan). Zadatke potkrijepite primjerima.

Dajte učenicima konkretnu i neposrednu povratnu informaciju na konstruktivan način, reagirajte pravovremeno na odgovore učenika.

Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka.

Provjerite razumije li učenik uporabu zadanih alata – Mentimeter, Audacity.

Ako za učenika izrađujete pisane upute, povećajte font, Arial ili Calibri, barem na veličinu 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova.

Prilikom uporabe alata prilagodite svjetlo i kontrast na zaslonu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Učenici koji to žele mogu na platformi YouTube pretražiti videozapise javnih govora poznatih osoba na hrvatskome jeziku. Potaknite učenike na rad time što ćete im za početak pustiti kraće videozapise zanimljivih javnih govora koji su usmjereni na neku njima blisku temu. Nakon pretraživanja i odabira videozapisa za koji su se odlučili svaki učenik može ostalim učenicima u razredu pustiti da poslušaju i pogledaju videozapis koji su odabrali. Na taj će način svi učenici moći čuti javne govore s različitim temama, a zajedno mogu analizirati uporabu tekstnih sredstava kojima se rečenice povezuju u tekst.