Prije aktivnosti motivirajte učenike na čitanje cjelovitog djela Marina Držića Novela od Stanca. Navedite ih na to da tijekom čitanja zabilježe u digitalnom alatu OneNote prizore u kojima su uočili elemente komičnosti. Nastavni sat možete započeti razgovorom s učenicima o humoru, što im je smiješno i čemu se sve smiju, postoje li granice smiješnoga i kada prestajemo biti duhoviti. Učenici svoje refleksije, asocijacije i primjere mogu slati na digitalni alat Mentimeter. Od učenika zatim zatražite da na razredni Padlet pošalju primjer vica oblikovanog kao gif u digitalnom alatu GIFMaker. Učenici se mogu prisjetiti predrasuda i stereotipa koji se često pojavljuju u vicevima te razgovarati o tome zašto su neki vicevi samo određenim kulturama i/ili narodima smiješni. Zatim uputite učenike na tekst Novele od Stanca. Nakon što su izdvojili i zabilježili iz teksta u digitalnu bilježnicu OneNote folklorna obilježja te obilježja farse, lakrdije, pastorale, satire, renesansne komedije, podijelite učenike u grupe (po četiri učenika).
Učenici podijeljeni u grupe trebaju preuzeti očišta različitih likova iz Novele od Stanca te rekonstruirati situaciju u kojoj su privedeni zbog ometanja javnog reda i mira. Članovi grupe zajedno dogovaraju strategiju obrane te između sebe biraju predstavnika koji će iz očišta Džive, Vlahe ili Mihe opisati kada, gdje, zašto i na koji su način ismijavali starca Stanca. Predstavniku četvrte grupe zadatak je iz očišta Stanca detaljno opisati što se zbivalo te noći. Učenik koji će biti u ulozi istražnog sudca može postavljati potpitanja kojima će upotpuniti sliku noćnog događanja na ulicama Grada dok će učenik u ulozi zapisničara pažljivo bilježiiti tijek ispitivanja u digitalnom alatu OneNote. Ako želite možete proširiti aktivnost tako da svakoj zainteresiranoj strani dodijelite odvjetnike, pozovete svjedoke (Perlica, Kitica, Profumanica), a neki od učenika mogu postati novinari crne kronike, izvjestitelji i/ili fotoreporteri koji će izvještavati o događaju.
Razgovarajte zatim s učenicima o tome koliko se renesansni humor razlikuje od suvremenog humora, čemu su se smijali u renensansi, a što je nama danas smiješno.
Možete ih zamoliti i to da oblikuju plakate s prigodnim citatima iz Novele od Stanca, u digitalnom alatu Canva kojima će uputiti na neke suvremene društvene probleme (agizam, promoviranje hedonističkog stila života, odnos prema mladosti i ljepoti, pedocentrizam, prezir prema došljacima…).
Plakate mogu izložiti u digitalnom alatu Padlet, međusobno ih usporediti i komentirati.
Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu nastavnika, kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti.
Učeniku s teškoćama omogućite da djelo čita svojim tempom – djelo podijelite na dijelove ili odredite samo dio koji će učenik pročitati. Zahtjeve prilagodite čitalačkim, spoznajnim i doživljajnim sposobnostima učenika. Djelo možete prilagoditi na nekoliko načina: prilagodite pristup ili sadržaj. Učenik može pogledati i ekranizirano djelo.
Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka.
Učenici s poremećajem iz spektra autizma mogli bi imati teškoće u razumijevanju humora, duhovitosti. Pri razgovoru o predrasudama i stereotipima obratite na to pažnju i izbjegnite izrugivanje (npr. osobe prilikom pričanja vica često imaju govorno-jezične teškoće).
Provjerite razumije li učenik uporabu zadanih alata. Ako za učenika izrađujete pisane upute povećajte font, Arial ili Calibri, barem na 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova. Možete i pokazati način uporabe navedenih digitalnih alata: OneNote, GIFMaker, Canva, Padlet.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Uputite učenike neka na različitim mrežnim stranicama te uz pomoću televizijskih ili radijskih dokumentarnih emisija istraže i opišu život renesansnog Dubrovnika. Zadatak im je prepoznati stvarne povijesne osobe, Držićeve suvremenike te zaključiti u kojoj je mjeri komedija Novela od Stanca realistična slika renesansnog Dubrovnika, odnosno zašto su se Držićevi sugrađani na premijeri smijali iz svega glasa. Svoje zaključke mogu poslati na digitalni alat Lino.
Na početku aktivnosti potaknite učenike na to da istraže primjere humora na različitim mrežnim stranicama (društvene mreže, portali). Primjere koje su pronašli trebaju poslati na digitalni alat Padlet. Razgovarajte s učenicima o tome tko, što i na koji se način ismijava, odnosno kojim se stilskim i jezičnim sredstvima suvremeni humoristi služe (pretjerivanjem, vulgarizmima, ironijom, parodijom…). Potom povedite razgovor o ulozi, moći i demokratizaciji medija, odnosno o tome koliko su mediji ili pojedinci na društvenim mrežama slobodni ismijavati pojedine osobe, institucije, organizacije ili društvene pojave te o čemu to ovisi. Učenici mogu iznijeti i obrazložiti svoj stav o granicama dobroga ukusa, podijeliti iskustva o tome jesu li i sami možda bili žrtve ismijavanja na društvenim mrežama te komu su se obratili za pomoć. Možete im i predložiti da osmisle digitalni letak oblikovan u alatu Book Creator kojim bi se upozorilo na probleme vršnjačkog nasilja. Potaknite ih i na to neka razmisle o jeziku kao sredstvu ugnjetavanja drugih i drugačijih.
Zatim zatražite od učenika neka istraže u mrežnom okružju koji su stilski i jezični obrasci karakteristični za satiru, farsu i lakrdiju. Rezultate svog istraživanja učenici mogu oblikovati u infografiku u digitalnom alatu Canva te im mogu poslužiti kao svojevrsni podsjetnik u analizi različitih književnih tekstova.
U ovom dijelu aktivnosti učenici se dijele u grupe, četiri učenika po grupi. Svaka grupa dobiva dva književna ulomka, jedan je iz Novele od Stanca Marina Držića, drugi iz romana Osmi povjerenik Renata Baretića. Učenici trebaju usporediti spomenute ulomke, izdvojiti i zabilježiti iz oba ulomka eliptične rečenice, aluzije, ironiju, vulgarizme, jezične inverzije, folklorne elemente, različite idiome te objasniti njihovu funkciju u postizanju komičnoga, odnosno uočiti jezične i stilske sličnosti, ali i razlike između renesansnog i suvremenog teksta. Zadatak im je i, služeći se Školskim rječnikom hrvatskoga jezika, tekstove oba književna ulomka preoblikovati na hrvatski standardni jezik te zaključiti jesu li izgubili na komičnosti. Svoje zaključke mogu podijeliti na digitalnom alatu Collaborize Classroom.
Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu nastavnika, kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti.
Učenici s poremećajem iz spektra autizma možda će imati teškoće u razlikovanju stilskih i jezičnih sredstava (pretjerivanje, vulgarizmi, ironija, parodija…). Pomozite im na primjerima, postavljanjem kratkih i jasnih pitanja; izbjegavajte igre riječima.
Prilikom postavljanja pitanja omogućite više vremena za usmeno odgovaranje na postavljena pitanja, postavljajte kraća potpitanja i provjeravajte razumijevanja uputa.
Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka.
Provjerite razumije li učenik uporabu zadanih alata: Padlet, Book Creator, Canva, Collaborize Classroom. Ako za učenika izrađujete pisane upute, povećajte font, Arial ili Calibri, barem na 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova. Učenici način uporabe alata mogu upoznati i putem demonstracije.
Prilikom uporabe alata prilagodite svjetlo i kontrast na zaslonu.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Neka učenici istraže koje se fraze i u kojemu kontekstu iz Držićeve Novele od Stanca i danas koriste u svakodnevnom dubrovačkom govoru. Mogu ih zabilježiti u digitalnom alatu Conceptboard. Potaknite učenike neka razmisle zašto je Stanac i dalje predmet ismijavanja građana Dubrovnika.
Učenici prema vlastitome izboru šalju na digitalni alat Lino različite primjere smiješnog. To mogu biti vicevi, anegdote, fotografije, isječci filmova i videozapisa koji nikoga ne vrijeđaju, npr. po spolnoj, vjerskoj i rasnoj pripadnosti. Nakon što ste zajedno s učenicima komentirali pristigle materijale, podijelite učenike u parove. Učenici će u paru na mrežnim strancima Hrvatske enciklopedije istražiti pojmove komedija, satira, lakrdija, groteska. Nakon što u digitalni alat One Note zabilježe značenja navedenih pojmova, podijelit ćete ih u grupe od tri do četiri učenika. Grupe će izrađivati strip Novela od Stanca u digitalnom alatu Pixton. Pripremit ćete ih za uporabu tog digitalnog alata te im objasniti na koji se način mogu prijaviti s roditeljskim korisničkim računom. Članovi grupe zajedno će napisati scenarij prema motivima Novele od Stanca koje mogu aktualizirati, izabrati odgovarajuće predloške za oblikovanje stripa (Comic Strip, Storyboard, Graphic Novel) te prigodnu glazbu s platforme YouTube, pazeći na poštivanje autorskih prava. Stripovi će biti oblikovani na različite načine. Na temelju poznavanja književnoteorijskih pojmova jedna će grupa oblikovati strip kao lakrdiju, druga kao grotesku, treća kao renesansu komediju, a četvrta kao satiru. Važno je i da učenici osmisle naslov koji će odražavati ideju stripa.
Kada završe stripove, učenici će ih učitati na razredni kanal YouTube. Usmjerenim razgovorom potaknut ćete učenike na uočavanje idejnih i stilskih razlika između književnih oblika kojima se postiže humor.
Na kraju aktivnosti međusobno se mogu vrednovati u digitalnom alatu Mentimeter.
Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu nastavnika, kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti.
Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka.
Učenik s oštećenjem vida može napisati scenarij te uz vršnjačku pomoć izraditi strip.
Za razlikovanje književnih oblika kojima se postiže humor izradite podsjetnik s ključnim obilježjima pojmova koji su zadani.
Provjerite razumije li učenik uporabu zadanih alata: Lino, OneNote, Pixton, Mentimeter. Ako za učenika izrađujete pisane upute, povećajte font, Arial ili Calibri, barem na 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova.
Prilikom uporabe alata prilagodite svjetlo i kontrast na zaslonu.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Uputite učenike na stripovsko izdanje Novele od Stanca crtača Dubravka Kastrapelija. Na digitalnom alatu MyWeJIT komentirajte narativnu i vizualnu strukturu navedenog stripa.
Biti, Vladimir (2000). Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.
Držić, Marin (2006). Novela od Stanca. Zagreb: Školska knjiga.
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Leksikon Marina Držića (2015). Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Dom Marina Držića.
Novak, Slobodan Prosperov (2003). Povijest hrvatske književnosti. Zagreb: Golden marketing.
Pandžić, Vlado (2007). Sitni prilozi za povijest učenja i poučavanja govorništva. Split: Redak.
Pandžić, Vlado (2001). Govorno i pismeno izražavanje u srednjoj školi. Zagreb: Profil.
Silić, Josip i Pranjković, Ivo (2005). Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.
Solar, Milivoj (2005). Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga.
Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga.
Težak, Stjepko i Babić, Stjepan (2009). Gramatika hrvatskog jezika. Zagreb: Školska knjiga.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.
Visinko, Karol (2010). Jezično izražavanje u nastavi Hrvatskoga jezika – Pisanje. Zagreb: Školska knjiga.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.