Sat započnite postavljanjem motivacijskog pitanja, primjerice, jesu li danas doista svi objekti - koji se nalaze na Zemljinoj površini - prikazani na geografskim kartama. Nakon što postavite to pitanje, učenicima možete postaviti još neka potpitanja poput toga smatraju li da postoje neki tajni objekti koji se ne prikazuju na topografskim ili digitalnim kartama i bi li država bila sigurna da na svim geografskim kartama prikaže lokacije svojih vojnih objekata. Potom učenicima prikažite isječak geografske karte nastale jozefinskom izmjerom terena (sredina 18.st.). Primjer takve karte možete pronaći na sljedećoj poveznici: https://maps.arcanum.com/en/map/europe-18century-firstsurvey/.

Prokomentirajte s učenicima kartografski prikaz koji ste im pokazali. Usporedite kartografski prikaz iz 18.st. i današnji kartografski prikaz i pitajte ih okje su sličnosti, a koje razlike, je li kartografski prikaz iz 18.st. detaljan te koje prirodne, a koje društvene elemente prepoznaju. Navedite toponime koje vidite.

Potom učenicima objasnite kako su postojale velike izmjere terena u Austro-Ugarskoj monarhiji: jozefinska, franciskanska, francjozefinska. Rezultati tih izmjera su geografske karte koje su se čuvale kao vojna tajna i služile isključivo za vojnu uporabu.

Učenici se u ovoj aktivnosti koriste stolnim ili prijenosnim računalom te rade u paru. Otvaraju sljedeću mrežnu stranicu: https://maps.arcanum.com/en/map/europe-18century-firstsurvey/. Potom učenici otvaraju i digitalnu kartu koja prikazuje prostor danas (dgu.hr). Pomoću digitalne karte pronalaze naselje koje im je nastavnik zadao. Kada ga pronađu na digitalnoj karti, učenici odabrano naselje pronalaze na karti koja je nastala jozefinskom izmjerom terena. Rade snimku zaslona povijesne karte i suvremenog kartografskog prizora istog prostora. Potom tu snimku prebacuju u Canvu.

U alatu Canva učenici izrađuju plakat s naslovom: Moje naselje kroz prošlost. Plakat treba sadržavati isječak karte nastale jozefinskom izmjerom i karte nastale suvremenom izmjerom te usporednu tablicu u kojoj se opisuju sličnosti i razlike. Sličnosti i razlike u usporednoj tablici trebaju sadržavati odgovore na sljedeća poput toga koliko je stambenih objekata prikazano na geografskoj karti, postoje li i drugi objekti prikazani na geografskoj karti, zatim prolazi li prometnica kroz naselje, na koji je način prikazan reljef, postoje li u naselju rijeka ili jezero, kako je prikazana vegetacija, u kojemu je mjerilu izrađena karta, te iz koje je godine kartografski prikaz.

Kada izrade usporednu tablicu, učenici trebaju napisati zaključak koji treba sadržavati odgovore na pitanja koji su geografski elementi prikazani na oba kartografska prikaza te na koji način, postoje li na povijesnoj karti ucrtani neki tajni vojni objekti koji se ne vide na današnjem kartografskom prikazu. Ako postoje, pitajte ih što je danas ucrtano na njihovom mjestu i koji je kartografski prikaz je detaljniji.

Izrađen materijal učenici postavljaju u razrednu skupinu u alatima Teams ili Google Classroom ili na sličnoj platformi. Potom vrednuju radove drugih učenika i vlastiti rad.

Nastavnik pregledava predane radove te učenicima preko platforme šalje povratnu informaciju. Rad može i formativno vrednovati.

Učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu pa odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti ovisno o zasebnim potrebama i osobinama učenika. Preporučuje se učenika s teškoćama (u dogovoru sa samim učenikom) smjestiti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja kako bi dobio adekvatnu podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti. Izuzetak mogu biti učenici s poremećajem iz autističnoga spektra kojima sjedenje u klupi na kraju učionice može pridonijeti osjećaju sigurnosti i kontrole u prostoriji jer imaju pregled nad okolinom.

Tijekom prikazivanja isječka geografske karte preporuka je učeniku s oštećenjem vida dati primjerak karte ispisan u većem formatu. Prilikom usporedbe kartografskog prikaza iz 18. st. i današnjeg kartografskog prikaza, na kartama jasno označite njihove razlike i sličnosti (možete se koristiti bojama, primjerice, smeđa boja označava što im je zajedničko, a ljubičasta ono što je različito).

Osigurajte kratak pisani sažetak o kartama koji će biti prilagođen jezično i grafički s obzirom na potrebe pojedinog učenika.

Prilikom podjele zadataka unutar para, vodite računa o interesima i jakim stranama učenika s teškoćama kako bi bio aktivan sudionik u svim aktivnostima. Ako se u razredu nalazi učenik s poremećajem iz autističnog spektra, dopustite mu da sam odabere osobu s kojom želi biti u paru te mu najavite na početku sata da su u planu nastave zajednički rad i suradnja. Potrebno je češće provjeravati kako funkcionira par u kojem je učenik s teškoćama. Učenicima s teškoćama važno je dati jednostavne, kratke i jasne upute povezane sa zadatcima te provjeriti njihovo razumijevanje danih uputa. Zbog složenosti zadatka učeniku s teškoćama možete pripremiti pisane upute koje će ga - korak po korak - voditi u rješavanju zadataka. Pritom nemojmo zaboraviti podršku kolege učenika s kojim je u paru. Pružite siguran prostor za eventualne pogreške i dovoljno vremena za njihov ispravak.

Za učenika s oštećenjima vida potrebno je prilagoditi postavke na tabletu kao što su svjetlina, kontrast i veličina prikaza te osigurati podršku u upravljanju naredbama u digitalnom alatu koji se upotrebljava. Za učenike s oštećenjem sluha unaprijed pripremite i elektroničkim putem pošaljite pisani oblik onoga što će biti usmeno izloženo kao i zadataka koje će trebati izraditi kako bi se sve stiglo pripremiti. Cilj je osigurati podržavajuću i kvalitetnu nastavu.

S obzirom na razinu funkcioniranja učenika s teškoćama možete prilagoditi i razinu složenosti zadatka. Bitno je voditi se mišlju da svatko može doprinijeti i sudjelovati.

Prije rada u digitalnom alatu Canva i pretraživanju digitalnih izvora provjerite ima li učenik potrebno predznanje za rad u navedenim alatima. Radi lakšeg snalaženja uvijek se možete osloniti na kratak zorni prikaz korištenja ili pisane upute koje su grafički i jezično prilagođene učeniku s obzirom na teškoću.

Učenike uputite na dodatnu literaturu u kojoj mogu pronaći opise koji se nalaze uz kartografske prikaze nastale jozefinskom izmjerom ("Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19.st.", ur. Valentić, Mirko; Kruhek, Milan; Buczyinski, Aleksander). Neka tekstualne opise usporede s prikazom prostora na povijesnim kartama.

Sat započnite motivacijskim pitanjima prate li učenici koliko dnevno naprave koraka i koriste li se nekom aplikacijom koja bilježi rute kojima se krećete. Neka kažu koju postavku na pametnim telefonima trebaju uključiti da bi pratili svoje kretanje uz pomoć alata GoogleMaps te s koliko najmanje satelita trebaju primati signal kako bi odredili svoju poziciju?

Potom učenike podijelite u skupine. Za izradu ovog zadatka koriste se stolnim ili prijenosnim računalima.

Koristeći se digitalnom kartom učenici određuju geografski smještaj naselja u kojem žive (određuju krajnje točke) te zapisuju dobivene koordinate. Sljedeći dio zadatka učenici rade samostalno uz međusobnu pomoć ostalih učenika iz skupine. U alatu MS Excel izrađuju tablicu koja se sastoji od tri obavezna stupca (stupci nose nazive: lokacija, prešao pješke, prešao javnim prijevozom/automobilom) i nekoliko redaka. Redci predstavljaju lokacije kojima su se kretali prethodnog dana (npr. od kuće/stana do škole, od škole do prijatelja, od kuće/stana do sportskog kluba). Koristeći se digitalnom kartom učenici određuju koja je udaljenost od odabranih objekata u metrima. Brojčane podatke upisuju u tablicu. Kada odrede sve udaljenosti koje su zapisali, učenici zbrajaju dobivene brojčane podatke. Dobivene rezultate trebaju usporediti u skupini te odrediti tko se najviše kretao hodajući, a tko je više rabio javni prijevoz, nego što se kretao. Učenici trebaju izraditi ljestvicu skupine gdje se na prvom mjestu nalazi osoba koja se najviše kretala hodajući, a na posljednjem osoba koja se najmanje kretala hodajući. Nakon toga, u bilježnice trebaju odgovoriti na pitanja smatraju li da su se jučer dovoljno kretali te koriste li se više javnim prijevozom/automobilom ili hodanjem kao oblikom kretanja.

Na temelju tablice, učenici mogu kreirati stupčasti dijagram koji će prikazati odnos njihova kretanja (šetnja ili prijevoz). Svaka skupina izrađuje jedan dijagram koji prikazuje ukupan zbroj kretanja hodanjem i prijevozom. Dobivene dijagrame i tablice poretka kretanja hodanjem učenici trebaju ostaviti u alatu Padlet te ih, na kraju sata, zajedno usporediti. Odredite koja skupina se najviše kretala hodajući, a koja se najviše kretala javnim prijevozom te koji učenik dnevno prehoda najveću udaljenost. Sat završite obrazlaganjem zašto je važno hodati te mogu li nam digitalne karte pomoći u praćenju dnevnog kretanja hodanjem.

Učenici s teškoćama čine heterogenu skupinu stoga se odabir metoda i postupaka u poučavanju treba prilagoditi ovisno o zasebnim učenikovim potrebama i osobinama. Preporučuje se učenika s teškoćama (u dogovoru sa samim učenikom) smjestiti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja kako bi dobio adekvatnu podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti. Izuzetak mogu biti učenici s poremećajem iz autističnoga spektra kojima sjedenje u klupi na kraju učionice može pridonijeti osjećaju sigurnosti i kontrole u prostoriji jer imaju pregled nad okolinom.

Prilikom rada u skupini vodite računa o jakim stranama učenika s teškoćama kako bi bio aktivan sudionik. Isto tako, vodite brigu o tome da učenici s teškoćama sudjeluju u aktivnostima koje za njih imaju najmanje prepreka u odnosu na prisutno ograničenje, primjerice, da učenik s poremećajem iz autističnog spektra ne treba govoriti uime grupe (osim ako ne izrazi želju za time). Nadalje, ako se u razredu nalazi učenik s poremećajem iz autističnog spektra, omogućite mu samostalan odabir kojoj grupi se želi pridružiti te mu najavite na početku sata da su u planu nastave zajednički rad i suradnja. Potrebno je češće provjeravati kako funkcionira skupine u kojoj je učenik s teškoćama.

Za učenike s poremećajem aktivnosti i pažnje, učenike s poremećajem iz autističnog spektra, učenike s intelektualnim teškoćama te one sa specifičnim teškoćama učenja, dobro je predvidjeti etapne upute za dogovorene aktivnosti/zadatke koje obavljaju, uvijek uz provjeru razumijevanja. Preporučuju se pisane upute, jezično i grafički prilagođene koje će ih voditi korak po korak kroz to što trebaju napraviti u zadatku (zadatcima). Na taj način, osiguravamo učinkovitost u rješavanju te olakšavamo razumijevanje zadatka.

Uvijek je preporuka - sažeto i na oglednom primjeru - učenicima zorno prikazati ili objasniti kako da odrede geografski smještaj ili izrade tablicu. No, ako nemate vremena za to, kao što je već spomenuto, oslonite se na pisane upute podržane vizualnim prikazima. Tijekom rješavanja zadataka osigurajte produljeno vrijeme.

Prije rada u digitalnim alatima MS Excel i Padlet, ali i digitalnim izvorima, provjerite ima li učenik potrebno predznanje za rad u tim segmentima. Radi lakšeg snalaženja uvijek se možete osloniti na kratak zorni prikaz korištenja ili pisane upute koje su grafički i jezično prilagođene učeniku s obzirom na teškoću.

Učenici, koji žele saznati koliko je dnevno potrebno napraviti koraka kao oblik dnevne rekreacije, mogu pomoću digitalne karte Google Maps (https://www.google.com/maps/) u svom naselju napraviti rutu po kojoj će se kretati u svoje slobodno vrijeme (hodanje ili trčanje).

Sat započnite podjelom učenika u grupe. Podijelite ih u grupe s po tri učenika (podjelu možete napraviti slučajnim odabirom ili tako da u svakoj grupi budu zastupljeni učenici s različitim razinama geografskih znanja i vještina). Svakoj grupi odredite jedan grad kao turističko odredište. Za rad na ovom zadatku učenicima je potrebno stolno ili prijenosno računalo i bilježnica.

Pomoću digitalne karte učenici trebaju isplanirati vlastito putovanje do navedenog odredišta, boravak u njemu i povratak kući. Zadatak im je odrediti na koji će način putovati do željenog odredišta (koristeći se digitalnom kartom odlučuju koja im je najbrža ruta putovanja, omogućava li im taj oblik prijevoza zaustavljanje po putu i razgledavanje turističkih atrakcija na ruti). Kada dođu do zadane lokacije, učenici trebaju odlučiti koja će odredišta posjetiti, koji će smještaj uzeti te kako će se kretati po lokaciji. Sve navedene podatke mogu pronaći na digitalnoj karti kada odaberu krajnje odredište (izbornik se pojavljuje uz desnu stranu ekrana ili uz gornji rub ispod alatne trake: hoteli, atrakcije, restorani, javni prijevoz, preporuke). Za kraj putovanja, učenici određuju na koji će se način vratiti do početne točke. Sve podatke bilježe u bilježnicu te potom zajednički u alatu Canva izrađuju plakat u obliku turističke brošure koja mora uključivati opis putovanja po danima, turističke atrakcije koje će posjetiti, smještaj te podatke o javnom prijevozu. Prilikom izrade plakata, učenici se trebaju koristiti i snimkom zaslona rute kojom putuju na odredište te snimkom zaslona rute kojom se vraćaju na polazište.

Po završetku izrade ovog rada učenici radove mogu postaviti u alate Google Classroom ili Teams, a nastavnik ih može formativno vrednovati. Plakate možete ispisati te napraviti razrednu izložbu koja će nostiti naziv - Kamo otputovati za praznike?

Učenici s teškoćama čine heterogenu skupinu stoga se odabir metoda i postupaka u poučavanju treba prilagoditi ovisno o zasebnim potrebama i osobinama učenika.
Preporučuje se učenika s teškoćama (u dogovoru sa samim učenikom) smjestiti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja kako bi dobio adekvatnu podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti. Izuzetak mogu biti učenici s poremećajem iz autističnoga spektra kojima sjedenje u klupi na kraju učionice može pridonijeti osjećaju sigurnosti i kontrole u prostoriji jer imaju pregled nad okolinom.

Prilikom rada u skupini vodite računa o jakim stranama učenika s teškoćama kako bi bio aktivan sudionik u svim aktivnostima, a nikako pasivan promatrač. Ako je u razredu učenik s poremećajem iz autističnog spektra, omogućite mu da samostalno odabere skupinu u kojoj želi biti te mu najavite na početku sata da su u planu nastave zajednički rad i suradnja. Isto tako, važno je dogovoriti s učenikom konkretan dio zadatka koji će trebati riješiti. Primjerice, planirajući putovanje i prikupljajući podatke, s učenikom s teškoćama dogovorimo kako će prikupljati podatke o jednoj značajci - samo o turističkim atrakcijama ili javnom prijevozu određenog odredišta. Rukovodite se tim primjerom u svim aktivnostima.

Prije nego što učenici u skupinama počnu rješavati zadatak, treba dogovoriti koju će vrstu podataka prikupljati. U tu svrhu možemo na nastavnom uručku dati uputu zadatka, ali i ključne riječi/pojmove (smjernice) koji će ih usmjeravati u prikupljanju i odabiru podataka.

Za učenike s poremećajem aktivnosti i pažnje, učenike s teškoćama iz autističnog spektra, kao i učenike s intelektualnim teškoćama, dobro je predvidjeti etapne upute za dogovorenu aktivnost koju će obavljati. Drugim riječima, treba pregledno napisati korake rada na predlošku. Pritom uvijek valja provjeriti razumije li učenik napisano.

Prije rada u digitalnim alatima Canva, Teams ili Google Classroom provjerite ima li učenik potrebno predznanje za rad u njima. Radi lakšeg snalaženja uvijek se možete osloniti na kratak zorni prikaz korištenja ili pisane upute koje su grafički i jezično prilagođene učeniku s obzirom na teškoću. Učenike je potrebno unaprijed upoznati sa sadržajem odabranih poveznica, a količinu i način davanja potrebnih informacija prilagoditi razini funkcioniranja učenika.

Učenici, koji žele znati više, mogu isplanirati svoje putovanje u neku od europskih zemalja te pritom izračunati i troškove putovanja. Dobivene rezultate mogu usporediti s ponudama turističkih agencija koje organiziraju putovanja na isto odredište.