Pripremite nekoliko različitih zvukova i izradite nekoliko zadataka kojima ćete potaknuti učenike da ih analiziraju. Pojedinačne zadatke osmislite koristeći se digitalnim alatom LearningApps, a zatim ih spojite u cjelinu s pomoću digitalnog alata H5p u obliku interaktivne prezentacije. Izradite zadatke u kojima će učenici nizati zvukove prema različitim kriterijima; od najbržeg do najsporijeg, od onog s najjednoličnijim ritmom do onog koji često mijenja ritam, od onog čiji je zvuk ujednačene jačine do onog koji najviše varira u glasnoći.

Nakon što učenici na taj način prouče zvukove, potaknite ih na razgovor o dojmu koji ti zvukovi na njih ostavljaju te s kojim bi raspoloženjem mogli povezati različite ritmove koje su uočili. Tijekom razgovora uvedite pojmove koji opisuju različite vrste ritmova: dominaciju, alternaciju, varijaciju, gradaciju i radijaciju. Potražite primjere ritmova u okolini, odnosno u razredu.

Kako biste bili sigurni da su učenici u okolini pronašli sve vrste ritmova, pokažite i nekoliko primjera fotografija na kojima se predmeti nalaze u proučavanim ritmovima. Na jednoj ili više fotografija neka budu i sjene – razgovorom o ritmu sjena ponovite i pojam plohe. Potaknite učenike da se prisjete kakvi sve mogu biti likovi na plohi (pravilni i slobodni).

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da su učenici s teškoćama u razvoju heterogena skupina i da je odabir prilagodbi te razinu i intenzitet potpore potrebno temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično) te na obilježjima teškoće koju ima.

Učenika s oštećenjem sluha približite izvoru zvuka kako bi imao bolju čujnost i osjet vibracije.

Za uspješnu provedbu zadatka, služeći se alatom H5p, upotrijebite veći font i kontrastne boje za tekst kako bi se olakšalo čitanje i razumijevanje uputa za zadatke. Prilagodite brzinu učenja, količinu gradiva po jedinici vremena ili rok za završetak zadatka kako bi se svim učenicima omogućilo da rade u svom tempu. Koristite se govornom kontrolom ili alternativnim tehnologijama za učenike koji imaju motoričke teškoće. Omogućite ponavljanje ili preslušavanje zvukova i zadataka kako bi se učenicima omogućilo da ih bolje razumiju. Ako je potrebno, prilagodite zvukove tako da su pristupačniji učenicima s oštećenjem vida, primjerice, dodavanjem titlova ili prijevodom zvukova na drugi jezik.

Pri zadavanju zadataka važno je da oni budu kratki i jednostavni, možete zadatak podijeliti na više dijelova/koraka te postupno zadavati zadatke (jedan po
jedan). Poželjno je u alatu MS Word izraditi kartice koje sadržavaju pojam na koji se učenik mora usmjeriti u određenom zadatku. Pojmove možete izraditi kao zasebne ili na istoj kartici vodeći računa o jasnoj izdvojenosti. To se može postići upotrebom različitih boja, stavljanjem riječi u okvir i slično.

Učenika s teškoćama u razvoju ohrabrujte da se spontano izražava i potičite razvoj kreativnog razmišljanja usmjeravajući ga dodatnim potpitanjima. Učenika s teškoćom uključujte u aktivnost služeći se komunikacijskim sustavom koji njemu najviše odgovara, tj. onim kojim se može najbolje izraziti te u razgovoru spomenite iskustva bliska učeniku.

Učeniku s teškoćama unaprijed pripremite karticu sa sažetim objašnjenjem novih ključnih pojmova u pisanom i slikovnom prikazu (dominacija, alternacija, varijacija, gradacija i radijacija) služeći se alatom MS Word. Omogućite mu da se tom kartcom koristi tijekom cijeloga nastavnog procesa.

Ako učenik ima pomoćnika u nastavi ili stručnoga komunikacijskog posrednika, preporučuje se uključiti ih u provedbu aktivnosti kao dodatnu potporu. Omogućite učenicima da ravnopravno sudjeluju u aktivnostima te ih potičite da što više rade samostalno.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Razgovarajte s učenicima kako nastaju sjene te na koji se način sjene mogu mijenjati, a zatim ih potaknite da se prisjete kako se sjene mijenjaju kad hodamo ili kad puše vjetar. U razgovoru se opet vratite na povezivanje ritma i dojma koji ostavlja na nas.

Zadajte učenicima neka promisle o osjećajima i raspoloženjima koje promijene tijekom školskog dana te neka ih napišu na papir. Zatim neka iz njih izdvoje (zaokruže) ona koja povezuju s nastavom likovne kulture. Nakon toga neka razmisle kojim se redoslijedom izmjenjuju, a zatim neka i to napišu na papir.

Objasnite učenicima da će upravo ta raspoloženja prikazati likovnim radom. Koristit će se različitim ritmovima ploha koje će oblikovati tehnikom stop animacije s pomoću digitalnog alata Stop motion studio.

Objasnite učenicima obilježja stop animacije; način na koji se postiže brži ili sporiji pokret.

Nakon toga im objasnite faze rada:

• odrediti kojom će se vrstom ritma prikazati koje raspoloženje
• odrediti koji će se plošni likovi koristiti u radu
• izrezati likove iz kolažnog papira
  
• osmisliti kojim će se redoslijedom likovi izmjenjivati u kadru te kojim će se redoslijedom snimati fotografije
• snimiti niz fotografija mobitelom
• montirati fotografije u cjelinu služeći se digitalnim alatom.
  

Istaknite učenicima kako je tijekom snimanja važno da se mobitel ne pomiče te da trebaju pomagati jedni drugima. Uputite ih da se podijele u parove te da jedan učenik snima, a drugi pomiče unaprijed izrezane dijelove. Zatim neka se zamijene.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da su učenici s teškoćama u razvoju heterogena skupina i da je odabir prilagodbi te razinu i intenzitet potpore potrebno temeljiti na značajkama pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično) te na obilježju teškoće koju ima.

Učenicima možete pokazati promjenu sjena u prostoru služeći se ručnom svjetiljkom i predmetom iz školskog okružja. Na taj se način osigurava zornost u radu.

S pomoću alata MS Word, učenicima pripremite listić s jasnom uputom i označenim prostorom za zapisivanje emocija. Također, označite prostor te dodajte redne brojeve za zapisivanje izmjena emocija tijekom dana.

U poučavanju učenika s teškoćama radu s određenim pomagalima te uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije potrebno je posvetiti više vremena objašnjavanju koraka te pripremiti pisane i/ili slikovne upute i korake u radu. Upute za rad u alatu možete pripremiti i kao videouputu za učenike koristeći se alatom za snimanje zaslona Screencast-O-Matic, koji im možete poslati i prije kako bi se pripremili za rad u alatu.

S pomoću alata Word učenicima unaprijed pripremite jasne etapne upute i/ili korake za obavljanje svih faza rada. Omogućite učeniku s teškoćama da se koristi uputama u svim fazama nastavnog procesa.

Učeniku s teškoćama omogućite rad u paru s motiviranim učenikom koji ga može usmjeravati i pružati mu najbolju potporu u radu.

Ako učenik ima pomoćnika u nastavi ili stručnoga komunikacijskog posrednika, preporučuje se uključiti ih u provedbu aktivnosti kao dodatnu potporu. Omogućite učenicima da ravnopravno sudjeluju u aktivnostima te ih potičite da što više rade samostalno.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Zadajte učenicima da u izrađene animacije dodaju i glazbu kako bi još više istaknuli svoju ideju.

Učenicima zadajte da vrednuju svoje radove i svoj proces rada služeći se digitalnim alatom Google forms. Neka na osnovi zadataka procijene koliko se završeni rad razlikovao od početne ideje, koliko su zadovoljnim načinom na koji su svoju ideju ostvarili i koliko su im izražajne mogućnosti tehnike stop animacije pomogle da naglase ideju svojega rada.

Nakon toga će učenici u grupama komentirati radove prema zadanim kriterijima: upotreba različitih ritmova, upotreba izražajnih mogućnosti tehnike te jasnoća prijenosa ideje. Zatim će uočene sličnosti i razlike predstaviti ostalim učenicima.

Pokažite učenicima primjer animiranog filma u kojem se koriste izražajne mogućnosti ritma likova na plohi, primjerice, Surogat (1961.) Dušana Vukotića.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju heterogena skupina i da je odabir prilagodbi te razinu i intenzitet potpore potrebno temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično) te na obilježjima teškoće koju ima.

Pri vrednovanju učenikova rada i procesa izrade postavite konkretna pitanja koja su razumljiva učeniku. Postavite jasne elemente vrednovanja i jasno označite prostor za zapisivanje doživljaja. Vodite računa o grafičkoj prilagodbi (lijevo poravnanje, dvostruki prored, uvećan font, upotrebljavajte fotografije i sheme jer olakšavaju snalaženje i razumijevanje). Umjesto pitanja otvorenog tipa upotrijebite ljestvice 1 – 5.

Učenika s teškoćom svrstajte u skupinu motiviranih učenika. Učenika s teškoćama u razvoju poželjno je ohrabrivati da se spontano izražava i poticati razvoj kreativnog razmišljanja usmjeravajući ga dodatnim potpitanjima ili osigurajte karticu s pitanjima za vođenje razgovora. U aktivnost ga uključite služeći se komunikacijskim sustavom koji njemu najviše odgovara, tj. onim kojim se može najbolje izraziti te u razgovoru spomenite iskustva bliska učeniku.

Ako učenik ima pomoćnika u nastavi ili stručnoga komunikacijskog posrednika, preporučuje se uključiti ih u provedbu aktivnosti kao dodatnu potporu. Omogućite učenicima da ravnopravno sudjeluju u aktivnostima te ih potičite da što više rade samostalno.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.