Podijelite s učenicima poveznice na različite online radijske postaje. Odaberite nekoliko lokalnih radijskih postaja koje su udaljene od mjesta u kojem je vaša škola i nekoliko nacionalnih radijskih programa. Dogovorite s učenicima rok za izvršavanje zadatka (zadatak se može izvršiti tijekom dva tjedna).
Učenici trebaju slušati navedene radijske postaje u različito doba dana i bilježiti govor radijskih spikera i spikerica. Važno je uočiti govore li spikeri hrvatskim standardnim jezikom i govore li u skladu s pravogovornom normom. Učenici vode bilješke u digitalnom alatu za snimanje zvuka na svojim tabletima ili mobilnim telefonima. Pokušavaju ponoviti što su čuli na radiju ako i kad uoče pogrešku.
Učenici objedinjuju svoje audiozapise u digitalnom alatu u kojem i inače surađuju, primjerice u digitalnom alatu MS Teams. Zatim rade u grupama. Svaki član grupe ukratko predstavlja rezultate svojega istraživanja. Analiziraju prikupljene podatke i zajednički prosuđuju jesu li sve izdvojene pogreške doista odstupanje od pravogovorne norme. Na temelju razgovora i svih prikupljenih podataka donose zaključke o govoru spikera na radiju.
Prikupljene podatke prikazuju grafički u obliku tablica i grafičkih prikaza u dokumentu u digitalnom alatu Word. Prikazuju koliko su pogrešaka u govoru radijskih spikera prikupili u dva tjedna slušanja zadanih radijskih postaja, na koliko se radijskih postaja (od navedenih) poštuje pravogovorna norma hrvatskoga standardnoga jezika, u kojim riječima najčešće dolazi do odstupanja od pravogovorne norme itd. Svoje grafičke prikaze učenici objavljuju na istome mjestu na kojem su objavili i audiozapise, primjerice u digitalnom alatu MS Teams. Na temelju prikupljenih podataka učenici pišu komentar na temu Govore li radijski spikeri standardnim jezikom?.
Grupe čitaju svoje komentare i donose zajedničke zaključke. U završnom dijelu aktivnosti pustite učenicima četiri isječka govora radijskih spikera koje ste prethodno pripremili. Jedan isječak neka bude primjer radijskoga spikera koji govori hrvatskim standardnim jezikom, a ostali trebaju biti primjeri govora radijskih spikera na trima različitim narječjima. Učenici trebaju slušati isječke i prepoznati koji radijski spiker govori kojim idiomom hrvatskoga jezika.
U digitalnom alatu za suradnju u kojem provodite nastavu na daljinu, primjerice alatu MS Teams, napišite objavu i zadatak učenicima te rok za izvršavanje zadatka. Objasnite im da će tijekom dva tjedna u različito doba dana slušati radijske emisije određenih radijskih postaja i bilježiti govor radijskih spikera i spikerica. Važno je uočiti govore li spikeri hrvatskim standardnim jezikom, odnosno u skladu s njegovom pravogovornom normom. Navedite da trebaju voditi bilješke u digitalnom alatu za snimanje zvuka na svojim tabletima ili mobilnim telefonima. Neka pokušaju ponoviti što su čuli na radiju kad uoče pogrešku u naglašavanju riječi i u uporabi riječi koje ne pripadaju hrvatskome standardnom jeziku. Neka učenici kao odgovor na vašu objavu učitaju svoje audiozapise i poslušaju audiozapise ostalih učenika.
Podijelite s učenicima poveznicu na različite online radijske postaje. Odaberite nekoliko lokalnih radijskih postaja koje su udaljene od mjesta u kojem je vaša škola i nekoliko nacionalnih radijskih programa. Dogovorite s učenicima termin online sastanka na kojem će predstaviti rezultate svoga istraživanja i komentirati audiozapise ostalih učenika.
Na dogovorenom online sastanku kratko komentirajte učitane audiozapise i rezultate istraživanja. Podijelite učenike u grupe i objasnite im sljedeći zadatak. Učenici u grupi u čavrljanju ili tijekom videopoziva analiziraju prikupljene podatke i donose zaključke o govoru spikera na radiju. Dogovaraju se kako će prikupljene podatke unutar grupe prikazati grafički.
Oblikuju dokument u digitalnom alatu Word i zajedno ga ispunjavaju. Prikazuju koliko su pogrešaka u govoru radijskih spikera prikupili u dva tjedna slušanja određenih radijskih postaja, na koliko se radijskih postaja (od navedenih) poštuje pravogovorna norma hrvatskoga standardnoga jezika, u kojim riječima najčešće dolazi do odstupanja od pravogovorne norme itd.
Na temelju prikupljenih podataka i rada u grupi učenici pišu komentar na temu Govore li radijski spikeri standardnim jezikom?. Svoje komentare učenici učitavaju na dogovoreno mjesto u digitalnom alatu MS Teams.
Tijekom sljedećeg online sastanka pustite učenicima četiri isječka govora radijskih spikera koje ste prethodno pripremili. Jedan isječak neka bude primjer radijskoga spikera koji govori hrvatskim standardnim jezikom, a ostali trebaju biti primjeri govora radijskih spikera na trima različitim narječjima. Učenici trebaju slušati isječke i prepoznati koji radijski spiker govori kojim idiomom hrvatskoga jezika. Možete pripremiti kratku anketu unutar digitalnog alata ili učenici mogu odgovoriti u čavrljanju.
Učenici mogu tijekom određenoga vremena slušati radijske postaje po vlastitu izboru. Mogu to biti lokalne radijske postaje, ali i one koje se mogu slušati uživo putem mrežnoga prijenosa. Učenici prikupljaju podatke o poštivanju pravogovorne norme i pišu izvješće o provedenom istraživanju. Izvješće potkrepljuju i grafičkim prikazom prikupljenih podataka.
Pripremite interaktivnu prezentaciju u digitalnom alatu Genially u kojoj ćete navesti vrste naglasaka u hrvatskome standardnom jeziku i pravila naglašavanja s poveznicama na jezične priručnike i videozapise u kojima mogu pročitati i saznati više o naglasnom sustavu hrvatskoga standardnog jezika. U prezentaciju možete ugraditi i audiozapise (ili videozapise) govora odabranih televizijskih voditelja, radijskih spikera, stručnjaka i jezikoslovaca koji govore o pravilnome naglašavanju riječi i nesporazumima koji nastaju kada se riječi pravilno ne naglase. Podijelite s učenicima poveznicu na prezentaciju i dogovorite rok u kojemu će učenici pregledati sve materijale.
Učenici u paru razgovaraju o svemu što su pročitali i vidjeli na prezentaciji. Pišu bilješke tijekom razgovora tako da u bilježnice nacrtaju tablicu s dvama stupcima. U lijevi stupac postavljaju pitanje, primjerice Koliko je naglasaka u hrvatskome standardnome jeziku?, a u desni stupac bilježe odgovore. Prvo jedan učenik postavlja pitanje, a drugi odgovara, zatim zamjenjuju uloge.
Parovi se povezuju u grupe i osmišljavaju igru Ne razumijem, ponovi!. Materijali i izvori za igru nalaze se u prezentaciji koju ste podijelili s učenicima. Na prezentaciju u međuvremenu možete dodati i dodatne materijale, primjerice popis riječi u kojima naglasak ima razlikovnu ulogu. Uz pomoć rječnika (u mrežnom obliku, primjerice Hrvatskoga školskoga rječnika) učenici pronalaze riječi koje se isto pišu, ali imaju različito značenje s obzirom na naglasak. Osmišljavaju rečenice u kojima bi se te riječi mogle uporabiti tako da pogrešan naglasak mijenja značenje rečenice. U grupama dogovaraju koji će učenik biti predstavnik grupe i voditelj igre. Voditelji odlaze u druge grupe i čitaju osmišljene rečenice tako da ponekad pravilno naglase ključnu riječ u rečenici, a ponekad ne. Sudionici igre trebaju prepoznati kad je u rečenici riječ pogrešno naglašena, tj. naglašena riječ ne pripada kontekstu rečenice. U tome slučaju izgovaraju rečenicu Ne razumijem, ponovi!. Pobjednik je ona grupa koja je uspješno prepoznala što veći broj pogrešno naglašenih riječi.
Učenici koji žele mogu samostalno osmisliti igru Ne razumijem, ponovi! u digitalnom alatu LearningApps. Učenici osmišljavaju rečenice u kojima će pogrešno naglašena riječ značiti nešto drugo, snime audiozapis te rečenice i ugrade ga u kviz. Neka podijele svoj kviz putem poveznice s ostalim učenicima u razredu.
U digitalnom alatu Genially doradite prezentaciju koju ste podijelili s učenicima u prethodnoj aktivnosti Kako to misliš? tako da u prezentaciju dodate pravila o redu riječi u rečenici s obzirom na položaj nenaglasnica, tj. poveznice na izvore u kojima će učenici proučiti što su nenaglasnice, na kojem se mjestu u rečenici najčešće pišu te kako ih izgovaramo. Podijelite s učenicima poveznicu na dorađenu prezentaciju.
Učenici proučavaju materijale i individualno bilježe najvažnije informacije. Zatim rade u paru i usuglašavaju koje su informacije najvažnije. Parovi se spajaju u grupe i dogovaraju tko će biti zadužen za pisanje koje informacije. Grupe objedinjuju informacije o nenaglasnicama u zajedničkom dokumentu u digitalnom alatu OneNote. Svatko zabilježi neku informaciju ili pravilo prema prethodnom dogovoru i radu u grupi.
Učenici nastavljaju raditi u grupama. Grupe će raditi tijekom određenoga vremenskog roka. Učenici unutar grupe dogovaraju tko će imati koje zaduženje. Zadatci grupa su sljedeći:
Sve grupe intervjuiranim osobama postavljaju ista pitanja koja prethodno osmišljavaju sve grupe zajedno. Svaka grupa daje prijedlog jednog do dvaju pitanja. Pitanja trebaju biti vezana uz govor i pravilno naglašavanje riječi. Ispitanike, primjerice, mogu pitati u kojim slučajevima govore standardnim jezikom, kako bi naglasili određenu riječ, kako postavljaju pitanja. Mogu i osmisliti jednu rečenicu na mjesnom govoru i zamoliti ispitanike da je izgovore na standardnom jeziku. Grupe analiziraju govor svojih ispitanika i predstavljaju najčešće pogreške u uporabi nenaglasnica u govoru.
Grupe svoje intervjue u pisanom obliku objavljuju u digitalnom alatu OneNote. U nastavku aktivnosti grupe rade tako da sve pogrešno napisane nenaglasnice iz intervjua druge grupe napišu pravilno. Dogovaraju se međusobno koja će grupa raditi na kojem intervjuu. Objavljuju rezultate svojega rada i pravilno napisane rečenice u istom digitalnom alatu. Međusobno komentiraju ispravljene rečenice.
Učenici mogu sve ispravljene rečenice iz intervjua koje su proveli tijekom grupnoga rada objediniti i pretvoriti u kviz u digitalnom alatu Kahoot!. Taj kviz može poslije poslužiti za uvježbavanje i provjeru znanja o pravilnom pisanju nenaglasnica.
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://pravopis.hr/pravila/
Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://gramatika.hr/
Težak, S. i Babić, S. (2009). Gramatika hrvatskog jezika (Priručnik za osnovno jezično obrazovanje). Zagreb: Školska knjiga.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.
Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga. rjecnik.hr
Jelaska, Z. i suradnici (2005). Hrvatski kao drugi i strani jezik. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Moguš, M., Bratanić, M. i Tadić, M. (1999). Hrvatski čestotni rječnik. Zagreb: Školska knjiga.
Petrović, B. (2005). Sinonimija i sinonimičnost u hrvatskome jeziku. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.