Potaknite s učenicima raspravu o obrazovnom sustavu u Republici Hrvatskoj. Možete početi sljedećim pitanjima odnosno tvrdnjama: Čemu služi obrazovanje u Republici Hrvatskoj? Kakav bi obrazovni sustav trebao biti / morao biti? Obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj dobar je / loš je. Škole u Republici Hrvatskoj guše kreativnost i maštu. Također, možete početi tako da s učenicima na ploči zapišete zamisli u vezi s temom Zablude suvremenog obrazovanja. Nakon rasprave neka u parovima ili grupama na portalu Eurydice dodatno upoznaju strukturu obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj i odabranim državama Europske unije. Prema pročitanim podatcima mogu istaknuti pozitivne i negativne strane obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj u odnosu na druge države Europske unije. Neka poseban naglasak stave na to kako struktura sustava utječe na njihova svakodnevna djelovanja. Mogu istaknuti i svoje mišljenje o tome što je njihovim vršnjacima u Europskoj uniji lakše, a što teže u odnosu na njihovu školsku svakodnevicu. Na kraju rasprave neka se pokušaju dogovoriti koja država Europske unije ima najbolji obrazovni sustav i neka to argumentiraju. Dodatno mogu istražiti pojam obrazovne politike i predložiti koje su promjene potrebne da nacionalni obrazovni sustav bude kvalitetniji, a svakodnevica učenika bolja.

Neka učenici istraže ključne probleme u hrvatskome obrazovanju. Pripremite pitanja koja će ih motivirati da promisle o pritiscima s kojima se svakodnevno nose. Neka izaberu osobu iz razreda s kojom žele razgovarati o tome. U grupama mogu kritički analizirati Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Svaka grupa neka predloži amandmane na postojeći zakon. Neka ih podijele s drugim grupama i potom neka učenici u razredu raspravljaju o učincima predloženih amandmana.

Podijelite učenike u razredu u timove tako da svaki istražuje jednu teorijsku perspektivu u sociologiji obrazovanja – funkcionalističku, konfliktnu (objašnjenje konfliktne perspektive u predloženom videozapisu počinje od 8':54'') i interakcionističku. U istraživanju se mogu koristiti i udžbenikom. Učenike možete pripremiti pomoću početnih istraživačkih pitanja. Naglasite im da će morati opravdati izvore kojima su se služili u istraživanju. Najavite da će timski istraživački rad završiti zapisivanjem temeljnih nalaza u alatu Padlet, ali i izlaganjem rezultata istraživanja u razredu. Također, dizanjem ruke ili u alatu KwikSurveys, učenici na kraju mogu glasovati o tome koji je tim nabolje obranio poziciju pojedine teorijske perspektive.

Prvi tim neka obradi funkcionalističku perspektivu u obrazovanju, s posebnim naglaskom na funkcijama obrazovanja za društvo u cjelini, ali i na funkcionalnim vezama između obrazovnog sustava i drugih društvenih sustava. Također, neka obrade latentne i manifestne funkcije obrazovnog sustava. Neka učenici dodatno pripreme i osvrt na vlastiti položaj u takvoj interpretaciji obrazovanja i navedu refleksiju vlastitog položaja unutar takve interpretacije sustava. Neka se drugi tim bavi konfliktnim perspektivama u obrazovanju, ali tako da posebno istakne sukob koji se događa u obrazovnom sustavu te neka argumentira drukčije nagrade koje kapitalistički obrazovni sustav nosi različitim grupama u društvu. Kao i u prvom timu, učenici trebaju reflektirati vlastiti položaj u navedenoj interpretaciji obrazovnog sustava. Treći tim neka se prije svega usmjeri na pitanje kako se obrazovni sustav reproducira u svakodnevici i koja je uloga djelovanja učenika, a kao i prva dva tima, na kraju neka reflektira svoj položaj prema pretpostavkama nekih od interakcionističkih teorija o obrazovanju.

Nakon završetka istraživačkog rada učenici javno brane istraživačke pozicije svoje perspektive. Potrebno je naglasiti da se mogu istraživati i druge teorijske perspektive vezane za obrazovanje. Također, ovisno o broju učenika u razredu, dva tima ili više njih mogu istraživati iste teme. Koristeći se alatom Kleki, učenici mogu na kraju aktivnosti skicirati svoju teorijsku perspektivu vezanu za obrazovanje. Podijelite sve materijale u razrednom kanalu na platformi MS Teams.

U prilagodbi ove nastavne aktivnosti važno je imati na umu da učenici s teškoćama čine heterogenu skupinu pa odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim potrebama i karakteristikama učenika. Prilikom prilagodbe aktivnosti, uvijek je moguće savjetovati se sa stručnim timom škole.

Preporučuje se da učenici s teškoćama kojima je potrebna dodatna pomoć u izvršenju zadataka budu smješteni u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja, ovisno o dogovoru s učenikom, kako bi dobili odgovarajuću podršku.

Prilikom podjele učenika u grupe, nastojte da učenici s teškoćama budu u grupama s učenicima s kojima su već surađivali, odnosno s učenicima koji će ih poticati na rad tijekom izvršavanja zadatka. Ako je u razredu učenik s poremećajem iz spektra autizma, omogućite mu da odabere grupu u kojoj želi sudjelovati, ovisno o svom interesu. Osigurajte da su učenici s teškoćama aktivno uključeni u izvršenje zadataka i da nikako ne budu samo pasivni promatrači.

Pri objašnjenju zadataka učenicima s teškoćama, izražavajte se jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen sposobnostima učenika te se usredotočite na ključne aspekte zadatka koji se mogu lakše razumjeti. Pripremite pisanu uputu za izvršavanje zadatka koja će biti jezično i grafički prilagođena potrebama učenika s teškoćama.

Provjerite kako se učenici s teškoćama snalaze u digitalnim alatima Padlet, KwikSurveys i Kleki. Pripremite pisane i slikovne upute za korištenje koje će biti prilagođene potrebama učenika s teškoćama, ako je to potrebno.

Tijekom završne rasprave nemojte inzistirati na uključivanju učenika kojima je izazovno usmeno izlagati ako sami ne izraze želju.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Učenici mogu dodatno istražiti pojam skrivenoga nastavnog kurikula, odnosno mogu istražiti što učenici doista uče na nastavi, a što je propisano ishodima učenja. Neka svoje istraživanje provedu prateći etički kodeks Hrvatskoga sociološkog društva. Anketu mogu provesti služeći se alatom MS Forms.

Učenici provode kratku anketu u svojoj školi služeći se alatom MS Forms. Mogu izraditi Likertovu ljestvicu, a stavove učenika mogu ispitati prema sljedećim tvrdnjama: obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj kvalitetan je; škola me priprema za život; u školi se osjećam dobro; svi predmeti osim temeljnih trebali bi biti izborni. Neka rezultate svoga malog istraživanja predstave na plakatu izrađenom u alatu Canva. Bilo bi dobro da u predstavljanju rezultata prate opći nacrt istraživanja u društvenim znanostima (postavljanje problema i temeljnog pitanja, istraživanje postojećih istraživanja, hipoteza istraživanja, metodologija istraživanja, predstavljanje rezultata). Također, svoj plakat mogu podijeliti s ostalim učenicima u razredu u zajedničkoj grupi. Služeći se platformom MS Teams, mogu organizirati i predstavljanje rezultata svim zainteresiranim učenicima i nastavnicima u školi.

Učenici slušaju i komentiraju pjesmu. Na temelju rezultata istraživanja raspravljaju u razredu o jazu između obrazovnih ideala na koje nailaze u svojoj okolini i obrazovne stvarnosti koja proizlazi iz njihova iskustva. Predlažu rješenja navedenih problema. Djeluju u vijeću učenika i drugim reprezentativnim tijelima učenika u obrazovnom sustavu. Predlažu različite aktivnosti kojima potiču suradnju i bolje razumijevanje unutar sustava obrazovanja. Primjerice, jedan školski dan zamjenjuju uloge s nastavnicima. Predlažu sadržaje za avangardni sat.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim značajkama pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće.

Provjerite kako se učenici s teškoćama snalaze u digitalnim alatima MS Forms i Canva. Ako je potrebno, pripremite pisane i slikovne upute za korištenje koje će biti prilagođene potrebama učenika s teškoćama. Smanjite broj tvrdnji u anketi na nekoliko (npr. tri) kako bi se izbjegla zbunjenost i preopterećenost učenika. Umjesto Likertove ljestvice, možda će biti korisnije upotrijebiti vizualne simbole kako bi se izbjeglo zahtjevno ocjenjivanje.
Neka učenici s teškoćama u čitanju i pisanju istraživanje provedu u parovima ili manjim grupama kako bi im se olakšalo sudjelovanje. Učenici s teškoćama u razvoju mogu prikazati svoje rezultate u obliku dijagrama ili grafikona koji su vizualno privlačniji i lakše se shvaćaju. Također, rezultate svoga istraživanja mogu prikazati pomoću drugih medija, poput videoprezentacije, govorne prezentacije ili plakata.
Poželjno je, pomoću alata Word, unaprijed pripremiti jasne upute i primjere kako bi se olakšalo razumijevanje zadataka.

Ako neki učenici imaju problema s razumijevanjem jezika ili melodije pjesme, može biti korisno prilagoditi pjesmu tako da se pojednostavni jezik ili da se učeniku ponudi tiskana verzija uz grafičku prilagodbu.
Učenicima s poteškoćama u čitanju ili razumijevanju teksta pjesme može pomoći ako se informacije predstave vizualno. To se, primjerice, može postići dodavanjem slika, ilustracija ili videozapisa koji će ih bolje upoznati s temom.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici mogu u grupama istražiti koje je promjene pandemija bolesti COVID-19 prouzročila u sustavu obrazovanja. Jedan od mogućih izvora može biti istraživački rad Zrinke Ristić Dedić i Borisa Jokića Perspektive hrvatskih učenika o nastavi na daljinu tijekom pandemije bolesti COVID-19. Neka učenici poseban dio posvete temi očuvanja mentalnoga zdravlja u poslijepandemijskom razdoblju. Također, osim o negativnim posljedicama, neka rasprave i o pozitivnim promjenama i prilikama koje je zdravstvena kriza unijela u strukturu sustava obrazovanja. Mogu organizirati javnu tribinu u školi i razgovarati s vršnjacima, roditeljima i nastavnicima o potrebama mladih koje su vezane za očuvanje mentalnog zdravlja.