U aktivnosti koristite metodu obrnute učionice. Podijelite učenike u grupe (ovisno o broju učenika u razredu) i svakoj zadajte zadatak koji će napraviti tijekom sljedećeg tjedna:

Prva grupa treba istražiti povijest psihologije i napraviti lentu vremena, uključujući podrijetlo riječi (Marulić), predznanstveno razdoblje (grčki filozofi i njihov doprinos razumijevanju ponašanja i psihičkih procesa) i znanstveno razdoblje (početak psihologije u svijetu i Hrvatskoj) te istražiti koji su ciljevi psihologije kao znanosti. Neka učenici pokušaju pronaći zanimljivosti o životu i radu Ramira Bujasa. Ako se škola u kojoj ste zaposleni nalazi u Zagrebu, uputite učenike da pronađu kuću u kojoj je živio Bujas i fotografiraju se ispred nje. Uputite učenike da za pomoć u traženju izvora informacija pitaju školskog knjižničara i da se koriste provjerenim mrežnim izvorima.

Druga grupa treba, koristeći se provjerenim mrežnim izvorima, istražiti predmet proučavanja psihologije (ponašanje i interpretacija ponašanja, vrste psihičkih procesa i njihova povezanost s ponašanjem te čimbenici koji utječu na ponašanje i psihičke procese). Neka svaki član grupe opaža ponašanje jedne osobe iz svoje okoline (člana obitelji, kolege iz razreda…) i izdvoji neku zanimljivu situaciju u kojoj je to ponašanje moguće povezati s različitim psihičkim procesima ili uočiti koji su sve čimbenici mogli utjecati na to ponašanje.

Treća grupa treba, koristeći se provjerenim mrežnim izvorima, proučiti razlike između znanstvenog i neznanstvenog pristupa, prikazati ih u tablici te ilustrirati primjerom istraživanja koje je dalo neočekivane rezultate. U tu svrhu neka učenici provedu anketu među prijateljima i članovima obitelji i pitaju ih, primjerice, što misle na koji se način gubi najviše vode u kućanstvu i ponude odgovore (pranjem zubi, nekvalitetnim cijevima, ispiranjem vodokotlića, kupanjem, tuširanjem…). Vjerojatno će većina ispitanih odgovoriti „kupanjem“ ili „nekvalitetnim cijevima“, a točan odgovor (kako pokazuju istraživanja) glasi – „ispiranjem vodokotlića“.

Četvrta grupa treba pronaći što više područja života u kojima se mogu primijeniti spoznaje psihologije. Neka naprave intervju s psihologom (uputite ih gdje da potraže psihologa – primjerice, u nekom savjetovalištu, udruzi…). Ako u njihovu mjestu nema psihologa, neka zamole psihologa za intervju elektroničkom poštom i razgovaraju s njim služeći se, primjerice, aplikacijom Teams. Neka ga pitaju zašto misli da je učenje psihologije važno, kako on na svom radnom mjestu doprinosi kvaliteti života pojedinaca i zajednice, zbog čega je odlučio studirati psihologiju, koja je razlika između psihologa i psihijatra, kako je psihologija povezana s drugim znanostima i strukama…

Svaka grupa treba prikazati svoj rad tako što će napraviti plakat u digitalnom alatu Canva, dostupnom na poveznici koja se nalazi na stranici portala e-Laboratorij, prikazati ga na sljedećem satu i održati kratko izlaganje o svojoj temi. Plakate neka spreme kao datoteke s datotečnim nastavkom png i postave na digitalnu platformu, primjerice, u aplikaciju Teams kako bi bili dostupni svim učenicima u razredu.

Neka svakoj grupi ostali učenici daju povratne informacije o izlaganju i plakatu.

Svaka grupa treba osmisliti tri-četiri pitanja vezana uz temu koju je proučavala i poslati vam ih elektroničkom poštom. S pomoću tih pitanja pripremite kviz u alatu Kahoot. Neka učenici rješavaju kviz nakon što sve grupe završe s izlaganjem i prikazivanjem postera. Učenici na pitanja u kvizu odgovaraju u grupama, koristeći se jednim mobitelom po grupi. Ako se pojavi netočan odgovor, zatražite od učenika objašnjenje zašto je taj odgovor netočan.

Ova aktivnost može poslužiti za formativno vrednovanje.

Pri prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i sl.) te na obilježjima same teškoće.

Učeniku s teškoćama unaprijed pošaljite temu nastavnog sata i ključne riječi ili vizualni raspored sata te mu tako osigurajte mogućnost interakcije i suradnje, a smanjite frustraciju. U svim aktivnostima uzmite u obzir teškoće učenika (poremećaj pažnje, oštećenja jezično-govorne glasovne komunikacije i specifične teškoće u učenju, oštećenje sluha, oštećenje vida itd.) te osigurajte dovoljno vremena.

Omogućite uporabu vizualnih pomagala, kao što su slike ili fotografije, kako bi se olakšalo razumijevanje pojmova. Izražavajte se jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen sposobnostima učenika. Usredotočite se na ključne aspekte zadatka koji se mogu lakše razumjeti, a druge dijelove zadatka ostavite za naknadno rješavanje. Pružite povratne informacije i podršku nakon rješavanja zadatka kako bi se učenicima pomoglo u razumijevanju pojma i daljnjem razvoju vještina.

Ako je moguće, osigurajte učeniku rad u grupi s kojom je već surađivao. U dogovoru s drugim učenicima iz grupe zadajte učeniku s teškoćama specifični dio unutar zadatka koji mora napraviti. Unaprijed pripremite vizualni raspored ili korake kako bi učenik lakše usmjerio pozornost. Učeniku s oštećenjem sluha osigurajte unaprijed napisane upute. Za učenika s organskim oštećenjima osigurajte fizičku podršku učenika mentora ili mu sami pružite podršku kako bi sudjelovao u aktivnostima.

Provjerite znaju li se učenici koristiti zadanim alatom. Za učenike s teškoćama pripremite upute za služenje alatom. Pritom je potrebno primjereno grafički oblikovati sve nastavne materijale (upotrijebite povećani font, Arial ili Calibri, veličine barem 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova). Neka tekst u programima iz sustava MS Office 365 bude pisan u većem fontu ili u boji ili u obliku prezentacije o navedenim pojmovima (osnovnim informacijama o psihologiji) i neka to bude sažeto napisano jednostavnim jezikom. Pohvalite učenika s teškoćama radi stvaranja pozitivne slike o sebi i veće motiviranosti. Učenika s teškoćama nemojte izlagati predstavljanju rada ako se svojevoljno ne javi. Prilikom služenja digitalnim alatom prilagodite svjetlinu i kontrast na zaslonu. Ako je u razredu učenik s poremećajem pažnje, omogućite da njegova grupa prva izlaže. Pobrinite se da učenik aktivno sudjeluje u skladu sa svojim mogućnostima.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Uputite učenike da pročitaju tekst o Forerovom učinku na poveznici Barnumov efekt ili (ako se služe engleskim jezikom) da riješe Forerov upitnik i pogledaju videozapis o Barnumovom efektu te na sljedećem satu održe kratko izlaganje o tome zašto ljudi vjeruju u horoskop.

U alatu Wizer.me na tri radna lista upišite priče (niže su navedeni neki primjeri koje možete upotrijebiti ili osmislite svoje primjere) i pripremite prostor za odgovore u obliku tablice 4 x 3. U naslovnim ćelijama piše „znanstveni pristup“ i „neznanstveni pristup“, a ispod njih nalaze se tri reda. U prvom piše „ime osobe“, u drugom „obilježje znanstvenog ili neznanstvenog pristupa“, a u trećem „dio teksta u kojem je ono vidljivo“.

Prva priča: Nika i Petar su prijatelji. Nika je prekinula ljubavnu vezu jer je otkrila da joj je dečko nekoliko puta lagao. Povjerila se prijateljici, ali je shvatila da je prijateljica to svima ispričala iako je obećala da će čuvati Nikinu tajnu. Nika je zaključila da ljudi stalno lažu i da im se ne može vjerovati. Petar za svoj diplomski rad provodi istraživanje o tome koliko često i zašto ljudi lažu. U tu svrhu služi se anonimnim mrežnim upitnikom koji je podijelio ispitanicima slanjem poveznice. U istraživanju je sudjelovalo više od 400 ljudi.

Druga priča: Fran i Marta dobili su zadatak provesti opažanje predškolske djece na igralištu tijekom sljedeća dva tjedna. Marta je pripremila tablice s popisom ponašanja djece i deset puta provela po dva sata na dječjem igralištu opažajući djecu i bilježeći koliko se puta pojedino ponašanje pojavilo. Fran je u posljednji tren odlučio iz kafića kraj igrališta u svom kvartu promatrati djecu. Usput se dopisivao s prijateljima. Nije ništa zapisao, ali je zapamtio da su djeca njegova susjeda, kojeg Fran inače ne podnosi, bila jako glasna i išla mu na živce.

Treća priča: U razredu se raspravljalo o tome jesu li ljudi spremniji pomagati drugima kad su sami ili u većoj skupini. Lorena je tvrdila da bi se sigurnije osjećala okružena velikim brojem ljudi jer bi joj barem netko priskočio u pomoć, što joj se činilo logično. Lovro smatra da bi to trebalo provjeriti. Nagovorio je prijatelje da provedu istraživanje: jedan će učenik odglumiti da mu je pozlilo na trgu gdje je puno ljudi, a ostali će neprimjetno opažati ponašanje prisutnih i mjeriti vrijeme potrebno da dobije pomoć. Isto će napraviti u nekoj maloj ulici kad bude nailazio jedan prolaznik. Sve će ponoviti nekoliko puta. Proveli su istraživanje i zaključili da je spremnost za pružanje pomoći manja ako je prisutno više promatrača.

Podijelite s učenicima poveznice za zadatak u alatu Wizer.me služeći se platformom na kojoj dijelite materijale (primjerice, Teams). Učenici u alat ulaze klikom na odgovarajuću poveznicu (svaki radni list nalazi se na posebnoj poveznici).

Učenike podijelite u šest grupa. Svaka grupa koristi se tabletom ili mobitelom. Svaku priču dobivaju dvije grupe i zadatak im je pažljivo pročitati tekst. Jedna grupa ispunjava stupac „znanstveni pristup“, a druga stupac „neznanstveni pristup“. Kad upišu odgovore u radni list, trebaju ih spremiti (pritiskom na gumb „save“) i predati (pritiskom na gumb „hand in work“). Na kraju, nastavnik projicira radni list s određenom pričom. Grupe koje su imale zadatak vezan uz tu priču iznose svoje odgovore, a ostali učenici slušaju i eventualno nadopunjavaju odgovore. Radne listove ostavite u razrednoj mapi izrađenoj u aplikaciji Teams kako bi ih učenici mogli iskoristiti tijekom učenja.

Pri prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i sl.) te na obilježjima same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja kako bi dobio adekvatnu podršku i pomoć prilikom zadavanja i provedbe aktivnosti.

Pripremite za učenika vizualni raspored s kraćim i jednostavnim opisom nastavnog sata. Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za rješavanje zadatka. Usredotočite se na ključne aspekte zadatka koji se mogu lakše razumjeti, a druge dijelove zadatka ostavite za naknadno rješavanje. Pružite povratne informacije i podršku nakon rješavanja zadatka kako bi se učenicima pomoglo u razumijevanju pojma i daljnjem razvoju vještina.

Ako je moguće, osigurajte učeniku rad u grupi s kojom je već surađivao. U dogovoru s drugim učenicima zadajte učeniku s teškoćama specifični dio unutar zadatka koji mora obaviti. U ovoj aktivnosti, specifični dio unutar zadatka može biti da učenik s teškoćama unutar svoje grupe pročita priču, zapisuje zaključke drugih članova ili predstavlja rad. Učeniku s oštećenjem sluha osigurajte unaprijed napisane upute. Za učenika s organskim oštećenjima osigurajte fizičku podršku učenika mentora ili mu sami pružite podršku kako bi sudjelovao u aktivnostima.

Provjerite razumije li učenik upotrebu zadanog alata Wizer.me. Ako za učenika izrađujete pisane upute, upotrijebite povećani font, Arial ili Calibri, veličine barem 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova. Ako učenik s teškoćama bolje surađuje i uspješniji je kada se koristi digitalnim alatom, zamijenite izradu plakata na hameru radom u nekom od dostupnih alata. Pohvalite učenika s teškoćama radi stvaranja pozitivne slike o sebi i veće motiviranosti. Učenika s teškoćama nemojte izlagati predstavljanju rada ako se svojevoljno ne javi. Prilikom korištenja alatom prilagodite svjetlinu i kontrast na zaslonu. Ako je u razredu učenik s poremećajem pažnje, omogućite da njegova grupa prva izlaže. Tijekom izlaganja rada uvjerite se da je učeniku ugodno. Neka učenik s teškoćama bude aktivni sudionik u skladu sa svojim mogućnostima, a ne pasivni promatrač.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Ponudite učenicima da u tiskanim medijima ili na internetu pronađu članke vezane uz psihologijske teme (osobine ličnosti, inteligencija, emocije, stres i suočavanje sa stresom, međuljudski odnosi i sl.) i analiziraju je li njihov sadržaj utemeljen na znanstvenim spoznajama ili nije te da ostalim učenicima izlože spoznaje do kojih su došli.

Podsjetite učenike na definiciju psihologije: psihologija je znanstvena i primijenjena disciplina koja se bavi ljudskim ponašanjem i psihičkim procesima. Prisutna je i korisna u svim područjima života i rada ljudi, u smislu povećanja kvalitete njihova života.

Postavite pitanje učenicima gdje sve, prema njihovu mišljenju, mogu raditi psiholozi. Služeći se mobitelom, učenici svoje odgovore upisuju na neki digitalni zid, primjerice, onaj izrađen u alatu Padlet. Učenici alatu pristupaju pomoću poveznice koju ste stavili na digitalnu platformu na kojoj s učenicima dijelite materijale, primjerice, Teams i upisuju svoje odgovore. Potom zatražite od učenika da pokušaju opisati što rade psiholozi na određenom radnom mjestu.

Podijelite učenike u parove ili male grupe (tri učenika) ovisno o broju učenika u razredu. Svakoj grupi potreban je tablet. Svakoj grupi zadajte da na internetu pronađe opis poslova psihologa u jednom od sljedećih područja: primijenjena psihologija – klinička i savjetodavna psihologija (obratiti posebnu pozornost na razliku između psihologa i psihijatra, ali i na važnost podrške koju psiholozi pružaju kada dođe do traumatskih događaja, poput pandemije ili potresa), predškolska i školska psihologija, psihologija rada / organizacijska psihologija, forenzička psihologija, područje socijalne skrbi, područje istraživanja tržišta i oblikovanja socijalnih politika (obratiti posebnu pozornost na rad psihologa usmjeren na ostvarenje prava i povećanje kvalitete života svih građana ili određenih skupina – žena, djece, osoba s invaliditetom; znanstvena psihologija – razvojna psihologija, socijalna psihologija… Uputite učenike da za svako područje pronađu primjere doprinosa tog područja rada psihologa kvaliteti svakodnevnog života pojedinaca ili zajednice.

Nakon toga učenici izrađuju razrednu umnu mapu s područjima rada psihologa i kratkim opisima poslova psihologa u određenom području u digitalnom alatu Coggle, koju ste prethodno kreirali. Svaka grupa u umnu mapu upisuje područje rada psihologa koje je proučavala i dodaje mu poslove koji su karakteristični za to područje. Učenike pozovite na suradnju elektroničkom poštom (dovoljno je unijeti elektroničku adresu predstavnika grupe), a učenici umnoj mapi pristupaju klikom na poveznicu. Kad učenici završe, gotovu umnu mapu prikažite na projektoru. Predstavnik svake grupe opisuje ostalim učenicima poslove psihologa u području koje je bilo zadano toj grupi. Na kraju, zajedno s učenicima usporedite njihove odgovore s početka sata s područjima rada psihologa navedenima na umnoj mapi. Umnu mapu pohranite na digitalnu platformu kojom se inače služite za dijeljenje materijala s učenicima kako bi im bila dostupna.

Ako škola nema mogućnosti osigurati učenicima tablete za rad, ova aktivnost može se provesti kao domaća zadaća.

Pri prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i sl.) te na obilježjima same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja kako bi dobio adekvatnu podršku i pomoć prilikom zadavanja i provedbe aktivnosti.

Učeniku s teškoćama pripremite vizualni raspored sata te mu tako osigurajte mogućnost interakcije i suradnje, a smanjite frustraciju. U svim aktivnostima uzmite u obzir teškoće učenika (poremećaj pažnje, oštećenja jezično-govorne glasovne komunikacije i specifične teškoće u učenju, oštećenje sluha, oštećenje vida itd.) te osigurajte dovoljno vremena.

Pri izboru parova za učenike s teškoćama birajte onog vršnjaka koji će učenika s teškoćama potaknuti na sudjelovanje u aktivnosti i češće provjeravajte njihovu suradnju. Učeniku s teškoćama zadajte točno određeni dio zadatka koji treba napraviti. U ovoj aktivnosti specifični dio zadatka, koji u dogovoru s drugim učenikom iz para može napraviti učenik s teškoćama, može biti da učenik bude zadužen za istraživanje opisa poslova u nekom od područja psihologije ili da učenik s teškoćama upisuje pronađene podatke.

Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za ostvarivanje zadatka. Izražavajte se jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen sposobnostima učenika. Usredotočite se na ključne aspekte zadatka koji se mogu lakše razumjeti, a druge dijelove zadatka ostavite za naknadno rješavanje. Pružite povratne informacije i podršku nakon ostvarivanja zadatka kako bi se učenicima pomoglo u razumijevanju pojma i daljnjem razvoju vještina.

Upoznajte učenike s digitalnim alatom Coggle te posebnu pozornost posvetite pojašnjenju načina upotrebe alata učenicima s teškoćama. Za učenike s teškoćama pripremite upute za služenje alatom. Pritom je potrebno primjereno grafički oblikovati sve nastavne materijale (upotrijebite povećani font, Arial ili Calibri, veličine barem 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova, iskoristite boje). Pohvalite učenika s teškoćama radi stvaranja pozitivne slike o sebi i veće motiviranosti. Učenika s teškoćama nemojte izlagati predstavljanju rada ako to nije dogovor između članova para. Pobrinite se da učenik bude aktivan sudionik, a ne pasivni promatrač.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Zadajte učenicima zadatak da, ako u obitelji ili među prijateljima svojih roditelja poznaju nekog psihologa, naprave intervju s tim psihologom ili psihologinjom i doznaju gdje radi, što je posao psihologa na tom radnom mjestu i kako im izgleda radni dan. Intervju objavite na platformi na kojoj objavljujete nastavne materijale.