Na početku aktivnosti ponovite s učenicima osnovna obilježja razvojnih razdoblja od novorođenčadi do adolescencije. Nakon zajedničkog ponavljanja podijelite ih u šest grupa s podjednakim brojem članova.

Po dvije grupe obrađivat će istu vrstu promjena: dvije grupe obrađivat će kognitivne promjene, dvije grupe emocionalne i socijalne promjene, a dvije grupe obrađivat će tjelesne promjene. Ako mislite da je potrebno, grupama možete dodatno razdijeliti zadatke na sljedeći način: od dviju grupa koje obrađuju tjelesne promjene, jedna neka obrađuje tjelesne promjene od rođenja do djetinjstva, a druga tjelesne promjene u adolescenciji. Slično načelo možete primijeniti i na ostale grupe. Primjerice, od dviju grupa koje obrađuju kognitivni razvoj, jedna neka bude usmjerena na senzomotoričku fazu i predoperacijsku fazu, a druga neka obrađuje fazu konkretnih i formalnih operacija.

Grupa koja obrađuje tjelesne promjene od novorođenčadi do adolescencije treba pronaći odgovarajuće fotografije sebe, svoje braće ili ukućana, kojima bi se vizualno prikazao motorički i tjelesni razvoj. Učenici, primjerice, trebaju pronaći fotografiju sebe kada su prvi put sjedili ili kada su prohodali, skakali ili stajali, ispod koje će napisati koliko su tad mjeseci ili godina imali. Učenici mogu pronaći dvije fotografije sebe kao bebe s tri mjeseca i šest mjeseci, na kojima bi se zorno vidio porast u visini i težini. Isto načelo vrijedilo bi za razvoj fine motorike – primjerice, pronaći sliku crteža nacrtanog s četiri, šest ili dvanaest godina. Ako nemaju vlastite fotografije, učenici se s nastavnikom dogovaraju čije fotografije mogu upotrijebiti (primjerice, prijatelja, roditelja, rođaka i sl.). S obzirom na tjelesne promjene u adolescenciji, zbog moguće nelagode, učenici ne moraju nužno pronaći svoje fotografije, nego to mogu biti i fotografije njihovih roditelja ili rođaka, pa čak i fotografije s interneta, kojima će ilustrirati tjelesne promjene u adolescenciji, poput naglog rasta, širih ramena, bubuljica i sl.

Uz sve pojmove koje prikazuju fotografijom učenici neka navedu kratak opis pojma (primjerice, uz fotografiju crteža neka napišu razvoj fine motorike i navedu što se podrazumijeva pod tim pojmom). Isto načelo vrijedilo bi za sve grupe i sve vrste razvoja.

Grupe koje obrađuju emocionalni i socijalni razvoj trebaju pronaći odgovarajuće fotografije kojima bi se prikazali pojmovi poput lakog i teškog temperamenta, privrženosti, strahova, slabije emocionalne kontrole, igre vježbanja, simboličke igre, igre prema pravilima, socijalizacije, stvaranja prijateljskih veza, stvaranja romantičnih veza, stvaranja spolnih uloga, stvaranja identiteta i sl. Uz svaku fotografiju neka bude kratak opis pojma.

Grupe koje obrađuju kognitivni razvoj trebaju pronaći odgovarajuće fotografije ili videomaterijale kojima bi ilustrirale pojmove poput stalnosti objekta, svjesnosti o sebi – primjer s ogledalom, animizam, egocentrizam, konkretnost u mišljenju, artificijelizam, načelo konzervacije, logičko razmišljanje i sl. Primjerice, učenici mogu fotografirati neki zadatak iz sadašnjeg vremena koji bi pokazivao shvaćanje apstraktnih pojmova.

Svaka grupa treba izraditi plakat posvećen određenim razvojnim promjenama i učenici ga mogu izraditi u digitalnom alatu Canva, u kojemu mogu odabrati željeni predložak plakata. Navedenom digitalnom alatu mogu pristupiti na stranici portala e-Laboratorij.

Nakon što ih izrade, grupe elektroničkom poštom plakate šalju nastavniku. Kreirajte razrednu mapu u aplikaciji Teams i podijelite poveznicu s učenicima te im objasnite kako da pristupe aplikaciji. Podijelite plakate s učenicima u razredu kopiranjem poveznice u aplikaciji Teams te ih potaknite da međusobno komentiraju kroz koje su sve promjene prošli do današnjeg dana. Tijekom prezentacije svaka grupa treba objasniti svoj plakat i promjene kroz koje su prošli njezini članovi. Na satu komentirajte s učenicima jesu li uspješno obavili zadatak. Zadatke ne trebate vrednovati.

U prilagodbi ove nastavne aktivnosti važno je imati na umu da učenici s teškoćama čine heterogenu skupinu pa odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na pojedinačnim potrebama i značajkama učenika. Tijekom prilagodbe aktivnosti uvijek je moguće savjetovati se sa stručnim timom škole.

Za vrijeme uvodne rasprave potaknite učenike s teškoćama na sudjelovanje. Tijekom rasprave ne ističite posebno njihove eventualne pogreške, a na kraju rasprave omogućite im odgovore na eventualna pitanja koja su se javljala.

Pri objašnjenju zadataka učenicima s teškoćama izražavajte se jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen sposobnostima učenika te se usredotočite na ključne aspekte zadatka koji se mogu lakše razumjeti. Pripremite pisanu uputu za provedbu zadatka koja će biti jezično i grafički prilagođena potrebama učenika s teškoćama.

Pri podjeli učenika u grupe, nastojte da učenici s teškoćama budu u grupama s učenicima s kojima su već surađivali, odnosno s učenicima koji će ih poticati na rad tijekom rješavanja zadatka – primjerice, neka učenik s poremećajem aktivnosti i pažnje bude u grupi s učenicima koji su strpljivi i koji će mu pomoći usmjeravati pozornost na obavljanje zadatka. Tijekom rada u grupama pobrinite se da učenici s teškoćama aktivno sudjeluju u svim aktivnostima te da nipošto ne budu samo pasivni promatrači. Dodatno, pri podjeli zadataka obratite pažnju na učenike s teškoćama i vrste teškoća koje učenici imaju. Primjerice, ako se u razredu nalaze učenici s oštećenjem organa i organskih sustava, neka budu u grupi koja ne obrađuje fizičke promjene budući da bi se ti učenici mogli osjećati nelagodno u dijeljenju informacija o njihovom tijelu. S druge strane, učenici s, primjerice, intelektualnim teškoćama mogli bi biti najuspješniji u grupi koja se bavi fizičkim promjenama budući da su one najlakše vidljive.

Provjerite kako se učenici s teškoćama snalaze u digitalnim alatima Canva i Teams. Pripremite pisane i slikovne upute za korištenje koje će, ovisno o potrebi, biti prilagođene učenicima s teškoćama.

Tijekom prezentiranja plakata, nemojte inzistirati na uključivanju učenika kojima je izazovno usmeno se izražavati (primjerice, učenika s oštećenjima jezično-govorne glasovne komunikacije), osim ako izraze želju.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Učenici koji žele znati više mogu na internetu istražiti postoji li povezanost između roditeljskih odgojnih stilova s provođenjem slobodnog vremena i rizičnim ponašanjima budući da je pokazano da odgojni stilovi utječu na razvojne promjene. Autoritativni stil roditeljstva pokazao se kao najbolji zbog visoke razine na obje dimenzije roditeljstva, i na emocionalnoj toplini i na nadzoru. Spoznaje do kojih dođu svojim istraživanjem neka prikažu ostalim učenicima u razredu koristeći se digitalnim alatom Powerpoint s verbalnim izlaganjem.

Na početku aktivnosti ponovite s učenicima Kohlbergov moralni razvoj. Podsjetite se što bi ulazilo u pretkonvencionalni, konvencionalni i postkonvencionalni moral. Prisjetite se Heinzove dileme – Kohlbergove najpoznatije priče. Možete upotrijebiti primjere iz udžbenika ili nekih drugih materijala o Kohlbergovoj teoriji moralnog razvoja.

Zatim podijelite učenike u šest grupa. Svaka grupa treba imati računalo ili tablet. Tri grupe trebaju osmisliti dilemu/priču kojom bi se mogle provjeravati moralne razine iz školskog života: varanje na ispitima, prijavljivanje neprimjerenog ponašanja razredniku / stručnoj službi / ravnatelju, uzimanje pravde u svoje ruke nakon zadirkivanja u razredu i sl. To mogu biti priče poput ove: Dok je bio u profesorovu kabinetu, Martin je primijetio na papiru ispisan novi test. Profesor je nakratko izišao iz kabineta i time stvorio mogućnost da Martin fotografira test. Treba li Martin fotografirati test? Ostale tri grupe neka izrade vlastitu dilemu/priču iz područja socijalnog života (obiteljskog, prijateljskog, prolazničkog i sl.), primjerice: Ivan je našao izgubljeni novčanik s mnogo novca. U novčaniku je osobna iskaznica. Ivan poznaje osobu koja je izgubila novčanik i to je igrom slučaja novi dečko njegove bivše cure. Treba li Ivan vratiti novčanik?

Po jedan učenik iz svake grupe treba se registrirati u digitalni alat Bookcreator svojim korisničkim računom iz sustava AAI@EduHr. U gornjem desnom kutu treba otvoriti novu knjigu te će grupa zajednički u tu novostvorenu knjigu upisati svoju priču. Nakon što sve grupe stvore svoje knjige i u njih upišu svoje dileme, neka ih podijele s vama pomoću gumba „share menu“. Dok vi kao vlasnik knjižnice objedinjujete radove svih grupa u jednu zajedničku knjigu pomoću opcije „collaborate“, učenici unutar grupa raspravljaju o tome koji bi se odgovori mogli povezati s kojom razinom Kohlbergova moralnog razvoja. Primjerice, konvencionalna razina uključivala bi odgovore poput: Ivan bi trebao vratiti novčanik jer bi onda svi mislili da je dobar. Ili: Martin ne bi trebao varati jer je varanje na testu prekršaj i može dobiti pedagošku mjeru. Kada objedinite radove svih grupa, taj jedinstveni dokument možete objaviti na platformi za učenje Teams (nakon što kreirate razrednu mapu i s učenicima podijelite poveznicu te im objasnite kako mogu pristupiti toj aplikaciji), što će učenicima služiti za ponavljanje gradiva. Na satu prikažite knjigu u kojoj su napisane sve dileme te potaknite raspravu među učenicima kako bi na postavljene dileme odgovorila osoba koja se nalazi na određenom stupnju moralnog razvoja. Nagradite učenike koji točno navedu primjere za svaki stupanj moralnog razvoja za većinu napisanih dilema.

Za drugi dio aktivnosti s učenicima možete sastaviti kviz u alatu Kahoot, koji će se sastojati od nekoliko pitanja kojima ćete provjeriti poznavanje osnovnih razina, ali i razumijevanje koji odgovori ulaze u koju razinu Kohlbergove teorije morala. Učenici za kviz sastavljaju pitanja i ponuđene odgovore. Nakon što ih sastave, šalju vam ih elektroničkom poštom. Vi ih upisujete u aplikaciju koristeći se svojim računom. U aplikaciji Kahoot odabere se opcija „create new Kahoot“ i upisuju se, osim naziva kviza, pitanja i ponuđeni odgovori. Svaka grupa neka sastavi dva pitanja te će tako kviz imati dvanaest pitanja. Osim klasičnih pitanja za provjeru usvojenosti razumijevanja Kohlbergove teorije morala, možete upotrijebiti i pitanja iz svakodnevnog života ili povijesti, primjerice, u koju kategoriju morala ulazi postupak Rose Parks koja se u autobusu nije htjela pomaknuti na mjesto rezervirano samo za Afroamerikance. Nakon što sastavite pitanja, zaigrajte s učenicima kviz. Uputite učenike da u tražilici Google upišu „kahoot“ i odaberu „kahoot.it“ te pričekaju dok se ne otvori kod igre. Vi otvorite stranicu „kahoot.com“, izaberite kviz koji ste malo prije sastavili i stisnite „play“. Odaberite „team mode“ i „slučajan odabir pitanja“. Nakon toga na zaslonu računala koje ste spojili s projektorom pojavit će se kod. Taj kod učenici upisuju na svoje mobitele i prijavljuju se u igru. Nakon što se svi prijave, započnite kviz, a najuspješnije učenike nagradite prigodnom nagradom.

U prilagodbi ove nastavne aktivnosti važno je imati na umu da učenici s teškoćama čine heterogenu skupinu pa odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na pojedinačnim potrebama i značajkama učenika. Pri prilagodbi aktivnosti uvijek je moguće savjetovati se sa stručnim timom škole.

Preporučuje se da učenici s teškoćama kojima je potrebna dodatna pomoć u rješavanju zadataka budu smješteni u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja, ovisno o dogovoru s učenikom, kako bi dobili odgovarajuću podršku.

Za vrijeme uvodne rasprave potaknite učenike s teškoćama na sudjelovanje. Tijekom rasprave ne ističite posebno njihove eventualne pogreške, a na kraju rasprave omogućite im odgovore na eventualna pitanja koja su se pojavila. U svrhu lakšeg uključivanja, učenicima s teškoćama možete pripremiti kartice s podsjetnicima na ključne pojmove vezane uz Kohlbergerov moralni razvoj. Osigurajte im plan sata ili vizualni raspored.

Pri objašnjenju zadataka učenicima s teškoćama izražavajte se jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen sposobnostima učenika te se usredotočite na ključne aspekte zadatka koji se mogu lakše razumjeti. Pripremite pisanu uputu za rješavanje zadatka koja će biti jezično i grafički prilagođena potrebama učenika s teškoćama.

Pri podjeli učenika u grupe nastojte da učenici s teškoćama budu u grupama s učenicima s kojima su već surađivali, odnosno s učenicima koji će ih poticati na rad tijekom rješavanja zadatka. Tijekom rada u grupama pobrinite se da učenici s teškoćama aktivno sudjeluju u svim aktivnostima te da nipošto ne budu samo pasivni promatrači. Omogućite učenicima podjelu specifičnih dijelova zadatka unutar grupe – primjerice, učenici sa specifičnim teškoćama u učenju i smetnjama pri pisanju ne moraju zapisivati osmišljenu priču, ali je na kraju mogu predstaviti ostalim grupama.

Provjerite kako se učenici s teškoćama snalaze u digitalnim alatima Bookcreator, Teams i Kahoot. Pripremite pisane i slikovne upute za korištenje koje će, ovisno o potrebi, biti prilagođene potrebama učenika s teškoćama.

Prilikom kreiranja kviza u alatu Kahoot obratite pozornost na specifične potrebe učenika s teškoćama kako biste im omogućili da budu uspješni u rješavanju kviza. Ako se u razredu nalaze učenici s teškoćama zbog kojih bi mogli biti manje uspješni u rješavanju kviza u ovom alatu (primjerice, učenici s oštećenjem vida ili specifičnim teškoćama učenja u vidu disleksije), možete odabrati drugi alat koji ne boduje brzinu odgovaranja ili kviz organizirati bez digitalnih alata uzimajući u obzir specifične teškoće učenika u razredu. Ako koristite alat, prilagodite svjetlinu i kontrast na zaslonu tj. projektoru.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Učenici koji žele znati više mogu istražiti mane Kohlbergove teorije morala i teoriju moralnog razvoja Carol Gilligan. Učenici neka naprave prezentaciju u alatu PowerPoint kojom će prikazati osnovne razlike između tih dviju teorija morala. Osim pretraživanja na internetu, možete im ponuditi i ovaj izvor znanja o teoriji moralnog razvoja Carol Gilligan. Izrađenu prezentaciju učenici će verbalno izložiti u razredu. Potaknite raspravu među ostalim učenicima o usporedbama tih dviju teorija moralnog razvoja.

Ovu aktivnost možete provesti nakon što učenici obrade osnovna obilježja kognitivnog i socijalno-emocionalnog razvoja u adolescenciji i odrasloj dobi.

Nakon uvodnog ponavljanja podijelite učenike u četiri do šest grupa, ovisno o broju učenika u razredu. U prvom dijelu aktivnosti, čija je svrha osvještavanje sukoba između djece i roditelja te psiholoških razloga koji leže u njihovoj podlozi, članovi svake grupe trebaju se prisjetiti različitih sukoba koje su imali sa svojim roditeljima na početku adolescencije u osnovnoj školi te sredinom adolescencije u prvom, drugom i trećem razredu srednje škole. Nakon što se prisjete doživljenih sukoba, neka ih povežu s kognitivnim promjenama kroz koje prolaze, poput adolescentnog egocentrizma, fenomena izmišljene publike, mladenačkog idealizma, hiperracionalnosti i osjećaja neranjivosti, kao i s kognitivnim promjenama koje imaju njihovi roditelji, poput realizma odraslih. Osim s kognitivnim promjenama, neka te sukobe povežu i s emocionalno-socijalnim promjenama koje se njima događaju, poput traženja veza, stvaranja vlastitog identiteta, osamostaljivanja i utjecaja vršnjaka te sa socijalno-emocionalnim i tjelesnim promjena u odraslih, kao što su pripadnost „sendvič generaciji“, menopauza i sl. Nakon rasprave unutar grupa potaknite vođenu raspravu među svim učenicima o različitim temama oko kojih su se sukobljavali sa svojim roditeljima tijekom odrastanja.

Nakon rasprave o vrstama, uzrocima i količini sukoba s roditeljima zadatak je svake grupe osmisliti strip o sukobima između adolescenata i roditelja tijekom života, koji mogu izraditi u digitalnom alatu Make Beliefs Comix, kojemu mogu pristupiti pomoću poveznice dostupne na portalu e-Laboratorij.

Podijelite grupe prema sukobima u određenim razdobljima adolescencije – primjerice, jedna ili dvije grupe neka naprave strip o sukobima na početku adolescencije, druge dvije u prvom i drugom razredu, a ostale dvije neka stripom prikažu trenutačne sukobe koje imaju s roditeljima. Nakon što se svojim računom u sustavu AAI@EduHr prijave u Make Beliefs Comix, neka u odabranom alatu izrade strip, spreme ga na računalo i pošalju vam ga elektroničkom poštom. Sve stripove prikažite projektorom spojenim na računalo ili na pametnoj ploči. Tijekom prezentacije svaka grupa treba objasniti svoj strip i načine reagiranja u sukobima. Na satu komentirajte s učenicima koji je uradak najbolji i zbog čega te najbolji uradak nagradite prigodnom nagradom.

U prilagodbi ove nastavne aktivnosti važno je imati na umu da učenici s teškoćama čine heterogenu skupinu pa odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na pojedinačnim potrebama i značajkama učenika. Pri prilagodbi aktivnosti uvijek je moguće savjetovati se sa stručnim timom škole.

Preporučuje se da učenici s teškoćama kojima je potrebna dodatna pomoć u provedbi zadataka budu smješteni u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja, ovisno o dogovoru s učenikom, kako bi dobili odgovarajuću podršku.

Pri objašnjenju zadataka učenicima s teškoćama izražavajte se jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen sposobnostima učenika te se usredotočite na ključne aspekte zadatka koji se mogu lakše razumjeti. Pripremite pisanu uputu za rješavanje zadatka koja će biti jezično i grafički prilagođena potrebama učenika s teškoćama.

Pri podjeli učenika u grupe nastojte da učenici s teškoćama budu u grupama s učenicima s kojima su već surađivali, odnosno s učenicima koji će ih poticati na rad tijekom rješavanja zadatka. Tijekom rada u grupama pobrinite se da učenici s teškoćama aktivno sudjeluju u svim aktivnostima te da nipošto ne budu samo pasivni promatrači. S obzirom na sadržaj koji se obrađuje, potrebno je obratiti dodatnu pažnju na učenike s teškoćama. Raspravu o sukobima u grupi u kojoj su učenici s poremećajima u ponašanju i osjećanju će biti potrebno dodatno moderirati i ukazivati na neprihvatljivost učestalih sukoba koji imaju štetne posljedice po uključene strane, uvažavajući pritom i psihološke razloge koji stoje u njihovoj podlozi. Sudjelovanje učenika s poremećajima u ponašanju i osjećanju možete u raspravi usmjeravati na razgovor o načinima nenasilnog rješavanja sukoba.

Prilikom uvodnih rasprava potaknite učenike s teškoćama na sudjelovanje. Tijekom rasprave ne ističite posebno njihove eventualne pogreške, a na kraju rasprave omogućite im odgovore na eventualna pitanja koja su se pojavila.

Provjerite kako se učenici s teškoćama snalaze u digitalnom alatu Make Beliefs Comix. Pripremite pisane i slikovne upute za korištenje koje će, ovisno o potrebi, biti prilagođene potrebama učenika s teškoćama. Jezična prilagodba podrazumijeva korištenje kraćih rečenica uobičajenog poretka riječi u rečenici s jasno izrečenim svim rečeničnim dijelovima, bez metafora, s izdvojenim i objašnjenim nepoznatim i/ili ključnim pojmovima. Grafička prilagodba podrazumijeva, primjerice, upotrebu određene vrste fonta (npr. Arial, Verdana) koji je uvećan, dvostrukog proreda, povećanog razmaka među slovima, ljevostranog poravnanja. Također, ako je to potrebno, omogućite uporabu vizualnih pomagala kao što su slike ili fotografije kako biste im olakšali razumijevanje pojmova.

Prilikom izrade stripova uputite sve grupe da obrate pozornost na odabir pozadinskih boja i boja slova koje imaju dobar kontrast kako bi učenici s oštećenjem vida mogli u potpunosti doživjeti uratke svih grupa. Tijekom prezentiranja uradaka prilagodite svjetlinu i kontrast na zaslonu potrebama učenika s oštećenjem vida.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Učenici koji žele znati više mogu pogledati film čija se radnja temelji na razvoju, primjerice, Neobičnu priču o Benjaminu Buttonu s Bradom Pittom u glavnoj ulozi ili film Tri muškarca i kolijevka (američku ili francusku verziju). Nakon gledanja filma, pomoću umne mape izrađene u digitalnom alatu Popplet, kojemu mogu pristupiti na portalu e-Laboratorij, mogu napraviti kratki prikaz sadržaja posvećen razvojnom razdoblju prikazanom u filmu.