Počnite razgovor s učenicima o rodnoj ravnopravnosti, odnosno o tome kako se oni osjećaju u svojem okruženju: osjećaju li ponekad pritisak da se trebaju pridržavati određenih uloga koje su društveno nametnute dječacima/muškarcima (npr. nogomet, određena zanimanja, (ne)pokazivanje određenih osjećaja i sl.) i onih koje su društveno određene djevojčicama/ženama (npr. određena zanimanja, očekivanja da u obitelji najčešće žena treba kuhati ručak, brinuti se za djecu, obavljati kućanske poslove i sl. dok se za muškarce to ne očekuje). U sljedećoj aktivnosti pripremite učenike za rad u grupi. Prije toga pripremite pitanja o tome za koja se zanimanja, sportove i igre smatra da su prikladnija za dječake, a koje za djevojčice; smatraju li da se od muškaraca i žena očekuje da u društvu imaju određene rodne uloge, koja su to „muška“, a koja „ženska“ zanimanja i slična pitanja. Zamolite ih da u digitalnom alatu Word oblikuju tablicu ili umnu mapu u kojoj će rasporediti zanimanja, sportove, stil odijevanja i dr. prema kriteriju rodnih uloga. Neka pronađu objašnjenja za riječi ili izraze stereotipi, predrasude, rodna neravnopravnost, rodne uloge, razlika između rodnih i spolnih uloga. Učenici značenja nepoznatih riječi mogu pronaći i pretražujući na mrežnim portalima. Možete ih uputiti na poveznice portala Hrvatska enciklopedija i Školski rječnik hrvatskoga jezika ili na mrežne blogove i portale koji govore o temi rodne neravnopravnosti. Možete im ponuditi poveznice koje upućuju na blogove i tekstove pristupačne i namijenjene učenicima osnovne škole o toj temi. Nakon istraživanja, razmjenjivanja ideja i bilježenja, učenike treba potaknuti na to da unutar svoje grupe izraze svoje mišljenje o temi rodne ravnopravnosti. Svoje mišljenje ili stav trebaju objasniti na primjeru iz vlastita života. Naglasite da je potrebno poštivati pravila razgovora u grupi. Usmjerite ih na pravila razgovora u grupi. Pravila unaprijed pripremite, a mogu biti napisana u Word dokumentu i prikazana na platnu ili ploči. To mogu biti jednostavna pravila poput: Slušaj sugovornika.; Slušaj bez prekidanja.; Ne prekidaj do sugovornik govori. i sl.

Zatim prikažite kratak film na temu rodne (ne)ravnopravnosti primjeren učenicima osmoga razreda koji možete pronaći na različitim mrežnim portalima poput portala Medijska pismenost i sl. Nakon gledanja filma na zidu ili platnu prikažite upute za rad u grupi i paru. Nakon što pogledaju film, učenici u paru trebaju napisati kratke bilješke o filmu, odrediti komu je film namijenjen, koja je svrha filma i koje informacije o rodnoj (ne)ravnopravnosti donosi. U bilješkama učenici trebaju navesti i koji se primjeri rodne neravnopravnosti mogu uočiti u društvu ili okolini u kojoj oni žive. Trebaju navesti primjere iz vlastita života koji su slični onima prikazanima u filmu. Zatim se učenici u parovima okreću drugom paru i tako sastavljaju grupu. Uspoređuju i komentiraju bilješke. Svoje bilješke mogu organizirati u digitalnom alatu Word u kojemu će podatke organizirati u tablici ili se mogu poslužiti gotovim predloškom grafičkog organizatora za prikazivanje podataka (ključnih pojmova i natuknica) unutar toga digitalnog alata.

Nakon toga učenici u grupi vještinom pregovaranja i pronalaženja zajedničkih stavova definiraju zajedničku tezu za raspravu na temelju gledanoga filma. Pojedinosti iz filma mogu poslužiti za postavljanje teze. Svoju će tezu učenici prikazati u digitalnom alatu. Prema tome, pripremite pitanje za učenike o tezi koju predlažu u digitalnom alatu Lino ploča. Nakon što se učenici dogovore o tezi, objavit će svoju tezu koristeći se predloženim digitalnim alatom. Druga je mogućnost da učenici svoje teze napišu u digitalnom alatu Tricider i ondje glasaju za najbolje napisanu tezu.

Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti.

Učeniku s teškoćama unaprijed pošaljite temu nastavnoga sata, radne listove, ključne riječi ili vizualni raspored sata te mu na taj način osigurajte interakciju i suradnju, a smanjite frustraciju. U svim aktivnostima uzmite u obzir teškoće učenika te osigurajte dovoljno vremena.

Učeniku s teškoćama sat prije najavite temu rodne ravnopravnosti te mu pripremite stranice na kojima može pročitati o tome kako bi na satu mogao aktivno sudjelovati u raspravi i u zajedničkim aktivnostima. Učenika s teškoćama stavite u par s učenikom s kojim se inače druži i koji mu može pomoći. Tijekom sastavljanja grupe obratite pozornost da je u grupi učenika s kojima se dobro slaže. Potaknite vršnjačku podršku. Učeniku s teškoćama točno odredite zadatak unutar grupe kako bi se mogao pripremiti. Ne izlažite ga izlaganju rada ako mu je to zbog njegovih teškoćama neugodno.

Učeniku s teškoćama omogućite gledanje filma i kod kuće kako bi ga lakše pratio na nastavi.

Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka. Omogućite uporabu vizualnih pomagala, kao što su slike ili fotografije, kako bi se olakšalo razumijevanje pojmova. Koristite se vizualnim rasporedom. Koristite se jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen sposobnostima učenika. Usredotočite se na ključne aspekte zadatka koji se mogu lakše razumjeti, a ostaviti druge dijelove zadatka za kasnije vježbanje. Pružite povratne informacije i podršku nakon izvršavanja zadatka, kako bi se učenicima pomoglo u razumijevanju pojma i daljnjem razvoju vještina.

Provjerite razumije li učenik korištenje zadanih alata. Ako za učenika izrađujete pisane upute, rabite povećani font, Arial ili Calibri, veličine barem 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova. Pohvalite učenika s teškoćama radi stvaranja pozitivne slike o sebi i veće motiviranosti. Prilikom korištenja alata prilagodite svjetlo i kontrast na zaslonu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Zamolite učenike da pripreme anketu za učenike 7. i 8. razreda u svojoj školi o temi rodne (ne)ravnopravnosti. Anketu mogu pripremiti u digitalnom alatu Tricider. Za pripremu ih uputite na mrežne portale koji govore o različitim načinima razumijevanja rodnih uloga. Rezultate ankete mogu prikazati u zajedničkoj razrednoj grupi u digitalnom alatu MS Teams. Rezultate istraživanja mogu organizirati i u digitalnom alatu Conceptboard u obliku umne mape ili dijagrama.

Potaknite učenike na razgovor o klimi, uočavaju li promjene, primjećuju li da se klima mijenja te što je, prema njihovu mišljenju, uzrok klimatskih promjena. Pripremite interaktivnu prezentaciju za učenike u digitalnom alatu ThingLink. Poveznicu za sadržaj u alatu ThingLink podijelite s učenicima. Prezentacija bi trebala sadržavati poveznice koje upućuju na neknjiževne tekstove, javne govore, govore okolišnih aktivista, tekstove i videozapise o školskom štrajku za klimu, odnosno popularno-znanstvene članke i kratke filmove koji govore o klimatskim promjenama. Unutar prezentacije neka se nađu i TED govori o temi klimatskih promjena. To može biti i TED govor Grete Thunberg ili sl. Učenici trebaju prvo samostalno proučiti sadržaje, a nakon toga u paru napisati kratke bilješke o svakom naslovu/sadržaju u prezentaciji.

U novoj aktivnosti predviđen je rad u manjim i većim grupama. Rasporedite učenike u grupe tako da imate paran broj grupa u razredu. Primjerice, ako u razredu imate 20 učenika, rasporedite ih u 4 grupe. (Početne grupe mogu imati i manji broj učenika, važno je da imate u razredu paran broj grupa.) Dvije grupe trebaju izdvojiti iz proučenih sadržaja pojedinosti o klimatskim promjenama, odnosno uzroke i posljedice klimatskih promjena te navesti svoje rješenje za problem. Druge dvije grupe trebaju uočiti vještine javnoga govora i govorne vrednote u slušanim govorima i videozapisima. Grupa učenika koja piše o klimatskim promjenama treba izraditi u digitalnom alatu Mindomo sadržaj/umnu mapu sa svim važnim pojedinostima (dokazima i argumentima) o klimatskim promjenama koje bi jedan javni govor trebao sadržavati. Učenicima možete dati na izbor da ispisuju sve argumente koje smatraju važnima ili da podijele argumente na afirmacijske i negacijske. Grupa učenika koja piše o govornim vrednotama treba izraditi u digitalnom alatu Mindomo sadržaj/umnu mapu u kojoj su predočene upute kako se priprema i izvodi javni govor na zadanu temu te koje govorne vrednote treba poštivati tijekom izvođenja javnoga govora. Učenici svake grupe u svojim bilješkama trebaju navesti i primjere iz vlastita života koje povezuju s temom klimatskih promjena ili vještinama javnoga govora.

Nakon završenoga zadatka učenici jedne grupe za klimu i učenici jedne grupe za govorne vrednote dijele međusobno materijale u alatu Mindomo koji su izradili. Predstavnik jedne grupe, koristeći se vizualnim prikazom, prezentira rad svoje grupe drugoj grupi i obrnuto. Dvije grupe koje su imale različite teme sada se spajaju u jednu veliku. Prema tome, 4 grupe sada postaju dvije grupe. Učenici dviju grupa učenika, koji su istraživali različite teme, spajaju se u veliku grupu i sudjeluju u pripremi javnoga govora koji će biti održan pred cijelim razredom. Učenici izabiru jednoga ili dva predstavnika (ovisno koliko je velika grupa) koji će održati javni govor. Tijekom vježbe ostali učenici pomažu predstavnicima usmjeravajući ih na pojedinosti o temi koje govor treba sadržavati i na poštivanje govornih vrednota. Nakon pripreme, predstavnici pred cijelim razredom izvode javni govor o klimatskim promjenama, a učenici u digitalnom alatu Mentimeter glasaju za učenika koji je najbolje izveo javni govor iznoseći argumente i koristeći se govornim vrednotama.

Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti.

Učeniku s teškoćama unaprijed pošaljite temu nastavnoga sata, radne listove, ključne riječi ili vizualni raspored sata te mu na taj način osigurajte interakciju i suradnju, a smanjite frustraciju. U svim aktivnostima uzmite u obzir teškoće učenika te osigurajte dovoljno vremena. Učeniku najavite temu klimatskih promjena te mu pripremite stranice na kojima može istražiti o tome i pripremiti se za sat kako bi bio aktivniji na nastavi i u grupnom radu.

Tijekom podjele grupa podijelite učenika s teškoćama u grupu učenika s kojima se druži i koji mu mogu pružiti podršku u radu. Učeniku s teškoćama točno odredite zadatak unutar grupe kako bi se mogao pripremiti. Ako učenik zbog svojih teškoća ne želi izlagati rad, oslobodite ga toga dijela aktivnosti.

Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka. Omogućite uporabu vizualnih pomagala, kao što su slike ili fotografije, kako bi se olakšalo razumijevanje pojmova. Koristite se vizualnim rasporedom. Koristite se jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen sposobnostima učenika. Usredotočite se na ključne aspekte zadatka koji se mogu lakše razumjeti, a ostavite druge dijelove zadatka za kasnije vježbanje. Pružite povratne informacije i podršku nakon izvršavanja zadatka, kako bi se učenicima pomoglo u razumijevanju pojma i daljnjem razvoju vještina.

Provjerite razumije li učenik korištenje zadanih alata. Ako za učenika izrađujete pisane upute, rabite povećani font, Arial ili Calibri, veličine barem 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova. Pohvalite učenika s teškoćama radi stvaranja pozitivne slike o sebi i veće motiviranosti. Prilikom korištenja alata prilagodite svjetlo i kontrast na zaslonu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Učenici mogu pripremiti javni govor o temi prema izboru. Govor mogu snimiti u digitalnom alatu Audacity. Svoje govore učenici mogu podijeliti s drugim učenicima u alatu MS Teams.

Učenici započinju radom u paru. Svakom paru dodijelite jednu temu. Tema za svaki par jedna je vještina razgovora u skupini (uvjeravanje, nagovaranje, pregovaranje i raspravljanje) koju će objasniti drugim učenicima tako da vještinu prikažu na konkretnom primjeru iz svakodnevnoga života. Trebaju uvježbati dijalog, odnosno scenski prikaz za situaciju u kojoj će vještina koju predstavljaju najviše doći do izražaja. Nakon toga parovi sastavljaju grupe u kojima će učenici istraživati sličnosti i razlike između parlaonice, planirane rasprave i okrugloga stola. Učenici trebaju u digitalnom alatu Canva oblikovati pojedinosti o parlaonici, planiranoj raspravi i okruglom stolu. Svoje digitalne plakate predstavnici grupe trebaju prezentirati ostalim učenicima u razredu.

U nastavku aktivnosti učenike treba pripremiti za raspravu u digitalnom alatu Kialo. Dogovorite raspravu između učenika dvaju različitih razrednih odjeljenja ili između dvije grupe unutar jednog razreda. U digitalnom alatu Mentimeter zamolite učenike da predlože temu ili tezu za raspravu. Odaberite temu kojoj ćete sami odrediti tezu ili preuzmite tezu (ovisno što ste dobili u odgovorima učenika) te organizirajte raspravu u digitalnom alatu Kialo Edu. U takvoj raspravi afirmacijski i negacijski argumenti bit će jasno strukturirani i grafički prikazani, odnosno pregledni. Vaš je zadatak unaprijed kreirati timove (grupe učenika ili razred). Dodajte pojedine učenike unosom e-adresa ili uvozom gotova popisa razreda iz nekoga drugoga digitalnog alata. Unutar tima imate i uvid u aktivnosti svih članova, tj. statistiku postavljenih argumenata, komentara i glasanja. Raspravu kreirajte tako da postavite tezu, a u opis postavite pravila rasprave, pravila pisane komunikacije te što se od njih očekuje. U nastavku ponudite određene informacije o temi rasprave (činjenice, postotke, brojke, važne pojedinosti) koje će im pomoći u pripremi za raspravu.

U postavkama alata možete odrediti razine ovlasti za pojedine aktivnosti. To mogu biti ovlasti poput: tko može vidjeti autore argumenata, glasati za najbolji argument, dati povratnu informaciju ili komentar za svaki argument. Nakon rasprave možete razgovarati o rezultatima rasprave. Tijekom razgovora možete se koristiti grafičkim prikazima koji su prikazani u digitalnom alatu Kialo kao rezultat argumenata koje su učenici zapisivali tijekom rasprave. Rezultati su prikazani unutar digitalnog alata u obliku umne mape ili tortnoga grafičkog prikaza pa mogu poslužiti pri komentiranju. Prikazi se automatski izrađuju u alatu i prikazuju kako se odvijala rasprava, koliko je kojih argumenta izneseno te koji su argumenti dobili glasove.

Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti.

Učeniku s teškoćama unaprijed pošaljite temu nastavnoga sata, radne listove, ključne riječi ili vizualni raspored sata te mu na taj način osigurajte interakciju i suradnju, a smanjite frustraciju. U svim aktivnostima uzmite u obzir teškoće učenika te osigurajte dovoljno vremena. Učeniku s teškoćama sat prije najavite temu vještine govora te mu odredite jednu vještinu koju će pripremiti za taj sat. Omogućite mu da bude u paru s učenikom s kojim dobro surađuje. Tijekom podjele u grupe također vodite računa o tome da bude u grupi učenika s kojima dobro surađuje. Odredite mu ulogu unutar grupe kako bi se pripremio i kako bi aktivno sudjelovao u raspravi. Ne izlažite ga javnom nastupu ako mu to stvara neugodu i frustraciju.

Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka. Omogućite uporabu vizualnih pomagala, kao što su slike ili fotografije, kako bi se olakšalo razumijevanje pojmova. Koristite se vizualnim rasporedom. Koristite se jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen sposobnostima učenika. Usredotočite se na ključne aspekte zadatka koji se mogu lakše razumjeti, a ostavite druge dijelove zadatka za kasnije vježbanje. Pružite povratne informacije i podršku nakon izvršavanja zadatka, kako bi se učenicima pomoglo u razumijevanju pojma i daljnjem razvoju vještina.

Provjerite razumije li učenik korištenje zadanih alata. Ako za učenika izrađujete pisane upute, rabite povećani font, Arial ili Calibri, veličine barem 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova. Pohvalite učenika s teškoćama radi stvaranja pozitivne slike o sebi i veće motiviranosti. Prilikom korištenja alata prilagodite svjetlo i kontrast na zaslonu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Učenici mogu organizirati raspravu na temu koja ih najviše zanima na razini škole. O tome koja ih tema najviše zanima, učenici mogu oblikovati pitanje u digitalnom alatu Mentimeter i poslati poveznicu učenicima u školi na e-mail adresu i objaviti npr. u alatu MS Teams. Može se dogovoriti rasprava između nekoliko učenika/predstavnika različitih razrednih odjeljenja. U raspravi sudjeluju afirmacijska i negacijska grupa, porotnici te učenici koji ne sudjeluju u raspravi, ali prate raspravu u ulozi publike. Učenici mogu snimiti raspravu i izraditi videozapis u digitalnom alatu Kizoa koji mogu podijeliti s ostalim učenicima u školi u digitalnom alatu MS Teams.