Učenicima se daje zadatak da u Ustavu Republike Hrvatske posebnu pozornost obrate na članak 6 koji se odnosi na osnivanje i djelovanje političkih stranka kao važnih političkih subjekata. Neka ga učenici pročitaju i analiziraju, a potom posebno komentiraju značenje termina protuustavnih stranaka pri čemu navode potencijalne situacije iz prakse u kojima bi stranka po svom djelovanju bila protuustavna.
Nakon analize čl. 6 Ustava Republike Hrvatske, učenicima se objašnjavaju pojmovi ideologije, ideološkog političkog spektra i stranačkog klasificiranja unutar tog spektra. Podijelite učenike u nekoliko grupa ovisno o veličini razreda. Svaka grupa bira svog glasnogovornika i priprema digitalnu bilježnicu u alatu One Drive u kojoj će zapisivati bilješke. Metodom vruće olovke u zadanom vremenskom roku od 3 minute, učenici zapisuju imena što većeg broja političkih stranaka za koje su čuli u svakodnevnom životu putem raznih medija. Učenici nabrajaju stranke i pokušavaju navesti njihova puna imena, a ne samo njihove pokrate koje se najčešće spominju. Zatim, svaka od grupa dobiva po dvije stranke kojima će putem stranačkih službenih stranica i internetskih izvora istražiti njihove statute kao temeljne dokumente kojima su propisani stranački ciljevi i načini političkog djelovanja. Za istraživanje im je zadano vrijeme od 20 minuta, a kada ono istekne glasnogovornici grupa predstavljaju rezultate istraživanja pred cijelim razredom. Nakon predstavljanja rezultata istraživanja, glasnogovornici pristupaju digitalnom alatu Padlet, upisuju stranke koje su istraživali i određuju kojem ideološkom spektru one pripadaju, kako bi svi učenici imali bolji vizualni pregled rezultata grupnih istraživanja.
Učenici koji žele znati više mogu koristeći stranicu Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske analizirati posljednje parlamentarne izbore u Republici Hrvatskoj te pomoću digitalnog alata Genially napraviti edukativni plakat s analizom izbornih rezultata.
Učenicima se daje zadatak da u roku od deset minuta pokušaju pomoću internetskih izvora pronaći razlike između jednostranačkog i višestranačkog sustava kako bi donijeli zaključke o važnosti stranačkoga života za održavanje i razvoj demokratskog društva. Prikupljene podatke učenici upisuju u digitalni alat Padlet te ih analiziraju i kritički komentiraju. Učenicima se naglašava koliko je višestranačje važno za demokratska društva i razvoj političke kulture.
Potom se učenicima podijeli poveznica na mrežnu stranicu Hrvatskog sabora, kao zakonodavnog predstavničkog tijela Republike Hrvatske, na kojoj se nalazi Zakon o političkim strankama te njegove dopune (Narodne novine broj 76/1993, 111/1996, 164/1998, 36/2001, 28/2006). Učenike se dijeli u grupe, pri čemu svaka grupa treba istražiti određeni broj članaka zadanog Zakona o političkim strankama. Učenici pronađene informacije o stranačkom zakonskom okviru upisuju u zajedničku mapu u digitalnom alatu Padlet. Sve istražene zakonske odredbe navedenoga zakona mogu se naknadno analizirati i komentirati.
Na stranici Parlamentarne stranke | Hrvatski sabor učenici analiziraju presjek parlamentarnih stranaka u Republici Hrvatskoj od 2003. godine do danas, tj. zaključno s trenutačnim desetim sazivom Hrvatskog sabora. Posebnu pozornost mogu obratiti na podatke o tome koje su sve stranke u tom razdoblju bile parlamentarne i kakav je današnji status pojedinih stranaka.
Na temelju svih prikupljenih podataka i upisom u zajedničku mapu u digitalnom alatu Padlet učenici komentiraju i analiziraju prikupljene podatke o strankama i stranačkom životu te zaključuju koliko je važno višestranačje za razvoj demokratskih sustava. Za ponavljanje i zaključivanje aktivnosti, učenicima se daje kviz u obliku digitalnog alata Kahoot, pomoću kojega će ponoviti naučene pojmove vezane za stranke, njihov ideološki spektar te njihov utjecaj na demokratsko državno uređenje.
Zainteresirani učenici mogu simulirati predizbornu kampanju, osmisliti predizborne slogane, izraditi stranačke plakate i pripremiti virtualnu izložbu u digitalnom alatu Artsteps. Izložbu mogu podijeliti s ostalim učenicima u razredu i školi.
Zadajte učenicima da pogledaju videolekciju o političkom djelovanju: Politika i gospodarstvo, 4. razred SŠ – Politika i političko djelovanje; Civilno društvo i politički akteri.
Prije nego što pogledaju lekciju, učenicima najavite da će posebna pozornost biti na političkom govoru kao jednom od značajnijih oblika političkog djelovanja. Također, posebnu pozornost trebaju obratiti na različite vrste političkih govora i svrhu svakoga od njih.
Učenici gledaju politički govor političara i književnika Vlade Gotovca koji je održan ispred Pete vojne oblasti 1991. godine, s tim da je potrebno učenicima objasniti povijesni kontekst u kojem je taj govor nastao: Vlado Gotovac – 1991 govor. Nakon slušanja navedenoga govora otvara se rasprava o onome što su učenici primijetili i kako je na njih djelovao govor. Upitajte učenike mogu li navedeni govor klasificirati u neku od vrsta političkog govora ili on ima obilježja više vrsta političkog govora. U nastavku aktivnosti podijelite učenike u nekoliko grupa ovisno o veličini razreda. Svaka grupa treba pripremiti politički govor, vodeći pritom računa o karakteristikama pojedinih vrsta političkih govora. Svaka grupa priprema jednu vrstu političkog govora, a koristeći se prikladnim digitalnim alatima učenici mogu napraviti audiosnimku političkog govora i montirati je na fotografiju po odabiru ili je mogu uvrstiti u videosnimku korištenjem digitalnog alata ThingLink.
Učenici na kraju reproduciraju snimke političkih govora ostalim učenicima u razredu te daju osvrt na osobne doživljaje pri slušanju/gledanju političkih govora.
Na kraju aktivnosti, u svrhu kratkog ponavljanja političkog djelovanja, učenici povezuju slagalicu s pojmovima na stranici Političko djelovanje – Match up.
Učenici će pročitati članak i istražiti segregacijsku politiku u SAD-u i borbu za građanska prava Afroamerikanaca čija je središnja ličnost Martin Luther King. Osnovne informacije o pokretu za prava Afroamerikanaca u SAD-u će složiti u umnu mapu Conceptboard koja će biti dostupna i ostalim učenicima.
Zakon o političkim strankama/ Narodne novine
Duško Sekulić: Ljevica i desnica u Hrvatskoj; Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Zagreb 2016.g.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.