Učenici vode dnevnik potrošnje u razdoblju od tjedan dana i upisuju podatke u e-bilježnice digitalnog alata One Drive te ih analiziraju kako bi uočili različite kategorije potrošnje.

Učenicima se mogu postaviti sljedeća pitanja: Jeste li mogli racionalnije upravljati svojim novcem? Primjećujete li da ste donijeli neke pogrešne odluke u vezi s potrošnjom? Kako su vaše odluke o potrošnji povezane s vašom financijskim situacijom i na koji način pretjerana kupovina djeluje na okoliš? Učenicima se za čitanje zadaje članak Dijete u središtu konzumerizma. Nakon čitanja učenike se navodi na razmišljanje i razgovor o pojmu konzumerizma, o tome na koji način navedena društvena pojava nastaje te kako djeluje na ljude, a osobito koje posljedice ostavlja na djecu. Također, učenicima treba posebno naglasiti da konzumerizam djeluje na okoliš te da ljudi trebaju osvijestiti kupovinu i potrošnju i s obzirom na to. U tu svrhu učenicima se za čitanje daje članak o dobroj praksi i kvalitetnim načinima gospodarenja otpadom na našim otocima Cresu i Lošinju. Potom se učenike raspoređuje u grupe i svaka grupa nakon čitanja pravi zabilješke u svoje e-bilježnice u digitalnom alatu One Drive o tome na koji način mogu korigirati svoje potrošačke odluke i kako mijenjanjem sebe mogu pozitivno djelovati na okoliš. U vezi s mogućnošću ekološkog razvoja spomenutih otoka, učenicima se postavlja pitanje na koji način možemo pozitivno i ekološki utjecati na svoje živote. S obzirom na današnju sve veću upotrebu elektroničkih aparata i opreme, učenicima se postavlja pitanje možemo li mi sami smanjiti elektronički otpad i trebamo li uvijek imati najnovije modele mobitela i drugih elektroničkih uređaja. Budemo li štedljivi, možemo li smanjiti svoj utjecaj na ekološko zagađenje, a time ujedno pozitivno djelovati na svoje financije? Na temelju analize i činjenica koje su saznali iz navedenih članaka, učenici u svojim e-bilježnicama alata One Drive pripremaju plan osobnih financija, u kojem će regulirati svoje potrebe i želje, u svrhu postizanja boljega financijskog stanja i odgovornijeg odnosa prema prirodi.

Učenici koji žele znati više mogu pogledati film Djeca potrošači – komercijalizacija djetinjstva te u e-bilježnicu napisati esej u kojem će se kritički osvrnuti na sadržaj filma.

Pokrenite s učenicima raspravu o važnosti očuvanja okoliša i prirode te o čovjeku kao dijelu tog ekološkog lanca, ali ujedno i odgovornom čimbeniku za određene ekološke probleme s kojima se suočavamo. Definirajte učenicima pojam ekološke katastrofe. Potom ih upitajte jesu li možda čuli ili iz medija saznali za neke od ekoloških katastrofa i znaju li možda koji su njihovi uzroci.
U digitalnom alatu Canva pripremite prezentaciju s uputama i smjernicama za istraživanje određenih ekoloških katastrofa: izlijevanja nafte u Meksičkom zaljevu; nesreće u Bhopalu; ekološka katastrofa Aralskog jezera i havarija tankera Exxon Valdez. Objasnite učenicima na koje načine mogu nastati ekološke katastrofe, a posebnu pozornost obratite na one ekološke katastrofe koje su se dogodile zbog nesavjesnog čovjekovog utjecaja jer je zbog utrke za zaradom i profitom zanemarivao brigu za okolišem.

Podijelite učenike u četiri grupe i neka svaka grupa dobije za istraživanje jednu od prethodno navedenih ekoloških katastrofa. Uputite učenike da se pri istraživanju koriste internetskom tražilicom, a rezultate istraživanja neka upisuju u digitalni alat One Drive. Pri istraživanju učenici trebaju imati smjernice da odgovore na sljedeća pitanja: Na koji su se način dogodile navedene ekološke katastrofe? Što je bio odlučujući čimbenik zbog kojeg su se nesreće dogodile? Je li u konačnici išta poduzeto u svrhu sprječavanja sličnih nesreća? Kakve su se pouke izvukle i kakve su se promjene dogodile (možda tehnološke) zbog navedenih nesreća? Nakon završetka istraživanja neka svaka grupa prikaže svoje rezultate istraživanja ostalim učenicima u razredu. Učenici komentiraju i uspoređuju rezultate na osnovi kojih donose zaključke.
Kada završi rasprava vezana za rezultate prethodnog istraživanja, nastavnik učenike upućuje na pojam održivog razvoja kao jedinog puta kojim čovjek može ostvarivati gospodarski napredak, a da taj napredak nema negativne posljedice za ekologiju i opstanak čovjeka.

Nastavnik raspravlja s učenicima o održivom razvoju i važnosti osobnoga doprinosa življenju i gospodarenju po principima održivoga razvoja. Objašnjava im važnost ravnoteže unutar triju sastavnica održivoga razvoja, a to su: društvo, okoliš i gospodarstvo. Navedeni čimbenici moraju biti usklađeni i nijedan od njih ne smije imati veću važnost u odnosu na ostale, a čovjek je glavni čimbenik koji će održavati navedeni sklad.

Nakon navedenih aktivnosti učenici se vraćaju grupnom radu u istom sastavu i u svom obrascu u digitalnom alatu One Drive nastavljaju opisivati moguće načine izbjegavanja ekoloških katastrofa. Dakle, koristeći se znanjima i zaključcima iz prethodnih ekoloških katastrofa, učenici donose planove i odluke za budućnost simulirajući ekološki način promišljanja i djelovanja pri gospodarenju po principima održivoga razvoja.

Učenici imaju zadatak da pomoću internetskih izvora pronađu dokument Ujedinjenih naroda Promijenimo naš svijet: Agenda 2030 za održivi razvoj, koji je 25. rujna 2015. godine prihvatilo 150 zemalja članica. Dokument je program Ujedinjenih naroda o održivom razvoju i osnovnim ekološkim smjernicama koje bi se trebale ostvariti do 2030. godine, a sastoji se od 17 načela. Učenici pomoću digitalnoga alata Conceptboard izrađuju umnu mapu o 17 načela navedenoga dokumenta koju predstavljaju ostalim kolegama u razredu.

Na stranici Dop.hr učenici proučavaju obrasce društveno odgovornog poslovanja i pregledavaju internetske medije tražeći relevantne informacije na koji način razni poslovni subjekti uz svoje poslovanje ujedno pozitivno doprinose društvu u kojem posluju. Nakon proučavanja navedenih izvora učenici raspravljaju o informacijama koje su pronašli, a osobito o pozitivnim konkretnim primjerima društveno odgovornog poslovanja. Nakon što donesu određene zaključke o tome na koji se način najučinkovitije može spojiti poslovanje s društvenom odgovornošću, učenici osmišljavaju plan za promotivne aktivnosti kojima će potaknuti društveno odgovorno ponašanje škole i učenika. Za osmišljavanje aktivnosti učenike podijelite u timove pa neka svaki od timova osmisli neku od društveno korisnih aktivnosti u kojima bi škola mogla sudjelovati. Koristeći se odgovarajućim digitalnim alatima, učenici pripremaju plakat i druge promotivne materijale u svrhu promidžbe različitih aktivnosti kako bi i škola koju pohađaju, uz aktivan angažman učenika, sudjelovala u društveno odgovornom djelovanju. Neke od aktivnosti mogu biti: akcija preuređenja školskog okoliša, organizacija sajma rabljene odjeće ili knjiga, prikupljanje specijaliziranih donacija za socijalne samoposluge ili bolnicu te organizacija humanitarnog sajma čiji prihod odlazi u neku korisnu svrhu.

Učenici se za izradu plakata promidžbenih aktivnosti koriste digitalnim alatom Adobe Spark. Plakat dijele široj javnosti pomoću školskih stranica na društvenim mrežama i na službenim mrežnim stranicama škole. Cilj je da što veći broj mladih ima pristup promidžbenom plakatu i informacijama o planiranim aktivnostima. Pri zagovaranju važnosti društveno odgovornog poslovanja i ponašanja učenici mogu izraditi edukativni strip u digitalnom alatu Pixton, promovirajući održivi razvoj u skladu s prirodom. Edukativni strip postavlja se na društvene mreže kako bi njegova poruka došla do što većeg broja ljudi, a osobito do poduzetnika i poslovnih subjekata jer je na njima najveća odgovornost za društveno odgovorno poslovanje.

Učenici koji žele znati više mogu pogledati webinar udruge eSTUDENT s temom Društveno odgovorno poslovanje, u kojem sudjeluju relevantni hrvatski poduzetnici. Nakon gledanja učenici imaju zadatak da u digitalnom alatu One Drive upišu zabilješke o ciljevima i načinima funkcioniranja društveno odgovornog poslovanja u praksi poduzetnika koji su sudjelovali na navedenom webinaru.