Prije početka aktivnosti učenici imaju zadaću istražiti podatke o Festi svetoga Vlaha, a kako bi mogli sudjelovati u razrednom dijalogu. Upoznavanje učenika s kvantitetom i vrijednošću hrvatske kulturne baštine važna je sastavnica u izgradnji njihovih vrijednosnih stavova. Razgovarajte s učenicima o tome da utjecaji društvenih mreža i globalizacije ne moraju značiti gubitak veze s tradicijom i da je poznavanje povijesnih korijena i civilizacijskih krugova koji su oblikovali europsku, a tako i hrvatsku kulturu potrebno u njihovoj svakodnevici kako bi u sutrašnjici, nakon formalnog obrazovanja, mogli biti dijelom aktivnog, odgovornog i samosvjesnog građanstva. Nakon razgovora o vrijednosti znanja o nacionalnoj kulturnoj baštini pokažite im tekst Nematerijalna dobra upisana na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva s mrežne stranice Ministarstva kulture i medija i komentirajte o spoznajnoj i socijalnoj ulozi pjesme, plesa i glazbe u prošlosti i sadašnjosti. Početni dio aktivnosti možete pripremiti u suradnji s nastavnikom Glazbene umjetnosti koji učenicima predstavlja instrumentalne i vokalno-instrumentalne pjesme s Reprezentativnog popisa. Povežite djelo Dubravka Ivana Gundulića s okolnostima izvedbe djela i podatke koje su učenici dodatno spoznali o aktualnosti i životnosti Feste. Navedite i aktualnost Himne slobodi – Himnom se svake godine tradicionalno otvaraju Dubrovačke ljetne igre (svakako spomenite i autora glazbe Jakova Gotovca). Provjerite jesu li učenici i sami, istražujući o Festi, našli te podatke o Dubrovačkim ljetnim igrama.
Zatim, u daljnjem tijeku aktivnosti, u alatu H5P pripremite tekst Himna slobodi, ali i još jedan ulomak iz Dubravke koji je napisan u osmercima (primjerice Skazan'je osmo) i s učenicima analizirajte vrstu stiha prema broju slogova, ulogu cezure i slično. Naglasite da Gundulić piše dvanaestercem koji se najčešće javlja u monolozima likova, a osmercem više u dijalozima. Učenici bi trebali znati o dvostruko rimovanom dvanaestercu i svoje znanje povezati sa spoznajama o stihovima hrvatske renesanse iz prethodne godine učenja. Razgovarajte o osmercima iz Dubravke te o osmercu općenito kao o najčešćem stihu hrvatske usmene književnosti (uz deseterac), a ovdje prisutnom u umjetničkom pjesništvu (Osman – također u osmercima).
U daljnjem tijeku aktivnosti možete, u istom alatu, pripremiti niz videoulomaka izvedbi kraćih usmenih lirskih usmenih pjesama: uspavanki, brojalica, brzalica, šaljivih pjesama te ulomke epskih pjesama.
Nakon slušanja jedne pjesme učenici zapisuju temu i najčešću riječ ili riječi u pjesmi, zatim slušaju drugu pjesmu i bilježe isto i tako redom. Neka međusobno razmijene rezultate i usporede ih.
Na kraju pripremite tablicu (u istom alatu) u kojoj su hijerarhijski popisane najčešće teme hrvatskoga usmenog lirskog i epskog pjesništva te im (u tablici) pridružite oznaku odgojne uloge koju su pjesme imale nekada (i koje imaju danas).
Aktivnost možete provesti uživo, razgovorom s učenicima u alatu Office365, videokonferencijskim pozivom. U istom alatu (OneDrive) pripremite poveznice s izvorima za nastavu (možete se dogovoriti za dodatne izvore znanja s nastavnikom Glazbene umjetnosti) te učenicima dodijelite uloge komentatora, posebno zbog dijela aktivnosti u kojem analiziraju ulomke iz Dubravke. U interaktivnom dokumentu učenički komentari ostaju trajno vidljivi.
Za drugi dio aktivnosti u kojem učenici analiziraju videomaterijale također prethodno pripremite ulomke i održite videokonferenciju nakon koje učenici u zadanom roku trebaju ispuniti tablicu s rezultatima analize usmenih lirskih pjesama: uspavanki, brojalica, brzalica, šaljivih pjesama i slično. Rezultate provjerite formativnim vredovanjem i opisnim bilješkama koje postavite u dokument kao poveznice u istom alatu.
Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, uvijek trebate imati na umu to da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika. U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.
Učenicima s teškoćama pripremite smjernice po kojima će istražiti zadano. Tijekom uvodnog razgovora nemojte inzistirati na tome da u njemu sudjeluju učenici kojima je izazovno usmeno se izražavati, osim ako sami za tim izraze želju. Nemojte isticati eventualne pogreške učenika s teškoćama.
Učenicima s teškoćama pripremite grafički prilagođen tekst. Učenicima s teškoćama dajte primjer na kojem su označene i opisane vrste stihova. Provjerite razumiju li zadatak.
Provjerite poznaju li učenici s teškoćama rad u digitalnim alatima H5P. Pripremite pisane i slikovne upute i objašnjenja o radu alata sa svrhom lakšeg snalaženja, pazeći pritom na to da su pisane upute jezično i gramatički prilagođene.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Preporučite učenicima čitanje pjesama iz knjige Anime Delmatice autora Ljube Stipišića-Delmate i istraživanje autorove biografije. Neka o tome naprave predavanje s pomoću alata PowerPoint te neka obavezno u prezentaciju prilože poveznicu s pjesmom koja je u knjizi zabilježena kao usmena pjesma, a danas je spašena od zaborava u različitim inačicama klapskih pjesama. Učenici mogu predstaviti pojmove: etnomuzikologija, etnomuzikolog, melograf.
Na početku aktivnosti zamijenite uloge – neka učenik, umjesto vas, održi kratko interaktivno predavanje kao podsjetnik na hrvatsku renesansu. Učeniku prethodno pripremite smjernice i literaturu te mu zadajte smjernicu obveznog razgovora s kolegama iz razreda kako bi sam provjerio koliko su razumjeli njegovo predavanje i jesu li aktivno slušali. Zatim prikažite ulomak filma Ribanje i ribarsko prigovaranje. Razgovarajte o jeziku likova (''grojski'' dijalekt), sadržaju, a potom ih potaknite na to da prepoznaju i imenuju bugarštice te komentiraju činjenicu da su prvi put zapisane u Ribanju i ribarskom prigovaranju. Neka se prisjete dvostruko rimovanog dvanaesterca.
Podijelite im tekstove nekoliko pjesama. Trebaju izdvojiti motive, odrediti i usporediti vrste stihova, primjerice u pjesmama Naš gospodar poljem jizdi, Marina kruna, A ti divojko šegljiva i sl. Potaknite ih na razgovor o prikazu ženskih i muških likova u usmenoj književnosti, razgovarajte o ulozi žene u patrijarhalnoj sredini. Učenici mogu iznijeti mišljenje o rodnoj ravnopravnosti nekada i danas. Mogu sami oprimjeriti (navesti stih iz pjesama) motive (primjerice žena prikazana kao kućepaziteljica, majka i slično). Neka se pripreme na čitanje pjesama naglas kako bi razlikovali cezuru u stihovima, ritam i kako bi uočili rimu.
Zatim u paru upisuju uočene motive i primjere stilskih izražajnih sredstava u Forum koji ste prethodno pripremili u alatu Sutori. Učenici razmjenjuju mišljenje, uče se odgovornosti i toleranciji, slobodnom iznošenju ideja te zajednički donose odluke o predstavljanju rezultata, surađuju. Projicirajte sliku u razredu kako bi se vidjeli svi rezultati rada u paru. Nastat će svojevrsni pojmovnik s pomoću kojeg dalje usmjerite učenike da se kreativno izraze. Alat će generirati grozdove s lijeve i desne strane vremenske lente u realnom vremenu u kojem učenici naprije razvrstavaju uočene stilske figure (figure dikcije, figure riječi, figure misli, figure konstrukcije) i uočavaju najučestalije, tipične za usmenu književnost (metafora, stalni epitet, retoričko pitanje, antiteza, alegorija i sl.). Povežite spoznaje o stilskim izražajnim sredstvima, o denotativnoj i konotativnoj ulozi riječi, primjerice u današnjim sloganima i reklamama, a čime temu možete povezati s učeničkom svakodnevicom.
Aktivnost možete nastaviti radom u paru tako što jedan učenički par, potaknut nastalim pojmovnikom (motivima iz pjesama), kreira po jednu stilsku figuru. Primjerice, jedan par stvara retoričko pitanje, drugi anitezu, treći metaforu, četvrti stalne epitete i slično. Učenici sami biraju duljinu svog teksta, a mogu napisati i kratku priču koju će na kraju aktivnosti pročitati naglas i time predstaviti svoj rad.
Učenici mogu samovrednovati vlastiti rad izlaznom karticom ili ispunjavanjem ankete koju ste pripremili u istom alatu (prije početka svih aktivnosti), a čiji su rezultati učenicima trenutačno vidljivi.
Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama u razvoju učenja čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu nastavnika, kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti.
Učenika s teškoćama ne uključujte u početnu aktivnost zamjene uloga ako se sam ne javi da u aktivnosti želi sudjelovati. Pažljivo birajte tekst koji ćete dati učeniku s teškoćama. Tekst grafički prilagodite ovisno o učenikovim teškoćama. Prilikom podjele u parove pokušajte povezati učenike s teškoćama s učenicima koji su motivirani u odnosu na nastavno gradivo i koji ga podržavaju u radu.
Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka. Omogućite uporabu vizualnih pomagala, kao što su slike ili fotografije, kako bi se olakšalo razumijevanje pojmova. Koristite se vizualnim rasporedom, jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen učeničkim sposobnostima. Usredotočite se na ključne dijelove zadatka koji se mogu lakše razumjeti, a ostale dijelove zadatka ostavite za kasnije vježbanje. Dajte povratne informacije i podršku nakon izvršavanja zadatka, kako bi se učenicima pomoglo u razumijevanju pojma i daljnjem razvoju vještina.
Provjerite razumije li učenik uporabu zadanog alata Sutori. Ako za učenika izrađujete pisane upute, povećajte font, Arial ili Calibri, barem na 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Učenici koji žele znati više mogu napisati šaljivu pjesmu u desetercu u kojoj će opisati nešto iz vlastitog života (dan u školi, zaljubljenost i slično).
Počnite aktivnost pojašnjenjem pojma predodžba. Potaknite učenike na vizualizaciju i stvaranje lika epske priče. Možete i sami osmisliti vođenu priču i čitati je učenicima kako bi stvorili predodžbu lika.
Neka zamisle i opišu ratnika koji po zapovijedi nadređenih dolazi u nepoznatu zemlju, uvjeren da služi svom caru kao jedan od najboljih i najnemilosrdnijih. Dolazi u Hrvatsku u 19. st., s Istoka. Potom učenicima zadajte pitanje Tko je on?. Metodom vruće olovke, u jednoj minuti, učenici pišu natuknice o izgledu i karakteru ratnika. Zajednički imenujte lik, napravite fizičku karakterizaciju.
Zatim im podijelite smjernice za rad u grupama (po četiri učenika). Pripremite ulomke epova Osman i Smrt Smail-age Čengića koje učenici čitaju u grupi i iz kojih izdvajaju stilska izražajna sredstva: metafore, stalne epitete, formulaične izraze, simbole. Uputite ih na Veliki rječnik hrvatskoga jezika (ili donesite tiskani Rječnik u razred kako bi se učenici njime služili). Provedite heuristički razgovor ne bi li učenici uočili ulogu ili funkciju figura. Primjerice, možete ih pitati Čemu služe stalni epiteti?, Pridonosi li antiteza usporavanju radnje ili njezinoj dinamici?, Navedite stilsku figuru kojom se pojačava ili dinamizira iskaz. i slična pitanja ili zadatci. Predstavnik grupe pročitat će primjere stilskih izražajnih sredstava i objasniti njihovu ulogu u tekstu (svjedočenje o emocionalnosti autora, ekspresivnost putem personifikacije, hiperbola kao jezična dosjetka i primjer slikovitosti i slični primjeri...). Podsjetite učenike na pojam stereotipa i na to kako su Osmanlije prikazane u Šižgorićevim, Marulićevim, Lucićevim, Kačićevim, Relkovićevim djelima. (Antiturska tematika sadrži prikaz Osmanlija kao nemilosrdnih i okrutnih osvajača, kao Božju kaznu za kršćanska zlodjela; izdvojeni pojedinac – Turčin – stradava zbog oholosti i bešćutnosti.). Sadržaj aktualizirajte i povežite s učeničkom svakodnevicom, tj. razgovarajte o stereotipnim prikazima likova u filmskoj umjetnosti. Neka učenici navedu primjere filmova koji stereotipno prikazuju skupine mladih te iznesu mišljenje o tome koliko stereotipi mogu negativno utjecati na doživljaj stvarnosti. Svakako podržite kritičko razmišljanje i slobodno iznošenje različitih učeničkih stavova u demokratskom okruženju.
Učenici počinju rad u alatu Book Creator. Stvaraju virtualnu knjigu u kojoj opisuju epsko putovanje junaka čije ste portretiranje započeli u prvom dijelu aktivnosti. Svaki učenik piše svoju priču. Postavlja se u poziciju objektivnog ili epskog pripovjedača u trećem licu. U istom alatu pripremite smjernice za pisanje teksta kako bi ih učenici mogli slijediti i stvoriti rad s trodijelnom kompozicijskom strukturom (uvod, središnji dio, zaključni dio; stvaraju lik suprotstavljen stereotipnoj predodžbi Osmanlija).
Na kraju aktivnosti čitaju tekst koji su oblikovali u alatu Book Creator. Radove možete formativno vrednovati.
Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu nastavnika, kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti.
Učeniku s teškoćama unaprijed pošaljite temu nastavnog sata, radne listove, ključne riječi ili vizualni raspored sata te mu na taj način osigurajte interakciju i suradnju, a smanjite frustraciju. Tijekom provođenja svih aktivnosti uzmite u obzir teškoće učenika te im osigurajte dovoljno vremena.
Pažljivo birajte grupu u koju ćete uključiti učenika s teškoćama. Učeniku dajte jasnu ulogu i zadatak u grupnom radu. Unaprijed pripremite smjernice te ih grafički prilagodite za učenika s teškoćama. Ulomke epova koje učenici proučavaju možete podijeliti u više smislenih cjelina te ih grafički prilagoditi učeniku s teškoćama. Potaknite vršnjačku podršku unutar grupe. Omogućite učeniku s teškoćama aktivno sudjelovanje.
Provjerite razumije li učenik uporabu zadanog alata Book Creator. Ako ga upotrebljavate prvi put, učeniku s teškoćama pokažite kako se njime služi. Ako za učenika izrađujete pisane upute, povećajte font, Arial ili Calibri, barem na 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Organizirajte posjet etnografskoj zbirci zavičajnog muzeja. Neka učenici samostalno istražuju muzejsku građu o utjecaju Osmanlija na život zajednice te o tome napišu esej koji se može objaviti na mrežnim stranicama škole ili u školskom listu u tiskanom ili elektroničkom izdanju. Prethodno im pripremite smjernice za pisanje eseja, a možete surađivati s nastavnikom Povijesti koji za učenike priprema primarne ili sekundarne povijesne izvore. Učenik na taj način čita tekstove različitih funkcionalnih stilova iz kojih samostalno odabire sadržaje koje će uklopiti u argumentacijski dio eseja (središnji dio).
Bagić, Krešimir (2015). Rječnik stilskih figura. Zagreb: Školska knjiga.
Botica, Stipe (2013). Povijest usmene hrvatske književnosti. Zagreb: Školska knjiga.
Hrvatski pravopis (2023). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Menac-Mihalić, M. i Celinić, A. (2012). Ozvučena čitanka iz hrvatske dijalektologije. Zagreb: KNJIGRA.
Moguš, M., Bratanić, M. i Tadić, M. (1999). Hrvatski čestotni rječnik. Zagreb: Školska knjiga.
Solar, Milivoj (1987.) Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.