Aktivnost je osmišljena u obliku obrnute učionice tako što će učenici unaprijed pripremiti snimke govora. Uputite ih na to da provedu kratko istraživanje o tome kako se, s obzirom na naglasak, izgovara, npr. desetak riječi (imenica, glagola, zamjenica ili sl.) u nekome njima bliskome hrvatskome mjesnom govoru. To može biti govor mjesta iz kojega potječu njihovi roditelji, u kojem im žive bake i djedovi, mjesta u kojima su odrasli, mjesta u kojem oni sada žive i sl. Dogovorite se s učenicima o izabranim riječim. Zatim ih uputite na to da svojim mobilnim telefonima snime kako te riječi izgovaraju govornici određenoga mjesnoga govora. Za izgovor mogu pitati članove svoje uže ili šire obiteljske zajednice. Riječi trebaju zapisati i u njima označiti naglasak koji je izgovorio govornik / koji su izgovorili govornici. O provedenom istraživanju trebaju izvijestiti ostale učenike u razredu, npr. kako je tekao istraživački postupak, kako su došli do dobivenih rezultata (koje govore upotrebljavaju ispitanici, kojim dijalektima i narječjima ti govori pripadaju), što na temelju dobivenih rezultata mogu zaključiti. Dobiveni rezultati trebaju biti poticaj svim učenicima za zaključak da naglasak u hrvatskome standardnom jeziku nije uvijek jednak naglasku u hrvatskim mjesnim govorima.
U nastavku aktivnosti neka učenici na stranici Jezikomat na YouTube kanalu poslušaju kratko izlaganje o tome kako se pravilno izgovaraju naglasci u hrvatskome standardnom jeziku. Zatim im zadajte da jasno izgovore svoje ime. Dok učenici izgovaraju vlastita imena, možete ponoviti izgovoreno ime ako je ono izgovoreno tako da se ne čuju sve vrednote govorenoga jezika koje se ostvaruju u naglasku. Učenička imena nastavnik bilježi u digitalni alat OneNote. Svaki učenik zatim pokušava odgovoriti na pitanje na kojem je slogu u njegovu imenu naglasak i koji je to naglasak. Na kraju se dobiva popis imena svih učenika u razredu s označenim naglascima. Zatim s učenicima možete uvježbavati pravilan izgovor naglasaka u čitanju imena. Također se može sastaviti popis imena u kojima se javlja svaki od naglasaka u hrvatskome standardnom jeziku, popis imena u kojima je naglasak na prvom ili na unutarnjem slogu.
Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu nastavnika, kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti.
Učeniku s teškoćama najavite aktivnost obrnute učionice u kojoj će pripremati snimku govora. Omogućite mu da taj zadatak radi u paru sa suučenikom s kojim se najviše druži, koji ga motivira i može mu pružiti podršku tijekom zadatka. Jasno odredite zadatak i ulogu učeniku s teškoćama, kako bi ravnopravno sudjelovao u zadatku. Provjerite je li učenik s teškoćama razumio zadatak te mu, po potrebi, ponovite upute. Upute mu možete dati i u pisanom obliku.
Učeniku s teškoćama, ako je potrebno, osigurajte dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka. Omogućite uporabu vizualnih pomagala, kao što su slike ili fotografije, kako bi se olakšalo razumijevanje pojmova. Koristite se vizualnim rasporedom, jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen učeničkim sposobnostima. Dajte povratne informacije i podršku nakon izvršavanja zadatka, kako bi se učenicima pomoglo u razumijevanju pojma i daljnjem razvoju vještina.
Tijekom završne aktivnosti nemojte inzistirati na tome da u njoj sudjeluju učenici s jezično-govornim teškoćama kojima je izazovno usmeno se izražavati, osim ako izraze želju. Učeniku s teškoćama tijekom odgovaranja na pitanja dajte podršku potpitanjima ako vidite da nije siguran u odgovor u vezi s naglascima.
Provjerite razumije li učenik uporabu zadanog alata OneNote. Ako se učenik s teškoćama prvi put koristi tim digitalnim alatom, pokažite mu kako se tim alatom može služiti. Ako za učenika izrađujete pisane upute, povećajte font, Arial ili Calibri, barem na 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Učenike koji su zainteresirani za ovladavanje naglasnim sustavom hrvatskoga standardnog jezika potaknite na to da uoče razlike u naglascima, npr. u istim riječima koje se javljaju u komunikaciji na hrvatskome standardnom jeziku i u komunikaciji na nekom hrvatskom govoru. Učenici mogu snimiti, npr. različit izgovor desetak imenica, glagola, pridjeva ili sl. Pravilnost izgovorenih riječi trebaju utvrditi na mrežnoj stranici Hrvatski jezični portal. O provedenom istraživanju mogu izvijestiti ostale učenike u razredu. Mogu ih pitati da odrede koji je izgovor riječi pravilan, a koji nepravilan, kako se označava pojedini naglasak i sl.
Na početku aktivnosti podijelite učenike u tri do četiri grupe i uputite ih na relevantne mrežne izvore kojima će se služiti u aktivnosti izrade umne mape. To, primjerice, može biti Hrvatska školska gramatika, mrežne stranice Škole za život i sl. Nakon toga zadajte učenicima, prethodno im objašnjavajući pristup na poveznicu, da sastave umnu mapu u digitalnom alatu Popplet. Uputite ih na to da u umnu mapu trebaju unijeti temeljne pojmove u vezi s naglasnim sustavom hrvatskoga standardnog jezika, osobito one povezane s naglaskom i zanaglasnom dužinom. Učenici se samostalno u grupi dogovaraju koji će dio u vezi s naglasnim sustavom hrvatskoga jezika tko od njih istražiti i opisati. Nastavnik prati popunjavanje umne mape i na kraju poziva učenike na to da objasne zašto su pojedine pojmove upisali na određena mjesta. Jedan od učenika u grupi, na kraju, može usmeno opisati umnu mapu objašnjavajući uzajamnu povezanost pojedinih elemenata.
Učenici na kraju mogu rješavati kviz znanja koji je nastavnik pripremio u digitalnom alatu Quizlet. Pitanjima u kvizu nastavnik provjerava koliko su učenici naučili o naglasnom sustavu hrvatskoga standardnog jezika i mogu li ta znanja primijeniti u djelatnosti govorenja. Zadatci u kvizu mogu imati oblik alternativnog odgovora, višestrukog odabira ili sl. Kviz se može oblikovati u digitalnom alatu Kahoot! i na početku aktivnosti podijeliti učenicima. Nakon rješavanja kviza učenici komentiraju točne i netočne odgovore zapisujući ključne pojmove u digitalnom alatu ClassroomScreen.
Aktivnost potiče učenike na promišljanje i izgradnju stava prema hrvatskom jeziku kao jezičnom sustavu užih društvenih zajednica i šire društvene zajednice. Razlike u naglasnom sustavu važno su obilježje po kojem se razlikuju hrvatski organski idiomi od hrvatskoga standardnog jezika.
Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu nastavnika, kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti. Tijekom planiranja potpore za učenike s teškoćama savjetujte se sa stručnim timom škole.
Učeniku s teškoćama unaprijed pripremite mrežne izvore kojima će se koristiti u izradi umne mape, kako bi mogao pronaći potrebne informacije i biti aktivniji u radu grupe. Podijelite ga u grupu učenika s kojima se slaže i koji mu mogu pružiti podršku. Unutar grupe odredite suučenika s kojim će učenik s teškoćama u paru istraživati o naglasnom sustavu hrvatskoga standardnog jezika. Provjerite razumije li učenik s teškoćama zadatak te kako se snalazi u izradi umne mape. Ako je potrebnu, dajte mu dodatnu podršku i pojasnite mu upute.
Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka. Omogućite uporabu vizualnih pomagala, kao što su slike ili fotografije, kako bi se olakšalo razumijevanje pojmova. Koristite se vizualnim rasporedom, dajte povratne informacije i podršku nakon izvršavanja zadatka, kako bi se učenicima pomoglo u razumijevanju pojma i daljnjem razvoju vještina.
Provjerite razumije li učenik uporabu zadanih alata Popplet, Quizlet, Kahoot!, ClassroomScreen. Ako učenik s teškoćama neki od alata upotrebljava prvi put, pokažite mu kako se radi u tom alatu. Ako za učenika izrađujete pisane upute, povećajte font, Arial ili Calibri, najmanje na 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Učenici zainteresirani za stjecanje više znanja o naglasku u hrvatskome standardnom jeziku, osobito učenici koji sudjeluju u dramskim aktivnostima, npr. članovi dramske i/ili literarne grupe, mogu drugim učenicima ukratko objasniti kako je u govornoj interpretaciji umjetničkoga teksta važno poštovati vrednote govorenoga jezika. Također, na primjerima mogu obrazložiti zbog čega se neko čitanje/recitiranje može smatrati interpretativnim, a drugo ne može.
Na početku aktivnosti podijelite učenicima s pomoću digitalnog alata ClassroomScreen ulomke nekoliko tekstova, npr. iz čitanki ili udžbenika u kojima su označeni naglasci i zanaglasne dužine. Svaki učenik u razredu treba pročitati po jednu rečenicu iz ulomka, pazeći na pravilan izgovor naglaska i zanaglasne dužine, na izgovor naglaska u skladu s vrednotama govorenoga jezika koje ga čine (intonacija, intenzitet, trajanje). Ispravite eventualne učeničke pogreške i zadajte im da u bilježnice zapišu sve riječi u čijem su izgovoru pogriješili. Nakon čitanja uputite ih na to da obilježe mjesto naglaska na svakoj riječi i da pokušaju odrediti pravilan naglasak. Zatim ih povedite u školsku knjižnicu u kojoj će u nekom od rječnika hrvatskoga jezika, primjerice u Velikom rječniku hrvatskoga jezika (VRH), provjeriti naglaske za sve zabilježne riječi.
Nakon povratka u učionicu potaknite učenike na razgovor o razlikovnoj ulozi naglaska. Neka učenici u paru zabilježe nekoliko primjera u kojima dolazi do razlike u značenju riječi s obzirom na naglasak. Potaknite ih tako što ćete im dati njima blizak primjer, primjerice bi li im bilo draže da ih je neka draga osoba, simpatija, pogledala (kratkouzlazni naglasak) ili da ih je pogledala (dugouzlazni naglasak). Zaključite da nikome nije svejedno je li netko nešto slagao (kratkouzlazni naglasak) ili je slagao (dugouzlazni naglasak) itd. Učenici zatim mogu navesti slične primjere riječi koje su zapisali, a koje imaju isti izraz, ali im se značenje razlikuje zbog različitog naglaska.
Tijekom nekog razdoblja (npr. tjedan dana) učenicima se može zadati da primjećuju riječi izgovorene u javnom govoru ili u medijima, a za koje misle da je u njima naglasak nepravilno izgovoren. Ako nisu sigurni u točno određivanje naglaska, učenici mogu označiti samo nepravilno mjesto naglaska. Nepravilno izgovorene riječi učenici mogu zapisivati u zajedničkom portfoliju koji se može izraditi, npr. u zajedničkom alatu Wordpress. Nakon iznošenja rezultata ostalim učenicima i eventualnog ispravljanja svi učenici mogu sudjelovati u razgovoru o važnosti pridržavanja naglasne norme hrvatskoga standardnog jezika. Rasprava se može voditi, npr. u vezi s ovim pitanjima: Smetaju li nam nepravilno izgovoreni naglasci?, U kojim nam tekstovima smetaju, a u kojima nam ne smetaju?, Gdje možemo saznati kako glasi pravilan naglasak u nekoj riječi?, Kako se pravilno izgovaraju naglasci?, Bi li bilo dobro da u nekim tekstovima bude označen naglasak? Nastavnik vodi raspravu, učenici iznose vlastita mišljenja, a zajednički oblikuju zaključke.
Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu nastavnika, kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti. Savjetujte se sa stručnim timom škole kod planiranja podrške za učenike s teškoćama.
Učeniku s teškoćama sat prije pošaljite ulomke tekstova koji će se čitati na satu, da se za sat može pripremiti. Ako učenik s teškoćama ima izrazite govorno-jezične teškoće, ne inzistirajte na tome da u uvodnoj aktivnosti čita ulomak, osim ako to želi. Umjesto toga pripremite mu drugi zadatak, radni listić s naglascima koji može uspješno riješiti.
Učeniku s teškoćama pripremite vizualni raspored sata ako mu je potrebno te mu na taj način osigurajte interakciju i suradnju, a smanjite frustraciju. Tijekom svih aktivnosti uzmite u obzir teškoće učenika te osigurajte dovoljno vremena. Provjerite razumije li učenik s teškoćama zadatak te ako zadatak nije razumio, ponovite i dodatno ga objasnite. Učeniku s teškoćama omogućite da završnu aktivnost praćenja nepravilno izgovorenih riječi može odraditi u paru sa suučenikom koji je motivirajuć te koji mu može pružiti podršku tijekom izvršavanja zadatka.
Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka. Omogućite uporabu vizualnih pomagala, kao što su slike ili fotografije, kako bi se olakšalo razumijevanje pojmova. Koristite se vizualnim rasporedom.
Provjerite razumije li učenik uporabu zadanih alata ClassroomScreen, Wordpress. Pokažite mu rad u tom alatu ako ga se njime koristi prvi put. Ako za učenika izrađujete pisane upute, povećajte font, Arial ili Calibri, barem na 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Učenici koji žele znati više mogu pravilan izgovor naglasaka hrvatskoga standardnog jezika poslušati prilikom interpretativnog čitanja/govorenja/recitiranja umjetničkih tekstova poznatih hrvatskih književnika na YouTube kanalu ili, u korelaciji s predmetom Geografija, poslušati čitanje profesionalnih spikera, primjerice, u seriji Bajkovita Hrvatska na YouTube kanalu.
Barić, E. i dr. (2003). Hrvatska gramatika. 3. izdanje. Zagreb: Školska knjiga.
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://pravopis.hr/pravila/
Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://gramatika.hr/
Težak, S. i Babić, S. (2009). Gramatika hrvatskog jezika (Priručnik za osnovno jezično obrazovanje). Zagreb: Školska knjiga.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.
Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga. rjecnik.hr
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.