S učenicima se prisjetite osnovnih pojmova o računalnim mrežama iz prethodnih razreda. Što je mreža računala? Koje su prednosti, a koji nedostatci spajanja računala u mrežu? Što je IP adresa? Što je URL? Pokrenite kviz za ponavljanje, koji ste pripremili pomoću alata za izradu kviza Kahoot.

Nakon ponavljanja raspravite s učenicima o tome kako računala međusobno komuniciraju. Podijelite ih u parove i neka preuzmu uloge korisnika i nekog poslužitelja, primjerice, neka to bude Google i neka zatim pokušaju odglumiti pretraživanje interneta, ali u ulozi računala. Tada im animacijom u programu PowerPoint prikažite tijek komunikacije između korisnika i poslužitelja, uz objašnjenje njihovih uloga. Pri objašnjavanju tijeka komunikacije u kojem korisnik šalje upit, a poslužitelj odgovor, usporedite to s razgovorom između dvoje ljudi ili učitelja i učenika. Učenici trebaju zaključiti da je važno nakon postavljanja pitanja slušati odgovor i ne prekidati sugovornika.

Zatim razgovarajte s učenicima o tome kako bi izgledalo da svatko govori drugim jezikom – bismo li razumjeli jedni druge? Podsjetite ih kako svaki jezik, i govorni i programski, ima svoja pravila. Upitajte ih jesu li čuli za riječ protokol. Ako jesu, neka svojim riječima navedu značenje te riječi, a ako nisu, vi im je objasnite. Kao što postoje protokoli u svakodnevnom životu, tako postoje protokoli i u svijetu računala. Učenicima objasnite da nisu svi jednaki, da postoje posebni protokoli za pregledavanje mrežnih sadržaja, za slanje i primanje e-pošte, preuzimanje datoteka i sl., ali i jedan glavni na kojemu se temelji čitav internet.

Učenicima zadajte zadatak u kojem bi stripom mogli prikazati korisničko-poslužiteljski model. Strip mogu raditi u parovima, uz korištenje alatima Word ili PowerPoint iz sustava Office 365 i na kraju svoje uratke predstave razrednim kolegama postavljajući ih u razrednu grupu u aplikacijama Teams ili Yammer. Ostali učenici tada mogu komentirati uratke, a time se može provesti vršnjačko vrednovanje.

Pri prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i sl.) te na obilježjima same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja kako bi dobio adekvatnu podršku i pomoć prilikom zadavanja i provedbe aktivnosti.

Učeniku s teškoćama unaprijed pošaljite temu nastavnog sata i ključne riječi ili vizualni raspored sata te mu tako osigurajte mogućnost interakcije i suradnje, a smanjite frustraciju. U svim aktivnostima uzmite u obzir teškoće učenika te osigurajte dovoljno vremena.

Pri izradi kviza u alatu Kahoot upotrijebite vizualne elemente poput slika ili simbola kako biste jasnije prikazali pitanja i odgovore u kvizu te poštujte načela grafičke prilagodbe. Ako je potrebno, možete smanjiti broj pitanja u kvizu za učenike s teškoćama u razvoju kako bi se smanjio pritisak i olakšalo sudjelovanje.

Pri izboru parova za učenike s teškoćama birajte onog vršnjaka koji će učenika s teškoćama potaknuti na uključivanje u aktivnost i češće provjeravajte njihovu suradnju. Osigurajte jasne i jednostavne upute o ulogama korisnika i poslužitelja te o samom postupku glume pretraživanja interneta. Primjerice, najprije sami odglumite pretraživanje interneta, prikazujući uloge korisnika i poslužitelja.

Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za ostvarivanje zadatka. Omogućite uporabu vizualnih pomagala, kao što su slike ili fotografije, kako bi se olakšalo razumijevanje pojmova. Pripremite vizualni raspored. Izražavajte se jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen sposobnostima učenika. Usredotočite se na ključne aspekte zadatka koji se mogu lakše razumjeti, a druge dijelove zadatka ostavite za naknadno rješavanje. Pružite povratne informacije i podršku nakon ostvarivanja zadatka kako bi se učenicima pomoglo u razumijevanju pojma i daljnjem razvoju vještina.

Upoznajte učenike s digitalnim alatima Word i PowerPoint iz sustava Office 365 te posebnu pozornost posvetite pojašnjenju načina uporabe alata učenicima s teškoćama. Za učenike s teškoćama pripremite upute za služenje tim alatima. Pritom je potrebno primjereno grafički oblikovati sve nastavne materijale (upotrijebite povećani font, Arial ili Calibri, veličine barem 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova). Pohvalite učenika s teškoćama radi stvaranja pozitivne slike o sebi i veće motiviranosti. Učenika s teškoćama nemojte izlagati predstavljanju rada ako se svojevoljno ne javi.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Učenici u parovima, pomažući jedni drugima, dodatno istražuju osnovne protokole (HTTP, HTTPS, FTP, POP3, SMTP, TCP/IP), a uz protokole za primanje i slanje elektroničke pošte mogu navesti primjere za postavljanje računa različitih davatelja usluga. Mogu izraditi dokument ili prezentaciju koju će prikazati ostalim učenicima u razredu.

Razgovarajte s učenicima o načinu na koji se kod kuće spajaju na internet i kojim se uređajima pritom koriste. Često uzimamo stvari zdravo za gotovo i zato potaknite učenike da razmisle o tome što sve stoji iza onoga čime se svakodnevno koristimo (znanje, tehnologija, stručnjaci…), a potrebno je uložiti mnogo truda i vremena da bi se steklo neko znanje i razvile određene vještine. Možete ih podsjetiti na jednostavan primjer učenja čitanja i pisanja te kako im je za svladavanje tih vještina trebalo određeno vrijeme. Raspravite s njima o tome koje su komponente potrebne za uspješno povezivanje računala, ali i ostalih uređaja u računalne mreže i neka razmisle koja je od mrežnih komponenti najzaposlenija.

Učenici prate interaktivnu lekciju pripremljenu u alatu Nearpod. U lekciji su opisani osnovni mrežni uređaji (mrežna kartica, preklopnik, usmjernik) i utjecaj njihovih obilježja na mrežne aktivnosti. Navedeni su načini spajanja na mrežu (žično, bežično) te potrebne komponente. Tijekom prezentacije pojavljuju se pitanja i zadatci koje učenici trebaju riješiti, a povezani su s prikazanim gradivom.

Na kraju, učenici u grupi izrađuju umne mape u alatu Popplet, pri čemu suradnjom i pomažući jedni drugima sistematiziraju naučeno. Umna mapa treba sadržavati sve uređaje, načine povezivanja i ostale komponente potrebne za pravilan rad mreže. Nakon izrade svoje uratke neka predstave ostalim učenicima. Ako se učenici ne znaju služiti alatom, potrebno im je, prije upućivanja na grupni rad, ukratko pokazati njegove mogućnosti.

Uspostavite videopoziv pomoću aplikacije Microsoft Teams u sustavu Office 365. Uvodni dio aktivnosti provedite na isti način kao i u učionici, postavljajući pitanja i potičući učenike da se koriste mogućnošću podignute ruke kada žele odgovoriti. Ako je na pitanje moguće dati kratak odgovor, učenici mogu odgovarati i korištenjem emotikona.

U alatu za čavrljanje podijelite s učenicima pristupni kôd za prezentaciju izrađenu u alatu Nearpod i uputite ih da u novoj kartici preglednika otvore Nearpod i u predviđeni dio upišu dobiveni kôd. Nakon što se spoje, učenici će pratiti prezentaciju na svojim računalima i slušati nastavnika prateći videopoziv.

Nakon završetka prezentacije učenike podijelite u grupe te za svaku grupu otvorite jednu izdvojenu sobu za suradnju. Prije odlaska u sobe u alatu za čavrljanje podijelite s njima dijeljene dokumente u alatu Popplet (koje ste prethodno pripremili), provjerite jesu li svi uspjeli pristupiti svom dokumentu i uputite ih u zadatak. Ako se učenici nisu služili alatom Popplet, ukratko ih uputite u mogućnosti programa.

Dajte učenicima određeni rok za rješavanje zadatka. Tijekom rada pratite dokumente koje ste podijelili s njima i prema potrebi posjetite svaku izdvojenu sobu. Učenike uputite da služeći se alatom za čavrljanje pošalju upite i zahtjeve za dodatnom pomoći.

Nakon isteka predviđenog roka zatvorite sobe i neka učenici u zajedničkom pozivu predstave svoje radove. S obzirom na specifične situacije koje se mogu pojaviti tijekom nastave na daljinu, ponudite učenicima da naknadno dovrše svoje radove ako procijenite da bi to pridonijelo njihovoj kvaliteti i većem osobnom zadovoljstvu učenika.

Pri prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i sl.) te na obilježjima same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja kako bi dobio adekvatnu podršku i pomoć prilikom zadavanja i provedbe aktivnosti.

Koristite se vizualnim pomagalima kao što su slike, ilustracije ili grafikoni kako biste vizualno prikazali pojmove i koncepte vezane uz mrežne uređaje i njihovo povezivanje. Konkretnim primjerima i situacijama iz svakodnevnog života ilustrirajte važnost i složenost povezivanja na internet. Primjerice, možete razgovarati o tome kako se mobilni uređaji poput pametnih telefona i tableta koriste za pristup internetu i koje su komponente potrebne za njihovu povezanost. Potaknite učenike da podijele svoja osobna iskustva o tome kako se kod kuće povezuju na internet. To može pomoći u stvaranju veze između teorijskih koncepata i njihova stvarnog iskustva.

Redovito pružajte kratki pregled gradiva kako biste osigurali da učenici prate i razumiju prezentaciju. Možete ponavljati ključne pojmove ili se služiti vizualnim podsjetnicima.

Izradite vodič s jasnim uputama o tome kako se koristiti alatima Nearpod i Popplet. Učenicima ponudite pisane upute ili usmena objašnjenja. Izražavajte se jednostavnim jezikom i iznosite detaljne upute kako biste im olakšali razumijevanje i služenje alatom. Prije nego što učenici počnu izrađivati umne mape, pokažite im primjere ili modele umnih mapa u alatu Popplet. Objasnite im kako organizirati informacije i povezati različite komponente mreže. Osigurajte jasnu podjelu zadataka i uloga među učenicima kako bi se olakšala suradnja i organizacija tijekom izrade umnih mapa. Ako je moguće, uključite pomoćnika u nastavi kako bi pružio podršku učenicima tijekom aktivnosti, pomogao im u razumijevanju uputa, organizaciji zadatka te osigurao da svaki učenik sudjeluje i pridonosi grupnom radu na izradi umnih mapa.

Pri izvođenju nastave na daljinu pomoću alata za čavrljanje osigurajte da svi učenici dobiju pristupni kôd za prezentaciju izrađenu u alatu Nearpod. Provjerite jesu li svi uspjeli pristupiti prezentaciji i dajte im jasne upute kako da je otvore u novoj kartici preglednika. Redovito pratite napredak učenika i pružajte podršku prema potrebi, posjećujući svaku izdvojenu sobu ili grupni poziv. Upute za rad u alatu Popplet možete pripremiti i kao videouputu koristeći se alatom za snimanje zaslona Screencast-O-Matic koji učenicima možete poslati i unaprijed, kako bi se pripremili. Osigurajte dovoljno vremena da učenici dovrše svoje radove uzimajući u obzir moguće tehničke probleme ili druge poteškoće s kojima se mogu susresti. Ako pojedini učenici ne uspiju završiti svoje radove u predviđenom roku, ponudite im mogućnost naknadnog dovršavanja.

Učenika s teškoćama nemojte izlagati predstavljanju rada ako se svojevoljno ne javi. Ako je u razredu učenik s poremećajem pažnje i aktivnosti, omogućite da njegova grupa prva izlaže. Tijekom izlaganja rada uvjerite se da je učeniku ugodno. U grupi s učenikom s oštećenjem jezično-govorno-glasovne komunikacije i specifičnim teškoćama u učenju dogovorite da rad izlaže vršnjak ili prilagodite način izlaganja.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Učenici u parovima istražuju nekoliko različitih preklopnika i analiziraju njihove glavne specifikacije te ih uspoređuju. Svoje zaključke prezentiraju u zajedničkom dokumentu u razrednoj grupi.

Razgovarajte s učenicima o dobrim i lošim stranama dijeljenja s drugima. Dijelite li domaću zadaću? Dijelite li informacije o zanimljivim igricama? Dijelite li svoje znanje na ispitu? Naglasite da je dijeljenje katkad poželjno, pogotovo ako time možemo nekome pomoći. Primjerice, dobro je podijeliti svoje znanje matematike s učenikom koji ne razumije gradivo i pojasniti mu zadatke. Također, dijeljenje stare odjeće s onima koji nemaju također je primjer poželjnog dijeljenja. S druge strane, nije poželjno dopustiti prepisivanje na ispitu jer time ne činimo ništa dobro onome koji nije naučio, samo sebi možemo stvoriti neugodnost.

Nakon toga raspravite s učenicima što se može dijeliti u učionici informatike, na koji način možemo podijeliti svoje datoteke i možemo li dijeliti i uređaje. Koje uređaje bismo mogli dijeliti? Postavite im pitanja može li se ispisati dokument s mobitela na pisač i kako bi se to moglo učiniti.

Prikažite učenicima dijeljenje mrežnih resursa – datoteka, mapa i uređaja. Pokažite im način dijeljenja datoteka i mapa u lokalnoj mreži, kao i postavljanje mrežnog pisača. Pri opisu dijeljenja pisača raspravite o prednostima korištenja jednim umjesto većim brojem pisača (štednja prostora, novca, vremena za postavljanje i održavanje, odlaganje elektroničkog otpada, odlaganje tonera). Pokrenite zajedno s učenicima instalaciju mrežnog pisača na računala u učionici. Prođite s njima cijeli postupak pronalaženja pisača i instalacije.

Objasnite im razliku između postavki profila za rad na mreži Javno i Privatno u operativnom sustavu Windows i koju da upotrijebe u kojoj prigodi. Zajedno s učenicima podijelite određenu mapu na mreži u učionici. Neka razmisle na koje još načine mogu dijeliti mape i datoteke (oblak) i što im je za to potrebno. Trebaju doći do zaključka da im je potreban korisnički račun i da mogu dijeliti samo ono što žele. Neka uoče sličnosti i razlike u dijeljenju mapa, datoteka i uređaja u lokalnoj mreži s dijeljenjem na oblaku. Može li se pisač dijeliti na oblaku?

Učenici u grupi ili u paru izrađuju prezentaciju o dijeljenju resursa na mreži i predstavljaju svoj uradak. Na kraju mogu glasovati za najkvalitetniju prezentaciju prema izgledu, obradi teme i načinu prikazivanja.

Za kraj rješavaju kviz ili igraju igru pripremljenu u alatu Bookwidgets. Prijedlozi za igru: slagalica, križaljka, igra memorije, bingo, vješala, traženje razlike.

Pri prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i sl.) te na obilježjima same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja kako bi dobio adekvatnu podršku i pomoć prilikom zadavanja i provedbe aktivnosti.

Upotrijebite vizualna pomagala, kao što su slike, ilustracije ili simboli, kako biste ilustrirali pojmove poput dijeljenja datoteka, mapa i uređaja. To će pomoći učenicima da bolje razumiju koncepte i postupke.
Izražavajte se jednostavnim jezikom i koristite jasne izraze prilikom objašnjavanja koncepta dijeljenja resursa. Prilagodite svoj govor i tempo kako biste se uskladili s potrebama učenika.

Izaberite primjere koji su relevantni i razumljivi za učenike. Primjerice, možete ih potaknuti da zamisle situacije u kojima bi mogli podijeliti datoteke ili uređaje s drugima.

Upotrijebite grafičke organizatore, kao što su dijagrami ili tablice, kako biste vizualno prikazali proces dijeljenja resursa na mreži. To može olakšati razumijevanje koraka i veza između različitih elemenata.

Prilagodite zadatke i materijale prema individualnim potrebama učenika s teškoćama u razvoju. Neka imaju dodatno vrijeme, pojednostavljeni sadržaj ili potporu u radu kako bi bili uspješni u zadatcima.

Osigurajte individualnu podršku učenicima koji trebaju dodatnu pomoć pri razumijevanju ili izvođenju postupaka dijeljenja resursa. To može uključivati ​​rad u manjim grupama ili rad s pomoćnikom u nastavi.

Pri izradi prezentacije, ako je moguće, osigurajte učeniku grupu ili vršnjaka u paru s kojim je već surađivao. Svakom članu grupe dodijelite jasnu ulogu i zadatke te pružite detaljne upute kako bi uspješno surađivali i stvorili kvalitetnu prezentaciju. Unaprijed pripremite pisane smjernice kako bi učenik lakše usmjerio pozornost i ispunio sve zadatke.

Pri korištenju alatom Bookwidgets upotrijebite vizualnu podršku, poput slika ili ikona, kako biste olakšali razumijevanje pitanja ili uputa. Vizualni prikazi mogu biti korisni za vizualno orijentirane učenike.
Razmotrite prilagodbu formata igre ili kviza prema potrebama učenika. Primjerice, možete omogućiti veći font ili jednostavnije vizualne elemente. Dopustite učenicima da rade u parovima ili manjim grupama kako bi međusobno surađivali i podržavali se tijekom igre.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Učenici istražuju kako se može ispisati sadržaj s mobitela na bežični pisač te čemu služi i kako se mapira mrežni pogon. Zatim prikazuju rezultate svog rada u alatu prema vlastitom odabiru.