Motivirajte učenike za rad prikazivanjem prezentacije MS PowerPoint s fotografijama enciklopedija preuzetih s alata Pixabay i primjeraka enciklopedija iz školske knjižnice ili kućne knjižnice. Potaknite ih na raspravu o znanju i načinima prenošenja znanja u 18. stoljeću i danas. Objasnite učenicima da se tijekom prosvjetiteljskog pokreta u Francuskoj pojavila ideja o zapisivanju znanja kako bi se ono što uspješnije prenosilo budućim naraštajima.

Podijelite učenike u skupine po 3 ili 4 učenika.

Svaka skupina izvlači prethodno pripremljen zadatak. Svaka skupina mora analizirati svezak enciklopedije koja je klasično papirnata (individualno prema dostupnosti – opća, tehnička, Istarska, pomorska i medicinska) ili digitalna (Britannica, Wikipedija ili Hrvatska enciklopedija). Zadatak neka sadrži naputke ili pitanja na što da učenici obrate pažnju – Koju ste vrstu enciklopedije analizirali? Kako se zove? Koje ste informacije iz nje saznali? Kada su informacije u enciklopediji ažurirane? Kako je enciklopedija organizirana u svrhu lakšeg snalaženja? Kako ti se sviđa rad s ovom vrstom enciklopedije? Objasni u dvije rečenice. Koliko se često služiš takvom enciklopedijom u svakodnevnom životu? Hoćeš li se sada češće služiti ovom vrstom enciklopedije? Objasni svoj odgovor u dvije rečenice. Zamislite da ste dobili zadatak izraditi enciklopediju – kako biste je vi organizirali?

Učenici će raspravom u grupi i odgovaranjem na pitanja iznijeti svoje mišljenje o enciklopediji i svoja iskustva u radu sa zadanom enciklopedijom. Pitanja bi ih trebala potaknuti da razmisle o načinima kako i gdje tražiti informacije te kako bi oni riješili problem prenošenja znanja.

Svoju analizu upisuju u alat MS Forms sustava Office 365.

Pripazite da su učenici raspoređeni tako da polovica grupe analizira digitalnu enciklopediju, a polovica klasičnu zbog rada u drugoj aktivnosti.

Pri prilagodbi ove nastavne aktivnosti važno je imati na umu da učenici s teškoćama čine heterogenu skupinu pa odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na pojedinačnim potrebama i značajkama učenika. Pri prilagodbi aktivnosti uvijek je moguće savjetovati se sa školskim stručnim timom.

Preporučuje se da učenici s teškoćama budu smješteni u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja kako bi dobili potrebnu podršku i pomoć pri zadavanju i izvršavanju aktivnosti.

Tijekom uvodne rasprave, ako ne izraze želju, nemojte ustrajati u sudjelovanju učenika kojima je izazovno usmeno izlagati (primjerice, učenici s jezičnim teškoćama). Nemojte isticati eventualne pogreške učenika s teškoćama, a nakon rasprave im omogućite odgovore na pitanja koja su se postavljala tijekom rasprave.

Pri podjeli učenika u grupe nastojte da učenici s teškoćama budu u grupama koje će ih poticati na rad tijekom rješavanja zadatka (primjerice, učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje smjestite u poticajnu grupu koja će mu pomoći da usmjeri pažnju na zadatak). Ako se u razredu nalazi učenik s poremećajem iz autističnog spektra, omogućite mu da samostalno odabere u kojoj grupi želi sudjelovati, ovisno o području njegova interesa.

Pripremite pisanu uputu za izvršavanje zadatka za učenike s teškoćama, koja će biti jezično i grafički prilagođena. Jezična prilagodba podrazumijeva korištenje kraćih rečenica uobičajenog poretka riječi u rečenici s jasno izrečenim svim rečeničnim dijelovima, bez metafora, s izdvojenim i objašnjenim nepoznatim i/ili ključnim pojmovima. Grafička prilagodba podrazumijeva, primjerice, upotrebu određene vrste fonta (npr. Arial, Verdana) koji je uvećan, dvostrukog proreda, povećanog razmaka među slovima, ljevostranog poravnanja.

Provjerite snalaženje učenika s teškoćama u alatu MS Forms sustava Office 365. Ako je potrebno, osigurajte pisanu i slikovnu uputu za upotrebu alata.

Učenici će istražiti tko su autori prve enciklopedije, koliko je godina izlazila i koliko je svezaka imala. Kao zaključak će navesti važnost nastanka enciklopedije i njezin utjecaj na današnji svijet. Rezultate će prezentirati razredu služeći se alatom PowerPoint sustava Office 356.

Motivirajte učenike za rad postavljanjem pitanja o načinima prenošenja znanja i informacija danas i u prošlosti. Postavite im pitanje o točnosti informacija – Možemo li danas vjerovati svemu što čujemo ili pročitamo? Kako znamo je li neka informacija točna? Kako provjeravate njezinu točnost?

Učenike uparite na način – 1 iz grupe papirnatih enciklopedija i 1 iz grupe digitalnih enciklopedija. Cilj je da učenici osvijeste razliku između dviju vrsta enciklopedija te uoče njihove sličnosti i razlike. Također, pozovite učenike da razmisle o složenosti ili pak jednostavnosti upotrebe enciklopedija. Učenici u paru raspravljaju i uspoređuju spoznaje o papirnatim i digitalnim enciklopedijama iz prethodnog zadatka koristeći se informacijama koje su zapisali u zadani obrazac alata MS Forms.

Zaključke svoje rasprave o sličnostima i razlikama digitalne i papirnate enciklopedije učenici bilježe u obliku Vennova dijagrama u alatu Piktochart. Pritom se mogu koristiti slikovnim materijalima ili videomaterijalima. Odaberite nekoliko parova koji će svoj uradak prezentirati pred razredom, a pozovite i ostale učenike da dopune izlaganja kolega.

Kao zaključak, upitajte učenike kako je enciklopedija utjecala na razvoj čovječanstva. Navedite ih na razmišljanje, potaknite ih da iznesu svoje ideje i stavove. Neka razmisle kako bi enciklopedija trebala izgledati u budućnosti. Svaki par neka zabilježi svoje ideje kao treći krug Vennova dijagrama u alatu Piktochart. Odaberite nekoliko parova koji će svoje ideje prezentirati razredu, a pozovite i ostale učenike da svojim idejama dopune izlaganja kolega.

Pri prilagodbi ove nastavne aktivnosti važno je imati na umu da učenici s teškoćama čine heterogenu skupinu pa odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na pojedinačnim potrebama i značajkama učenika. Pri prilagodi aktivnosti uvijek je moguće savjetovati se sa školskim stručnim timom.

Neka učenici s teškoćama, kojima je to potrebno, budu smješteni u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja kako bi dobili potrebnu podršku i pomoć pri zadavanju i izvršavanju aktivnosti.

Vodite računa o tome da su učenici s teškoćama u parovima s onim učenicima koji nemaju poteškoća u svladavanju gradiva, koji su strpljivi i pozitivno utječu na učenike s teškoćama. Neka učenici u paru podijele poslove u skladu s jakim stranama učenika s teškoćama. Provjeravajte s parovima kako napreduju u izvršavanju zadatka.

Provjerite kako se učenici s teškoćama snalaze u digitalnim alatima Piktochart i MS Forms. Ako je potrebno pripremite pisane i slikovne upute za korištenje alatima.

Učenici moraju istražiti načine unošenja podataka u Wikipediju i ostale enciklopedije. Učenici će procijeniti važnost provjere i točnost podataka u enciklopedijama. Svoje će istraživanje prezentirati u obliku umne mape izrađene u alatu MindMeister.

Učenike ponovno vratite u grupe iz prve aktivnosti. Zatražite od učenika da pronađu istoznačnicu riječi enciklopedija; možete se poigrati igrom vješala u kojoj će skriveni pojam biti riznica znanja. Objasnite im da je upravo stvaranje riznice znanja njihov zadatak.

Pripremite za učenike ideje vodilje koje su enciklopedistima bile ključne smjernice u zapisivanju svih znanja svijeta. Informacije potražite u natuknici enciklopedija mrežnog izdanja Hrvatske enciklopedije. Naglasite zajednički rad stručnjaka svih područja ljudskog djelovanja, informacije temeljene na dokazima, važnost ilustracija, odmak od religije kao izvora objašnjenja…

Postavite učenicima pitanje koje su stvari, osobe, ideje, vrijednosti… važne u životu. Po potrebi im sugerirajte nekoliko vama važnih stvari (npr. škola, obitelj, iskrenost…). Prikupite njihove odgovore koristeći se alatom Mentimeter.

Zajednički prokomentirajte dobivene odgovore.

Učenicima dajte vremena da sami zapišu 10 do 15 pojmova (predmeta, ideja, pridjeva) koji su im iznimno važni u životu. Ti pojmovi mogu biti konkretni ili apstraktni, neki već spomenuti u uvodnom dijelu zadatka. Svaki odabrani pojam učenici moraju objasniti svojim riječima, crtežima, pjesmom… Svoje male enciklopedije ili riznice znanja moraju izraditi u digitalnom alatu Genially i prezentirati razredu.

Potaknite učenike da razmisle o svom radu u skupini i konačnom uratku. Izradite listu za samovrednovanje. Također, učenici trebaju kritički sagledati i rad ostalih skupina te na listiću za vrednovanje, koji ste izradili, ocijeniti rad svojih kolega. Listiće samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja možete iskoristiti kao oblik formativnog vrednovanja.

Pri prilagodbi ove nastavne aktivnosti važno je imati na umu da učenici s teškoćama čine heterogenu skupinu pa odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na pojedinačnim potrebama i značajkama učenika. Pri prilagodbi aktivnosti uvijek je moguće savjetovati se sa školskim stručnim timom.

Neka učenici s teškoćama, kojima je to potrebno, budu smješteni u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja kako bi dobili potrebnu podršku i pomoć pri zadavanju i izvršavanju aktivnosti.

Potaknite učenike s teškoćama na sudjelovanje tijekom uvodne igre dodatno ih motivirajući i podržavajući, ali ne ustrajte u njihovu uključivanju. Vodite računa o tome da, ako je u razredu učenik s oštećenjem jezično-govorno-glasovne komunikacije ili sa smetnjom u području čitanja ili pisanja, odaberete drugu aktivnost u kojoj će moći sudjelovati svi učenici.

Pripremite pisanu uputu za izvršavanje zadatka za učenike s teškoćama, koja će biti jezično i grafički prilagođena. Učenicima s teškoćama, ovisno o pojedinom učeniku i teškoći, predložite izmjene u vidu nekoliko predloženih pojmova koje mogu opisati, smanjenja traženog broja pojmova, odabira objašnjenja pojmom isključivo crtežom ili dr.

Provjerite kako se učenici s teškoćama snalaze u digitalnim alatima Mentimeter i Genially. Ako je potrebno, pripremite pisane i slikovne upute za korištenje alatima.

Tijekom predstavljanja uradaka, ako sami ne izraze želju, nemojte ustrajati u uključivanju učenika kojima je izazovno usmeno izlagati (primjerice, učenici s jezičnim teškoćama).

Učenici koji žele znati više neka istraže, koristeći se enciklopedijama, faktopedijama i mrežnim pretraživačima, tko je bio Miroslav Krleža i zašto središnja hrvatska leksikografska ustanova nosi njegovo ime. Također, učenici neka izdvoje najvažnija izdanja Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže. Bilješke trebaju zapisati u bilježnicu te će s pomoću njih održati kratko predavanje u razredu. Istraživanje mogu proširiti na imena ulica – postoji li u njihovu gradu ulica koja nosi ime Miroslava Krleže ili možda spomenik posvećen njemu. Rezultate mogu predstaviti razredu služeći se prezentacijom izrađenom u alatu PowerPoint.