Učenicima prikažite kartu svijeta koristeći se alatom PowerPoint te ih potaknite na rad tako što ćete ih upitati sljedeća pitanja: U kojem su stoljeću započela prva putovanja oko svijeta? Navedite barem dva istraživača svijeta i države iz kojih dolaze? Što su kolonije? Što su matične zemlje dobivale od kolonija? Prema vašim dosadašnjim spoznajama, kakav je bio odnos kolonizatora i lokalnog stanovništva?

Nakon zajedničke rasprave o gore navedenim pitanjima, pojasnite im pojmove imperijalizma i kolonijalizma kao i kratak usmeni prikaz druge polovice 19. stoljeća, koji je među ostalim obilježila i imperijalistička borba za podjelu svijeta koju su vodile europske sile. Uputite ih na važnost i veličinu Velike Britanije koja je stvorila najveće kolonijalno carstvo te je svoj interes poput Francuske, koja je izgubila većinu kolonija na području Sjeverne Amerike, usmjerila na afrički kontinent, koji je sve do 19. stoljeća bio nepoznat Europljanima. Također ih uputite i na važnost Australije, koju je još u 18. stoljeću otkrio državljanin Velike Britanije James Cook te je u početku služila kao kažnjenička kolonija Velike Britanije.

Potaknite daljnju motivaciju učenika tako što će, radeći u parovima, na temelju tekstualnog predloška koji će dobiti i koji će sadržavati podatke o kolonizacijama Afrike i Australije, izraditi kratko izvješće u digitalnom alatu Canva s prikazom pozitivnih i negativnih strana kolonizacije Afrike i Australije, odnosu prema lokalnom stanovništvu i drugom.

Potaknite učenike na razmišljanje te ih upitajte je u redu da se jedan narod odnosi superiorno naspram drugog naroda; je li ispravno drugim narodima na prisilan način nametati svoju vjeru, kulturu i običaje (ukratko im objasnite o konkvistadorima i njihovu odnosu prema Astecima, Majama i Inkama); kako bi se oni osjećali da njima netko nameće vjeru, običaje koji su drukčiji od njihove i slično. Razvijte debatu među učenicima te ih upitajte njihovo mišljenje o gore predloženim pitanjima te ih potaknite da argumentirano iznose svoje odgovore.

Pri prilagodbi ove nastavne aktivnosti važno je imati na umu da učenici teškoćama čine heterogenu skupinu pa odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na pojedinačnim potrebama i značajkama svakog učenika.

Preporučuje se da učenici s teškoćama budu smješteni u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja kako bi dobili odgovarajuću podršku i pomoć pri zadavanju i izvršavanju aktivnosti.

Tijekom uvodne rasprave nemojte ustrajati u sudjelovanju učenika kojima je izazovno usmeno izlagati (primjerice, učenika s jezičnim teškoćama) ako sami ne žele sudjelovati. Nemojte isticati eventualne pogreške učenika s teškoćama, a nakon rasprave im omogućite odgovore na pitanja koja su se postavljala tijekom rasprave.

Pripremite pisanu uputu za izvršavanje zadatka za učenike s teškoćama, koja će biti jezično i grafički prilagođena. Jezična prilagodba podrazumijeva korištenje kraćih rečenica uobičajenog poretka riječi u rečenici s jasno izrečenim svim rečeničnim dijelovima, bez metafora, s izdvojenim i objašnjenim nepoznatim i/ili ključnim pojmovima. Grafička prilagodba podrazumijeva, primjerice, upotrebu određene vrste fonta (npr. Arial, Verdana) koji je uvećan, dvostrukog proreda, povećanog razmaka među slovima, ljevostranog poravnanja.

Vodite računa o tome da su učenici s teškoćama u parovima s onim učenicima koji nemaju poteškoća u svladavanju gradiva, koji su strpljivi i pozitivno utječu na učenike s teškoćama. Provjeravajte s parovima kako napreduju u izvršavanju zadatka.

Provjerite kako se učenici s teškoćama snalaze u digitalnom alatu Canva. Ako je potrebno, pripremite pisane i slikovne upute za korištenje alatom. Neka učenici koji se ne snalaze u ovom digitalnom alatu i ne mogu samostalno izraditi dio grupnog zadatka, podijele posao s učenicima s kojima su u parovima u skladu s jakim stranama učenika s teškoćama.

Učenici istražuju kolonije Velike Britanije, Francuske, Španjolske i Portugala radeći u parovima te u digitalnom alatu Piktochart izrađuju prezentaciju (sami odredite najveći broj sličica) o povijesti barem jedne kolonije svake od navedenih država kao i o političkom i društvenom uređenju tih kolonija u 21. stoljeću.

Pripremite kratke videoisječke s prikazima iz života afričkih plemena i Aboridžina ili Maora. Potaknite usmenu raspravu među učenicima o prikazanim videoisječcima postavljajući im pitanja – Žive li i danas plemena Afrike i Australije ovakvim načinom života? Smatraš li da je ovakav način života bolji od našeg? Obrazloži! Bi li živio jedan dan u nekom plemenu? Koja plemena Afrike znaš nabrojati? Kako su plemena/ starosjedioci prikazivani u zapadnjačkim filmovima? Kako se prema tvojem mišljenju treba odnositi prema kulturama koje su različite od tvoje? Objasni odgovor.

Nakon zadnjeg pitanja razvijte među učenicima debatu o uvažavanju različitosti kultura; potaknite ih da iznose primjere iz vlastita života.

Nakon što su učenici dobili kratak uvid u život plemena Afrike i Australije, podijelite ih u četiri grupe (samo odredite broj učenika u grupama koji mora biti približan kao i način slaganja učenika u grupe). Podsjetite učenike na pravila rada u grupama; uvažavanje mišljenja svih članova grupe, kritičko promišljanje, jednaka podjela poslova unutar grupe i dr. Dvije grupe imaju zadatak istražiti svakodnevni život i običaje jednoga afričkog plemena (samostalan odabir), a druge dvije grupe imaju zadatak istražiti svakodnevni život i običaje Aboridžina ili Maora koristeći se pritom mrežnim preglednicima. Grupe imaju zadatak izraditi knjižicu u digitalnom alatu Book Creator, koja će sadržavati posebnosti života jednoga afričkog plemena i Aboridžina ili Maora. Nakon izrade knjižica prozovite predstavnike grupa koji će prezentirati zadatak svoje grupe. Nakon što svi predstavnici grupa završe sa svojim izlaganjem, potaknite raspravu među učenicima o gore navedenim plemenima.

Pri prilagodbi ove nastavne aktivnosti važno je imati na umu da učenici s teškoćama čine heterogenu skupinu pa odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na pojedinačnim potrebama i značajkama svakog učenika. Prilagodba aktivnosti treba biti u skladu s preporukama školskoga stručnog tima.

Tijekom uvodne rasprave nemojte ustrajati u sudjelovanju učenika kojima je izazovno usmeno izlagati (primjerice, učenika s jezičnim teškoćama) ako sami ne izraze želju. Nemojte isticati eventualne pogreške učenika s teškoćama, a nakon rasprave im omogućite odgovore na pitanja koja su se postavljala tijekom rasprave. Tijekom debate učenike s poremećajima u ponašanju i osjećanju potaknite na raspravu usmjeravajući ih pitanjima.

Provjerite kako se učenici s teškoćama snalaze u digitalnom alatu Book Creator. Ako je potrebno, pripremite pisane i slikovne upute za korištenje alatom.

Učenici istražuju i potom samostalno u digitalnom alatu Popplet izrađuju umnu mapu koja sadržava sve kontinente s imenom jednog plemena koje je živjelo ili još uvijek živi na tom kontinentu.

Učenicima prikažite sliku koja prikazuje susret Davida Livingstonea i Henryja Mortona Stanleyja. Učenici promatraju sliku nekoliko trenutaka, a nakon toga među učenicima potaknite raspravu o njoj. Uputite ih da ona prikazuje susret škotskog misionara Davida Livingstonea (napomenite kako je sa svojim ekspedicijama prešao cijeli afrički kontinent, otkrio Viktorijine slapove, izvor rijeke Kongo, rijeku Zambezi...) i britanskog istraživača i putopisca H. M. Stanleyja, koji je poslan u Afriku da pronađe Davida Livingstonea. Potaknite motivaciju kod učenika tako što ćete im napomenuti kako je jedan od članova Stanleyjeve ekspedicije bio Hrvat čije je istraživanje potaknulo i druge Hrvate na istraživanje Afrike.

Potaknite kod učenika debatu o pozitivnim i negativnim aspektima kolonizacije. Potaknite ih na povezivanje teme sa životom u 21. stoljeću pitanjima – Postoje li još uvijek kolonije u svijetu? Kakav je utjecaj imperijalizma i kolonijalizma na život ljudi današnjice? Zašto je engleski svjetski jezik? i sl.

Zadatak je učenika samostalno istražiti, koristeći se mrežnim preglednicima, Hrvate koji su istraživali Afriku u 19. i početkom 20. stoljeća te u ja-formi izraditi dnevnik u kojem prikazuju jedan dan u istraživanju Afrike (istraživača kojeg izaberu) u digitalnom alatu Book Creator.

Pri prilagodbi ove nastavne aktivnosti važno je imati na umu da učenici s teškoćama čine heterogenu skupinu pa odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na pojedinačnim potrebama i značajkama svakog učenika. Prilagodba aktivnosti treba biti u skladu s preporukama školskoga stručnog tima.

Preporučuje se da učenici s teškoćama budu smješteni u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja kako bi dobili odgovarajuću podršku i pomoć pri zadavanju i izvršavanju aktivnosti.

Tijekom uvodne rasprave, ako sami ne izraze želju, nemojte ustrajati u sudjelovanju učenika kojima je izazovno usmeno izlagati (primjerice, učenika s jezičnim teškoćama). Nemojte isticati eventualne pogreške učenika s teškoćama, a nakon rasprave im omogućite odgovore na pitanja koja su se postavljala tijekom rasprave.

Provjerite kako se učenici s teškoćama snalaze u digitalnom alatu Book Creator. Ako je potrebno, pripremite pisane i slikovne upute za korištenje alatom. Ako se učenici s teškoćama ne snalaze u digitalnom alatu, neka rade u parovima s učenicima koji su strpljivi i koji će ih motivirati na rad, dijeleći poslove unutar para u skladu s jakim stranama učenika s teškoćama.

Učenici nakon samostalnog istraživanja izrađuju izvješće o odnosu bjelačkog stanovništva naspram američkih starosjedioca u prošlim stoljećima i danas. Učenici izrađuju izvješće u programu MS Word te ga prenose na digitalni alat Padlet.