Napišite na ploču temu nastavne jedinice i potom pojmove „um“ i „tijelo“. Pitajte učenike što za njih znače ti pojmovi, odnosno na što ih asociraju. Dopisujte njihove odgovore ili asocijacije na ploču. Neka učenici ponude što više odgovora, odnosno asocijacija i pojmova, koje mogu povezati sa svakim od navedenih dvaju pojmova (um i tijelo). Učenici se mogu prisjetiti u kojim su već filozofskim kontekstima i učenjima spominjali ove pojmove u nastavi filozofije.
Neka učenici zajedno pogledaju videozapis Leibnizov mlin (odaberite automatski prijevod na hrvatski jezik tako da u postavkama odaberete „automatski generirano“ i zatim hrvatski). Zadajte im zadatak koji će napraviti u paru u kojemu trebaju nabrojiti i opisati sve ono što mogu vidjeti u stroju, kao i ono što u njemu ne mogu vidjeti. Postavite im pitanje: U čemu se sastoji Leibnizova fenomenološka pogreška? Svoje odgovore neka upisuju u digitalni alat (npr. Padlet).
Učenici zatim trebaju pokušati odgovoriti na sljedeće pitanje: Jesu li ljudski um i tijelo odvojeni ili čak sukobljeni entiteti ili se međusobno prožimaju i pomalo tajanstveno nadopunjuju?
Pitajte ih što znače izrazi: „robovati umu“ i „robovati tijelu“ i mogu li navesti primjere iz svakodnevice koji odgovaraju spomenutim izrazima. Upoznajte ih sa slučajem Nelsona Mandele, južnoafričkog predsjednika i herojskog simbola crnačkog otpora, koji je nevin proveo gotovo trideset godina u zatvoru. Pitajte ih: Može li čovjek biti tjelesno zatočen, a umno slobodan? Neka obrazlože svoje odgovore. Pitajte ih i što znači izraz: „Zaviriti u nečiji um.“ Je li on u sebi dvosmislen? Neka objasne odgovore.
Potom neka u formi rasprave pokušaju odgovoriti na pitanja jesu li um i tijelo dvije odvojene pojave, odnosno mogu li stečene spoznaje povezati s prethodno naučenim znanjima iz filozofije ili nekih drugih predmeta.

Učenici koji žele znati više neka na mrežnim portalima Hrvatska enciklopedija ili Hrvatski jezični portal istraže pojmove: intencionalnost, introspekcija, identitet. Svoja istraživanja u obliku odgovora mogu prikazati u nekom digitalnom alatu (npr. Padlet) i podijeliti s razredom.

Aktivnost možete započeti pitanjem: Zašto misli nemaju svojstvo protežnosti? Potaknite učenike da iskažu svoje mišljenje. Zatim ih pitajte: Što znači kada netko kaže da mu je duša slomljena? Što se time želi reći? Neka pokušaju izreći što misle pod pojmom „ja“. Neka obrazlože svoje odgovore.
Zatim podijelite učenike u tri grupe (možete se koristiti digitalnim alatom Team Picker Wheel). Prva grupa na mrežnom portalu Hrvatska enciklopedija istražuje pojam „fizikalizam“. Učenici traže odgovore na sljedeća pitanja: Što je fizikalizam? Kako fizikalisti objašnjavaju pojam identiteta i koja mu svojstva pripisuju? Koja je uloga znanosti prema fizikalistima? i sl. Druga grupa istražuje pojam „eliminativizam“. Traži odgovore na sljedeća pitanja: Što je to? Koje teorije postoje u sklopu tog učenja? Kako shvaćaju identitet? i sl. Treća grupa na isti način istražuje pojam „dualizam“. Daje odgovore na sljedeća pitanja: Što je to? Koja su njegova specifična stajališta? i sl.
Svaka grupa u digitalnom alatu (npr. Canva) izrađuje plakat i potom prezentira svoj rad. Nakon što sve grupe prikažu svoje plakate, razgovarajte s učenicima o tome koje im se učenje čini najprihvatljivijim i zašto. Pitajte ih mogu li se i na koji način povezati pozicije sustava. Usmjerite razgovor na svakodnevne situacije. Kako bi odredili gdje je središte ljudske osobnosti? Zamjenjujemo li glavu za um? Možemo li nešto naučiti promatrajući ponašanje drugih? Neka argumentiraju svoje odgovore.
Zatim zajedno pogledajte videozapis Što je svijest? (odaberite automatski prijevod na hrvatski jezik tako da u postavkama odaberete „automatski generirano“ i zatim hrvatski). Nakon toga potaknite učenike da kažu kako bi oni definirali pojam „svijest“. Odakle dolazi? Zašto imamo svijest? Zašto nismo roboti? Kako svijest određuje naše međuljudske odnose? Utječe li svijest na znanstvena istraživanja? Zamolite učenike da svoje odgovore potkrijepe primjerima iz vlastitog života.
Zatim potaknite učenike da povežu znanje stečeno na satovima biologije i psihologije o umu, tijelu i svijesti sa svojim svakodnevnim iskustvom i odgovorima do kojih su došli u prethodnom razgovoru.

Učenici čitaju kraći ulomak iz djela D. Parfita i G. Veseyja: Presađivanje mozga i osobni identitet: razgovor. U tekstu trebaju pronaći odgovore na pitanja: Koji se problemi javljaju u opisanom slučaju? Kako se objašnjava uvriježeno vjerovanje o identitetu? Učenici stečene spoznaje mogu predstaviti razredu u obliku plakata izrađenog u digitalnom alatu (npr. Genially ili Canva).

Aktivnost započnite pitanjima. Pitajte učenike smatraju li da postoji umjetna inteligencija. Potaknite ih da iskažu svoje odgovore i da definiraju umjetnu inteligenciju. Postoje li vrste umjetne inteligencije? Ako postoje, pitajte ih koje su to i po čemu se razlikuju. Ako smatraju da ne postoje, neka obrazlože svoje odgovore. Pitajte ih smatraju li da nam umjetna inteligencija koristi ili šteti. Pitajte ih što je prednost, a što nedostatak toga da nam, primjerice, umjetna inteligencija napiše sve lektire. Neka navedu i druge primjere za prednosti i nedostatke. Mogu li strojevi razumjeti značenje? Potaknite učenike na promišljanje i izricanje obrazloženih odgovora.
Zatim pitajte učenike jesu li čuli za Alana Turinga i njegov stroj. Ako jesu, neka pokušaju objasniti što znaju, a ako nisu, ukratko im izložite tko je bio Alan Turing i što je to Turingov stroj i test. Potom prikažite učenicima videozapis Turingov stroj (odaberite automatski prijevod na hrvatski jezik tako da u postavkama odaberete „automatski generirano“ i zatim hrvatski). Razgovarajte s učenicima o videozapisu. Možemo li ustanoviti razliku između stroja i čovjeka? Hoće li se ta razlika moći ustanoviti i u bližoj ili daljoj budućnosti? Jesu li mentalna stanja zapravo fizička stanja ili nisu? Pitajte učenike što ta ideja pretpostavlja. Jesu li mentalna stanja samo obrasci ponašanja?
Zatim učenicima prezentirajte rad Samuela Altmana, američkog programera i osnivača brojnih tehnoloških tvrtki. Na njegovu će primjeru vidjeti u kojem smjeru ide razvoj tehnologije. Raspravite s učenicima o tome hoće li nas, prema njihovu mišljenju, računala zamijeniti, hoće li nas izbaciti iz ekonomske igre. Ako je računalo postalo osjećajno, kako to tvrde neki zaposlenici koji razvijaju umjetnu inteligenciju, kakvu budućnost ima čovjek?
Nakon toga učenici pretražuju internet u potrazi za sličnim primjerima te u digitalnom alatu (npr. Popplet ili Canva) izrađuju umnu mapu. U mapi navode argumente za umjetnu inteligenciju i protiv nje. Izrađene mape objavljuju u digitalnom alatu Socrative, a nakon izlaganja profesor vrednuje plakat i učeničku prezentaciju.

Pogledajte videozapis Umjetna inteligencija (odaberite automatski prijevod na hrvatski jezik tako da u postavkama odaberete „automatski generirano“ i zatim hrvatski). Učenici izrađuju umnu mapu u nekom digitalnom alatu (npr. Genially ili Coggle) te navode vrste umjetne inteligencije. Postavite im pitanja: Po čemu se one razlikuju? Pomaže li umjetna inteligencija čovjeku i čovječanstvu ili im odmaže? Kakva je budućnost suživota čovjeka i umjetne inteligencije? Svoj rad neka prikažu ostalim učenicima u razredu.