Na početku aktivnosti s učenicima kratko ponovite promjenjive i nepromjenjive vrste riječi i gramatičke kategorije. Zatim potaknite učenike na razgovor o tome koje sve službe („funkcije") oni obavljaju u životu (npr. kod kuće, u školi, u izvannastavnim aktivnostima, u užoj i široj obitelji i sl.) i kako tim svojim službama pridonose društvenoj zajednici (užoj i široj) u kojoj žive. Ostale učenike uputite na to da prilikom slušanja govora svakog učenika zabilježe dva do tri primjera različitih službi riječi. Neka primjere izdvajaju u njihovu užem kontekstu, odnosno neka zapisuju rečenice kako bi mogli odrediti službu riječi u rečenici. Nakon toga se zajedno prisjetite službi (funkcija) koje pojedine riječi mogu imati u rečenici. Zatim učenike podijelite u parove kako sjede u klupama i neka međusobno zamijene bilješke. Svakom učeniku zadajte da pregleda i komentira, upozori na pogrešne primjere, koje je drugi učenik izdvojio iz teksta.

Učenike zatim potaknite na samostalno istraživanje bitnih informacija o redu riječi u rečenici na provjerenim mrežnim stranicama, poput stranice Hrvatska školska gramatika. Pritom u razgovoru s učenicima možete zaključiti koje su to provjerene mrežne stranice, a koje nisu, kako ih možemo prepoznati, jesu li se služili mrežnim stranicama vezanim uz hrvatski jezik i slično. Potaknite učenike na promišljanje o redu riječi u hrvatskome standardnom jeziku time što ćete ih pitati što znači da je u hrvatskome standardnom jeziku red riječi s gramatičkoga gledišta uglavnom slobodan. Prisjetite se funkcionalnih stilova u hrvatskome standardnom jeziku i njihovih obilježja. Razgovarajte s učenicima o tome u kojim je funkcionalnim stilovima i tekstovima dopušten obilježen red riječi, a u kojima neobilježen red riječi. Učenici trebaju obrazložiti svoje odgovore. Nakon toga učenici na svojim primjerima rečenica koje su prethodno zabilježili iz govora označavaju službu riječi u rečenici i podvlače nenaglašene riječi. U razgovoru ih navedite na zaključak da je neobilježen red riječi u hrvatskome standardnom jeziku: subjekt – predikat – objekt i da se u njemu apozicija ili apozicijski skup, kao i atribut ili atributni skup, stavljaju ispred subjekta. Pritom im skrenite pozornost na to da je apozicija imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i s njom se slaže u padežu, a da je atribut riječ koja stoji uz imensku riječ u rečenici da je po čemu pobliže odredi (najčešće po kakvu svojstvu). Posebno im napomenite to da i apozicija i atribut mogu stajati uz svaku imensku riječ bez obzira na njezinu službu u rečenici (uz subjekt, objekt, uz imensku riječ u imenskome predikatu, kao i uz imensku riječ u priložnoj oznaci). Zatim ih potaknite na to da uoče prednaglasnice i zanaglasnice i njihovo mjesto u rečenici. Neka uoče da zanaglasnice mogu biti glagolske i zamjeničke, odnosno da u zanaglasnice ubrajamo nenaglašene oblike glagola biti i htjeti, nenaglašene oblike ličnih zamjenica u genitivu, dativu i akuzativu te genitiv, dativ i akuzativ nenaglašenoga oblika posvojno-povratne zamjenice, kao i česticu li. Pritom nemojte zaboraviti na pravopisna pravila vezana uz pisanje zareza, poput pravila da apozicija ili atribut, odnosno apozicijski ili atributni skup, ako se nalaze iza subjekta koji opisuju, moraju biti odvojeni zarezom od ostatka rečenice. Neka učenici pročitaju riječi koje su označili kao nenaglašene, potom zajedno odvojite zanaglasnice i utvrdite pravilan položaj zanaglasnice u rečenici u hrvatskome standardnom jeziku.

Učenici će nakon provedenih aktivnosti, svatko za sebe, izraditi umnu mapu u digitalnom alatu Popplet u koju će unijeti sve zaključke vezane uz red riječi u rečenici. Središnji pojam u mapi neka bude red riječi u rečenici. Po završetku zadatka neka, uz vašu pomoć, svaki učenik, koristeći se mogućnostima alata Popplet, predstavi ostalim učenicima u razredu rezultate svojega rada. Ostali učenici mogu dopunjavati svoje umne mape informacijama koje čuju, a koje nisu naveli, a čine im se važnima.

Za samoprocjenu učenika, koja se odnosi i na ovu i na prethodnu aktivnost, možete oblikovati kratak kviz (test) u alatu MS Forms, kako biste i vi i oni dobili valjanu povratnu informaciju o uspješnosti provedenih aktivnosti i ostvarenosti očekivanih ishoda učenja.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Učeniku s teškoćama pripremite kratak grafički prilagođen podsjetnik o promjenjivim i nepromjenjivim vrstama riječi i gramatičkim kategorijama. Učenika s teškoćama u uvodnoj aktivnosti nemojte prozivati da govori pred razredom ako to sam ne želi. Provjerite razumije li učenik s teškoćama zadatak i što točno treba bilježiti. Učeniku s teškoćama dajte jasne smjernice i poveznice u vezi s tim na kojim stranicama treba istraživati o redu riječi u rečenicama. Učeniku s teškoćama, ako je potrebno, omogućite dodatno vrijeme za istraživanje i izradu umne mape. Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatima: Popplet i MS Forms. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje tim digitalnim alatima.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više mogu na mrežnim stranicama pronaći podatak o tome od koje je grčke riječi nastala riječ sintaksa, što ta riječ znači i kako se ona prevodi na hrvatski jezik. Svoja saznanja mogu podijeliti s drugim učenicima u razredu.

Na početku aktivnosti učenike podijelite u grupe od četiri do pet učenika. Uputite ih na to da uz pomoću tražilice Google pronađu mrežnu stranicu Hrvatske školske gramatike i prouče poglavlje „Red riječi u rečenici“. Zatim učenici, radeći u grupama, trebaju u alatu Prezi pripremiti interaktivnu prezentaciju vezanu uz redoslijed sintaktičkih jedinica: neobilježen, obilježen i obavezan redoslijed riječi. Na početku im dajte uputu da svoje prezentacije trebaju učiniti zanimljivima i tako pamtljivijima dodavanjem slika, simbola, oblika, YouTube videa, rasporeda elemenata, pozadinske glazbe, datoteka s računala i Power Point prezentacija. Svi elementi koje će rabiti u izradi interaktivne prezentacije trebaju biti povezani sa sadržajem prezentacije. Predložite im da svakom članu u grupi dodijele neku aktivnost te da na kraju svoje prezentacije predstave cijelome razredu.

U nastavku aktivnosti s učenicima s pomoću digitalnog alata ClassroomScreen podijelite tekstove različitih funkcionalnih stilova. Prilikom odabira tekstova povedite računa o tome da tekstovi budu, s obzirom na stil, zasićeni primjerima neobilježenoga, obilježenoga i obaveznoga redoslijeda riječi. Usmjerenim razgovorom uputite ih na bitna obilježja neobilježenoga, obilježenoga i obaveznoga redoslijeda riječi u rečenici. Zatim im pošaljite poveznicu na Padlet i podijelite ih u sobe za sastanke. Podjelu možete provesti nasumično ili prepustiti učenicima odabir. Učenici zatim na Padlet ploči/zidu izrađuju tablicu s četiri stupca koji se nalaze jedan do drugoga. Stupce imenuju: „Neobilježeni redoslijed riječi“, „Obilježeni redoslijed riječi“, „Obavezan redoslijed riječi“ i „Objašnjenje“. Zatim ih uputite na to da u svaki stupac upišu po pet primjera iz tekstova koje ste s njima podijelili s pomoću digitalnog alata ClassroomScreen i da objasne zašto su svaku od rečenica svrstali u određenu kategoriju. Dajte učenicima rok za obavljanje zadatka. Nakon isteka roka zatvorite sobe. Nakon toga jedan od učenika iz svake grupe prezentira tablicu. Učenici prezentiraju sve tablice. Prezentirati mogu tako što će svaka grupa podijeliti svoju Padlet ploču/zid putem poveznice u zajedničkome kanalu digitalnog alata MS Teams. Zajednički mogu raspravljati o svim primjerima i ponoviti pravila o redoslijedu riječi u rečenici.

Na kraju aktivnosti potaknite ih na razgovor o životnim vrijednostima. Navedite im citat Antonyja Robbinsa: "Mnogi ljudi znaju što žele imati, ali nemaju pojma o tome što žele biti." kako biste usmjerili razgovor na to što je najvažnije u našim životima. Navedite učenike na zaključak kako je važno donijeti odluku da ćemo živjeti u skladu s tim vrijednostima. Zatim im zadajte da napišu kratak osvrt na tu temu pazeći na mjesto zanaglasnica i pravopisna pravila. Kada završe pisanje, neka zamijene tekstove sa susjednim učenikom koji će označiti eventualna odstupanja. Zajedno mogu komentirati svako odstupanje i pokušati zaključiti zašto se javilo.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Prilikom planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Pri raspodjeli učenika u skupine pripazite na to da učenik s teškoćama bude u skupini s učenicima koji će ga usmjeravati te mu pružati vršnjačku potporu. Učeniku s oštećenjem vida odredite suučenika iz grupe koji će mu opisivati vizualne informacije. Jasno odredite ulogu i zadatke učenika s teškoćama unutar grupe vodeći se njegovima jakim stranama i interesima. Osigurajte uspješnost učenika s teškoćama unutar grupnog rada. Provjerite li razumije li učenik zadatak, a ako je potrebno, pripremite mu dodatne pisane/slikovne smjernice. Učeniku s teškoćama grafički prilagodite tekstove koje dijelite. Promijenite font slova na Calibri ili Ariel, povećajte font na najmanje 14pt, povećajte razmak među riječima i prored. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima: Prezi, ClassroomScreen, Padlet, MS Teams. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje. Ako je potrebno, pokažite kako se radi tim alatom.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više mogu istražiti tko je autor prve samostalne sintakse hrvatskoga jezika iz 1859. koja je napisana kao udžbenik za održavanje nastave hrvatskoga jezika u nižim razredima gimnazije te istražiti bi li ona i danas mogla poslužiti kao priručnik i zašto. Svoja saznanja mogu podijeliti s drugim učenicima u razredu.

Kako provesti aktivnost u online okruženju

Putem digitalnog alata za suradnju u kojem provodite nastavu na daljinu (npr. MS Teams) na početku aktivnosti učenike u sobama za sastanke podijelite u grupe od četiri do pet učenika i uputite ih na to da uz pomoću tražilice Google pronađu mrežnu stranicu Hrvatske školske gramatike i prouče poglavlje „Red riječi u rečenici“. Zatim učenici, radeći u grupama, trebaju u alatu Prezi pripremiti interaktivnu prezentaciju vezanu uz redoslijed sintaktičkih jedinica; neobilježen, obilježen i obavezan redoslijed riječi. Na početku im dajte uputu da svoje prezentacije trebaju učiniti zanimljivima i tako pamtljivijima s pomoću dodavanja slika, simbola, oblika, YouTube videa, rasporeda elemenata, pozadinske glazbe, datoteka s računala i Power Point prezentacija. Svi elementi koje će rabiti u izradi interaktivne prezentacije trebaju biti povezani sa sadržajem prezentacije. Predložite im da svakom članu u grupi dodijele neku aktivnost te da na kraju svoje prezentacije predstave cijelome razredu.

U nastavku aktivnosti s učenicima podijelite s pomoću digitalnog alata ClassroomScreen tekstove različitih funkcionalnih stilova. Prilikom odabira tekstova povedite računa o tome da tekstovi budu, s obzirom na stil, zasićeni primjerima neobilježenoga, obilježenoga i obaveznoga redoslijeda riječi. Usmjerenim razgovorom uputite ih na bitna obilježja neobilježenoga, obilježenoga i obaveznoga redoslijeda riječi u rečenici. Zatim im pošaljite poveznicu na Padlet i podijelite ih u sobe za sastanke. Podjelu može provesti nasumično ili prepustiti učenicima odabir. Učenici zatim na Padlet ploči/zidu izrađuju tablicu s četiri stupca koja se nalaze jedan do drugoga. Stupce imenuju: „Neobilježeni redoslijed riječi“, „Obilježeni redoslijed riječi“, „Obavezan redoslijed riječi“ i „Objašnjenje“. Zatim ih uputite na to da u svaki stupac upišu po pet primjera iz tekstova koje ste s njima podijelili s pomoću digitalnog alata ClassroomScreen i da objasne zašto su svaku od rečenica svrstali u određenu kategoriju. Dajte učenicima vremenski rok za obavljanje zadatka. Nakon isteka roka zatvorite sobe, nakon čega jedan od učenika iz svake grupe prezentira tablicu. Učenici prezentiraju sve tablice. Prezentirati mogu tako što će svaka grupa podijeliti svoju Padlet ploču/zid putem poveznice u zajedničkome kanalu digitalnog alata MS Teams. Zajednički mogu raspraviti sve primjere i ponoviti pravila o redoslijedu riječi u rečenici.

Na početku aktivnosti s učenicima ponovite nastavne sadržaje rješavajući kviz koji ste pripremili u digitalnom alatu Quizlet. Prilikom izrade kviza odredite različite vrste zadataka, primjerice točno/netočno, višestruki odabir, pisanje traženih pojmova. Zadatci trebaju biti tako sastavljeni da provjeravaju znanja iz prethodnih razreda koja su vezana uz rečenicu kao sintaktičku i komunikacijsku jedinicu. Gotov kviz možete prikazati putem dijaprojekcije kako bi se učenici lakše snašli rješavajući zadatke. Najuspješnije učenike možete primjereno vrednovati.

U nastavku aktivnosti potaknite učenike na razgovor o tome što se događa kada oblikujemo neki tekst, o fazama nastanka teksta, o tome da tekst nastaje od riječi i spojeva riječi (sintagma) te rečenica koje su sastavljene prema određenim pravilima. Pritom se zajedno prisjetite nastavnih sadržaja iz prethodnih razreda o jednostavnoj i složenoj rečenici, oblikovanju teksta, o pravilima prema kojima se riječi slažu u rečenice, funkcionalnim stilovima. Temeljne informacije zapišite u digitalni alat ClassroomScreen. Razgovarajte s njima o njihovim iskustvima s tekstovima. Navedite ih na razgovor o tome razumiju li uvijek tekstove koje čitaju, koje tekstove najčešće čitaju, vole li čitati, čitaju li klasične knjige ili e-knjige i dr. Neka argumentiraju svoje odgovore. Zatim ih pitajte kako oni oblikuju svoje tekstove. Kakve tekstove najčešće pišu, jesu li to objektivni ili subjektivni tekstovi, pišu li ih rukom, na računalu, mobilnom telefonu, kome su namijenjeni tekstovi koje pišu, paze li na jezičnu pravilnost kada ih pišu, objavljuju li svoje tekstove, razmišljaju li o čitatelju i o tome kako će on doživjeti i shvatiti tekst prilikom njegova čitanja i sl.

Nakon toga podijelite učenike u grupe od tri do četiri učenika i zadajte im da napišu dva teksta vezana uz neku znamenitu građevinu, manifestaciju, običaj kraja u kojem žive i sl. Možete zajednički prije početka aktivnosti dogovoriti temu svake grupe, kako se teme ne bi ponavljale. Zatim neka napišu u alatu Word jedan tekst objektivnoga tipa u kojem će rabiti neobilježen red riječi. Neka to bude, primjerice vijest, izvješće, tehnički opis, pozivnica, prikaz i sl. Drugi tekst treba sastaviti o istoj temi, ali u književnoumjetničkome stilu, rabeći obilježeni red riječi. To može biti doživljajni opis, pjesma, priča, bajka i sl. Nakon toga jedan učenik iz svake grupe (koji je za to motiviran) može izražajno pročitati tekstove. Ostale grupe slušaju tekst, prate je li u tekstu zastupljen zadan red riječi, bilježe primjere i u dogovoru u grupi ocjenjuju uratke drugih grupa. Zatim predstavnik svake grupe argumentira dodijeljenu ocjenu. Tekstove koji su dobili najviše ocjene možete koristiti kao dio školskoga panoa, kutak na kulturnom događanju ili ih objaviti na mrežnoj stranici škole. Prije objave učenici neka provjere jesu li tekstove napisali u skladu s normom hrvatskoga standardnog jezika s pomoću digitalnoga alata Ispravi.me. Na kraju raspravite s učenicima o provedenim aktivnostima. Neka iznesu svoje mišljenje i zapažanje o njima te daju povratnu informaciju u alatu Mentimeter.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama čine heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Učeniku s teškoćama pripremite grafički prilagođen kviz. Provjerite razumije li učenik sva pitanja u kvizu. Osigurajte mu dovoljno vremena za rješavanje kviza. Učeniku s teškoćama prije najavite temu, kako bi mogao ponoviti gradivo o rečenicama iz prethodnog razreda i sudjelovati u razgovoru. Pri raspodjeli učenika u skupine pripazite na to da učenik s teškoćama bude u skupini s učenicima koji će ga usmjeravati te mu pružati vršnjačku potporu. Učeniku s oštećenjem vida odredite suučenika iz grupe koji će mu opisivati vizualne informacije. Jasno odredite ulogu i zadatak učenika s teškoćama unutar grupe vodeći se njegovima jakim stranama i interesima. Osigurajte uspješnost učenika s teškoćama unutar grupnog rada. Provjerite razumije li učenik zadatak. Ako je potrebno, pripremite mu dodatne pisane/slikovne smjernice. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima Quizlet, Word, Ispravi.me, Mentimeter. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje. Ako je potrebno, pokažite rad u digitalnim alatima.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više neka na temelju nekoliko odabranih rečenica iz objektivnih tekstova (vijest, znanstveni članak, tekst udžbenika i sl.) i subjektivnih tekstova (klasične bajke hrvatske i svjetske baštine, priče i sl.) izrade plakat u digitalnom alatu Piktochart u kojem sadržaj mogu potkrijepiti i fotografijama. Plakat treba biti izrađen tako da posluži za ponavljanje nastavnih sadržaja vezanih uz red riječi u rečenici. Plakat možete podijeliti putem neke zajedničke mreže za komunikaciju ili ga izvjesiti u razredu, kako bi i drugim učenicima mogao poslužiti za ponavljanje.