Na početku aktivnosti pitajte učenike jesu li se na ljetovanju, ekskurziji, na školskom izletu ili na terenskoj nastavi imali priliku upoznati s nekim iz drugih krajeva Hrvatske čiji se govor razlikuje od njihova. Neka opišu tu situaciju. Potaknite učenike na to da komentiraju zašto takva situacija može uzrokovati nesporazume u komunikaciji. Ako učenici nisu imali takvo iskustvo, pustite im kratak videozapis djaloga likova iz televizijske serije Velo misto, Malo misto ili Gruntovčani pa razgovarajte s učenicima o tome razumiju li u potpunosti dijaloge likova. Potaknite razgovor o tome zašto bi, da su likovi stvarne osobe, između njih i likova moglo doći do nesporazuma u komunikaciji.
Sada na mrežnoj stranici Instituta za hrvatski jezik otvorite Hrvatski zvučni atlas, odnosno interaktivnu kartu i pustite zvučni zapis najmanje triju primjera dijalektnih inačica rečenica koje izgovaraju izvorni govornici mjesnih govora. Odaberite one primjere izvornih govornika koji se doista razlikuju, primjerice okolicu Osijeka, Međimurje, Istru, Gorski kotar ili neki od otoka. Druga je mogućnost da se koriste tiskanim izvorima poput Ozvučene čitanke iz hrvatske dijalektologije Mire Menac-Mihalić. Razgovarajte s učenicima o razlikama koje su uočili u pojedinim mjesnim govorima. Pitanjima ih usmjerite na razlike u govorima, naglascima, oblicima riječi, slijedu riječi u rečenici i pojedinim leksemima. Prilika je to da sami zaključe u kojim se sve elementima razlikuju naši mjesni govori. U alatu Word pripremite upute koje će učenike voditi u usustavljivanju razlika koje su uočili u izgovoru rečenica. Možete navesti primjer riječi iz mjesnoga govora koja ima drugačiji naglasak od standardnojezičnog, navedite primjer riječi koja se svojim oblikom razlikuje od standardnojezičnog oblika i slično. Prilikom usustavljivanja razlika učenici se mogu služiti mrežnom ili tiskanom gramatikom. U razgovoru s učenicima važno je naglasiti da se hrvatski mjesni govori više ili manje razlikuju od standarda, no zato ni oni ni njihovi govornici nisu ni u kojem pogledu manje vrijedni. Štoviše, u smislu očuvanja jezične raznolikosti i jezične baštine iznimno su važni i treba ih čuvati i njegovati.
Sada projicirajte geografsku kartu hrvatskih narječja s mrežne stranice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje kako bi učenici mogli povezati i geografska područja s narječjima te opisati rasprostranjenost narječja.
Uputite učenike na to da uz pomoć udžbenika istraže pojmove lokalizama, regionalizama i dijalektizama te da zabilježe načine razlikovanja tih leksema po veličini područja na kojemu su rasprostranjeni. Nakon toga pripremite izlaganje u nekome od prezentacijskih alata u kojem ćete detaljno objasniti vrste dijalektizama. Za kraj u alatu Word pripremite tekst pjesme Daleke obale Ruzinavi brod i tablicu s vrstama dijalektizama. Pustite učenicima zvučni zapis ili videospot pjesme Ruzinavi brod. Pjesmu pustite dvaput, a učenike uputite na to da podcrtaju sve lekseme koji se na bilo koji način razlikuju od standarda. Uz pomoć vaših pitanja i uputa učenici bi u toj pjesmi trebali moći pronaći primjere svih vrsta dijalektizama koje trebaju razvrstati u tablicu. Za kraj možete i zapjevati!
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.
Učenicima s teškoćama, ovisno o vrsti teškoće, omogućite da sjede u blizini izvora zvuka i slike. Učeniku s teškoćama vida omogućite vršnjačku podršku tijekom opisivanja vizualnih informacija, npr. interaktivnu kartu. Učeniku s teškoćama pripremite pisane primjere različitih dijalektnih inačica. Provjerite razumiju li učenici s teškoćama zadatak te im, ako je potrebno, pripremite pisane/slikovne smjernice. Učeniku s teškoćama, ovisno o vrsti teškoće, tijekom rada na zadatku možete omogućiti vršnjačku podršku. Provjerite znaju li se učenici služiti digitalnim alatom Word. Pokažite im način korištenja ili izradite slikovne/pisane upute za korištenje.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele znati više trebaju na YouTube kanalu pronaći pjesme čiji je tekst u cijelosti pisan kajkavskim ili štokavskim narječjem te analizirati vrste dijalektizama.
Na početku aktivnosti razgovarajte s učenicima o pojmu materinskog jezika. Neka kažu što oni podrazumijevaju pod tim pojmom. Potaknite raspravu o tome je li jezik koji prvotno usvajamo u okolini u kojoj odrastamo standard i zašto je uopće potrebno učiti standardni jezik.
Podijelite učenike na grupe koje imaju četiri do pet članova. U alatu Word pripremite uručke na kojima će biti kratak dijalog pisan različitim mjesnim govorima koji će učenicima tematski biti interesantan i blizak. To može biti dijalog o serijama ili filmovima koje su nedavno pogledali, razgovor o nekoj aktualnoj temi koja ih zanima, dogovor o zajedničkom izlasku itd. Važno je da dijalog ima primjer barem nekoliko lokalizama (primjerice splitskih, osječkih, čakovečkih ili dubrovačkih). Neka svaka grupa dijalog pročita naglas. Potom uputite učenike na to da isti dijalog napišu standardnim jezikom i zabilježe razlike koje uočavaju u odjeljku bilježnice u alatu OneNote. Pritom je važno naglasiti učenicima da je jezična različitost zapravo veliko bogatstvo te da u tom smislu standardni jezik nikako nije vrjedniji od mjesnih govora.
Pripremite kratko izlaganje u alatu Prezi kojim ćete učenike upoznati s područnom raslojenošću leksika, odnosno ključnim pojmovima poput lokalizama, regionalizama, dijalektizama, odnosno kajkavizama, štokavizama i čakavizama. Važno je da u izlaganju dobiju informaciju o vrstama dijalektizama te primjere svih vrsta dijalektizama, a svakako prikažite i geografsku kartu hrvatskih narječja, odnosno dijalekata koja je dostupna na mrežnoj stranici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Sada svakoj grupi pripremite dijalektalni književnoumjetnički tekst. To može biti cjelovit tekst pjesme nekoga od naših autora dijalektalne lirike (Evelina Rudan, Drago Gervais, Vladimir Nazor) ili dijalog izdvojen iz proznog teksta (romana Đuka Begović, Črna mati zemla…).
Učenici trebaju pročitati tekst u cijelosti te zajednički raditi na tekstu. Trebaju označiti sve lekseme koji se na bilo koji način razlikuju od standarda te opisati jezične razlike koje uočavaju. Potom trebaju polazni tekst napisati na standardnome jeziku. U tome im mogu pomoći mrežni ili tiskani rječnik, pravopis i gramatika. Sve informacije trebaju usustaviti u zajedničkoj bilježnici u alatu OneNote u kojoj ćete za tu priliku oblikovati novi odjeljak za svaku grupu učenika.
Kad učenici završe rad u grupama, neka netko od učenika pročita tekst koji je imala njihova grupa, a vi ga projicirajte. Potom projicirajte tekst na rezultate njihova rada u alatu OneNote, kako bi sve grupe dobile cjelovitu informaciju o razlikama koje su uočile, kao i tekst na standardnom jeziku. Razgovarajte s učenicima i o tome koliko „prijevod“ na standardni jezik utječe na doživljaj teksta i kvalitetu poruke koju je autor želio odaslati čitatelju.
Dopustite učenicima da nadopunjavaju jedni druge, odnosno da u grupi ne dominira jedna osoba koja će izlagati, već da svi imaju priliku sudjelovati i opisivati obilježja narječja koje uočavaju. Ako zamijetite neki jezični propust, ispravite učenike ili potaknite ostale učenike na ispravljanje.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.
Učeniku s teškoćama grafički prilagodite tekstove koje će raditi unutar grupe. Pri raspodjeli učenika u skupine pripazite na to da učenik s teškoćama bude u skupini s učenicima koji će ga usmjeravati te mu pružati vršnjačku potporu. Jasno odredite ulogu i zadatak učenika s teškoćama unutar grupe, vodeći se njegovima jakim stranama i interesima. Osigurajte uspješnost učenika s teškoćama unutar grupnog rada. Provjerite razumije li učenik zadatak. Ako je potrebno, pripremite mu dodatne pisane/slikovne smjernice te mu produljite vrijeme rada. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima: Word, OneNote, Prezi. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje. Ako je potrebno, pokažite kako se radi u navedenim digitalnim alatima.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele znati više trebaju istražiti digitalnu čakavsku početnicu Čakavčicu te pripremiti izlaganje o njoj za ostale učenike u razredu.
Na početku aktivnosti putem digitalnog alata za suradnju u kojem provodite nastavu na daljinu (npr. MS Teams) razgovarajte s učenicima o pojmu materinskog jezika. Neka kažu što oni podrazumijevaju pod tim pojmom. Potaknite raspravu o tome je li jezik koji prvotno usvajamo u okolini u kojoj odrastamo standard i zašto je uopće potrebno učiti standardni jezik.
Podijelite učenike na grupe koje imaju četiri do pet članova u sobama za sastanke. U alatu Word pripremite materijale na kojima će biti kratak dijalog pisan različitim mjesnim govorima koji će učenicima tematski biti interesantan i blizak. To može biti dijalog o serijama ili filmovima koje su nedavno pogledali, razgovor o nekoj aktualnoj temi koja ih zanima, dogovor o zajedničkom izlasku itd. Važno je da dijalog ima primjer barem nekoliko lokalizama (primjerice splitskih, osječkih, čakovečkih ili dubrovačkih). Neka svaka grupa dijalog pročita naglas. Potom ih uputite na to da isti dijalog napišu standardnim jezikom i zabilježe razlike koje uočavaju u odjeljku bilježnice u alatu OneNote. Važno je naglasiti učenicima da je jezična različitost zapravo veliko jezično bogatstvo te da u tom smislu standardni jezik nikako nije vredniji od mjesnih govora.
Pripremite kratko izlaganje u alatu Prezi kojim ćete učenike upoznati s područnom raslojenošću leksika, odnosno ključnim pojmovima poput lokalizama, regionalizama, dijalektizama, odnosno kajkavizama, štokavizama i čakavizama. Podijelite s njima poveznicu na prezentaciju u sobama za sastanke. Važno je da u izlaganju dobiju informaciju o vrstama dijalektizama te primjere svih vrsta dijalektizama, a svakako prikažite i geografsku kartu hrvatskih narječja, odnosno dijalekata koja je dostupna na mrežnoj stranici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Sada svakoj grupi pripremite dijalektalni književnoumjetnički tekst. To može biti cjelovit tekst pjesme nekoga od naših autora dijalektalne lirike (Evelina Rudan, Drago Gervais, Vladimir Nazor) ili dijalog izdvojen iz proznog teksta (romana Đuka Begović, Črna mati zemla…).
Učenici tekst trebaju pročitati u cijelosti te zajednički raditi na tekstu u sobama za sastanke. Trebaju označiti sve lekseme koji se na bilo koji način razlikuju od standarda te opisati jezične razlike koje uočavaju. Potom trebaju polazni tekst napisati na standardnome jeziku. U tome im mogu pomoći mrežni ili tiskani rječnik, pravopis i gramatika. Sve informacije trebaju usustaviti u zajedničkoj bilježnici u alatu OneNote u kojoj ćete za tu priliku oblikovati novi odjeljak za svaku grupu učenika.
Kad učenici završe rad u grupama, vratite ih na zajednički sastanak. Neka netko od učenika pročita tekst koji je imala njihova grupa, a vi ga projicirajte. Potom projicirajte tekst na rezultate njihova rada u alatu OneNote, kako bi sve grupe dobile cjelovitu informaciju o razlikama koje su uočili, kao i tekst na standardnom jeziku. Razgovarajte s učenicima i o tome koliko „prijevod“ na standardni jezik utječe na doživljaj teksta i kvalitetu poruke koju je autor želio odaslati čitatelju.
Dopustite učenicima da nadopunjavaju jedni druge, odnosno da u grupi ne dominira jedna osoba koja će izlagati, već da svi imaju priliku sudjelovati i opisivati obilježja narječja koje uočavaju. Ako zamijetite neki jezični propust, ispravite učenike ili potaknite ostale učenike na ispravljanje.
Na početku aktivnosti pripremite kratak kviz u alatu Mentimeter kojim ćete provjeriti koliko vaši učenici razumiju značenje pojedinih dijalektizama. Nastojte da u kvizu budu zastupljene sve vrste dijalektizama iz svih narječja. Projicirajte rezultate i razgovarajte s učenicima o tome zašto su neke dijalektizme lako razumjeli, a značenje nekih nisu uspjeli razumjeti. Svakako uputite učenike na to da značenja bar nekih područno raslojenih leksema protumače uz pomoć mrežnog ili tiskanog rječnika. Prilika je to da osvijeste da su mjesni govori bogatstvo našega jezika, kao i da razviju toleranciju prema jezičnim različitostima koju treba poticati i čuvati.
Uputite učenike na istraživanje podataka o područnoj raslojenosti leksika u udžbeniku. Neka svoje bilješke usustave izrađujući umne mape u bilježnicama ili u nekome od digitalnih alata (Coggle) te ih potkrijepe konkretnim primjerima. Projicirajte njihove uratke i potaknite ih na komentiranje i analiziranje umnih mapa te razlikovanje i tumačenje obilježja lokalizama, regionalizama i dijalektizama. Prilika je to da osvijeste potrebu učenja standardnog jezika i usvajanja standardnojezične norme, kao i važnost njezina pridržavanja.
U alatu Padlet izradite interaktivnu geografsku kartu Hrvatske te omogućite učenicima da pridruže neke od zadanih etnografskih, tvorbenih, fonoloških, izraznih dijalektizama prostoru kojem pripadaju. Primjer etnografskih mogu biti narodni plesovi poput drmeša ili moreške, volek ili bižidid primjeri tvorbenog, jazik ili zeti primjeri fonološkog, a ambar ili vanjkuš primjeri izraznih dijalektizama. Na taj ćete način potaknuti učenike na to da, igrajući se, usvoje dijalektizme koji nisu karakteristični samo za njihovo područje.
Sada usustavite sve nove jezične pojmove u alatu Wordwall uz pomoć preklopnih kartica. Preklopne kartice omogućuju i zvučne zapise pa svakako iskoristite i tu mogućnost prilikom oblikovanja zadataka. Učenici će moći, igrajući se, ponoviti i usustaviti gradivo koje su samostalno istražili, a najuspješnije nagradite ocjenom ili afirmativnom bilješkom.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.
Učeniku s teškoćama pripremite grafički prilagođen kviz. Provjerite razumije li sva pitanja u kvizu. Omogućite mu, ako je potrebno, produljeno vrijeme rada. Provjerite razumije li učenik zadatak i eventualno mu pripremite dodatne pisane/slikovne smjernice. Učeniku s teškoćama pripremite prilagođene bilješke o raslojenosti leksika, kako bi lakše izradio umnu mapu. Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatima: Mentimeter, Padlet, Wordwall. Izradite pisane ili slikovne upute za upotrebu alata i, ako je potrebno, pokažite učenicima kako se radi u digitalnim alatima.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele znati više trebaju detaljnije istražiti etnografske dijalektizme karakteristične za pojedina područja te o tome pripremiti izlaganje u alatu Prezi.
Franičević, Marin (1976). Pjesme, eseji i rasprave. Zagreb: Zora: Matica hrvatska.
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Hrvatski institut za jezikoslovlje.
Jelaska, Zrinka (2007). Ovladavanje jezikom: izvornojezična i inojezična istraživanja. Lahor, 3.
Kozarac, Ivan (1996). Đuka Begović. Zagreb: Sysprint.
Menac-Mihalić, Mira i Celinić, Anita (2012). Ozvučena čitanka iz hrvatske dijalektologije. Zagreb: Knjigra.
Novak, Kristian (2013). Črna mati zemla. Zagreb: Algoritam.
Rudan, Evelina (2020). Smiljko i ja si mahnemo. Zagreb. Fraktura.
Pavličević-Franić, Dunja (2003). Jezičnost i međujezičnost između sustava, podsustava i komunikacije. Lahor, 1, 98.
Silić, Josip i Pranjković, Ivo (2007). Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb: Školska knjiga.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.