Na početku aktivnosti učenike u razgovoru navedite na to da uoče da se prilozi mogu sastojati od jedne riječi ili od dviju ishodišnih riječi, pri čemu ih posebno uputite na razliku između priložne sraslice i izraza koji se sastoje od prijedloga i imenice / imenske skupine, te da se oni tvore različitim tvorbenim načinima. Primjećuju da se glagoli tvore prefiksalnom i sufiksalnom tvorbom, a samo iznimno prefiksalno-sufiksalnom tvorbom.
Nakon toga prikažite učenicima u nekom od digitalnih alata za suradnju, primjerice u digitalnom alatu Microsoft Teams, fotografiju ili kraći film s pozitivnom radnjom, npr. mlade osobe volontiraju pomažući ljudima u potrebi, u utočištu za napuštene životinje i sl. Nakon toga zadajte učenicima da u alatu Word opišu fotografiju ili film u nekoliko rečenica, odgovarajući na priložna i glagolska pitanja kako bi dobili što više priložnih odgovora. Napomenite im da prilikom zapisivanja paze na pridržavanje norme hrvatskoga standardnog jezika. Zatim u napisanim rečenicama učenici trebaju podcrtati priloge i glagole. Nakon toga podijelite učenike u grupe od tri do četiri učenika i zadajte im da u digitalnom alatu PowToon na slikovit i zabavan način izrade prezentaciju u kojoj će sve priloge i glagole, koje su podcrtali u svojim tekstovima, podijeliti na jednorječne, višerječne, napisane sa spojnicom. U prezentaciji će svaki od oblika analizirati s obzirom na to kojim su tvorbenim načinom/načinima nastali. Svoje primjere mogu potkrijepiti i pravilima o sastavljenom i nesastavljenom pisanju priloga i glagola iz Hrvatskoga pravopisa i pravilima vezanima uz tvorbu riječi iz Hrvatske školske gramatike. Zatim grupe trebaju međusobno podijeliti prezentacije. Potaknite učenike na vršnjačko vrednovanje prezentacije i samovrednovanje rada u grupi. Vršnjačko vrednovanje možete provesti s pomoću Liste procjene prezentacije koju možete izraditi zajedno s učenicima i oblikovati je koristeći se alatom Word. Samovrednovanje provedite uz pomoć Nastavnog listića za samovrednovanje rada u grupi, koji ćete unaprijed pripremiti koristeći se alatom Word.
Nakon toga svaki učenik na temelju fotografije ili filma stvara priču tako da upotrijebi što veći broj glagola i priloga tvorenih na različite tvorbene načine. Priču zapisuje u digitalni alat Word. Ista se aktivnost može provesti i govorenjem tako da se učenicima zada da zajednički oblikuju priču. Prvi igrač započinje priču rečenicom u kojoj treba upotrijebiti barem jedan glagol i jedan prilog. Redom svaki igrač smišlja jednu rečenicu koja je lančano povezana s prethodnom tako da nastane priča.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.
Učenika s teškoćama stavite u prvu klupu ili ga stavite pokraj suučenika koji će mu opisivati vizualne informacije. Učeniku s oštećenjem vida omogućite rad u paru tijekom zadatka ili mu pripremite alternativni zadatak koji će moći samostalno odraditi. Učenicima s teškoćama pripremite pisani grafički podsjetnik o prilozima i glagolima koji će mu pomoći u zadatcima. Provjerite s učenikom s teškoćama razumije li zadatak. Učenika s teškoćama podijelite u grupu učenika s kojima dobro surađuje. Jasno odredite zadatak učenika s teškoćama. Potaknite vršnjačku podršku unutar grupe. Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za rad. Provjerite razumije li zadatak. Ako zadatak ne razumije, pripremite mu pisane i/ili slikovne smjernice. Koristite se jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen učenikovim sposobnostima. Provjerite s učenikom s teškoćama koristi li se navedenim digitalnim alatima: PowToon, Word, Teams. Pripremite pisane/slikovne upute za njihovo korištenje. Ako je potrebno, pokažite učeniku kako se radi u zadanom digitalnom alatu.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenicima koji žele znati više možete zadati istraživački zadatak da promatraju, zapaze i zapišu najmanje pet pravopisnih pogrešaka u sastavljenom i nesastavljenom pisanju priloga i glagola. Istraživački izvori mogu biti natpisi na javnim mjestima (reklame, oglasi, putokazi) ili novinski tekstovi. Rezultate istraživanja učenici mogu prikazati u alatu Prezi te na taj način upozoriti i ostale učenike na pogreške i na važnost poštivanja norme hrvatskoga standardnoga jezika u javnim natpisima i tekstovima. Trajanje istraživanja i vrijeme potrebno za izradu prezentacije dogovorite sa zainteresiranim učenicima.
Na početku aktivnosti podijelite učenicima u virtualnoj učionici na MS Teamsu poveznicu na kojoj se nalaze hrvatske narodne poslovice. Učenici neka odaberu četiri najdraže poslovice i neka ih svojim riječima usmeno objasne vodeći računa o govornoj izvedbi i poštivanju pravogovorne norme. Zatim neka te poslovice zapišu u alatu Word Online i neka iz njih izdvoje sve glagole i priloge. Potom neka sami pokušaju osmisliti jednu svoju poslovicu. Svoje poslovice neka podijele u virtualnoj učionici kako bi bile dostupne svim učenicima. Nakon toga potaknite raspravu o svakoj od njih i argumentirano odaberite najbolju. Autora najbolje poslovice možete primjereno nagraditi.
Zatim podijelite učenike u parove. Učenici u paru rješavaju nastavni listić koji ste prije pripremili u digitalnom alatu Wizer.me sa zadatcima vezanima uz tvorbene načine, tvorbu priloga i glagola, sastavljeno i nesastavljeno pisanje glagola i priloga. Zadajte im vrijeme za rješavanje. Potom neka zamijene nastavni listić sa susjednim parom koji će ga pregledati i po potrebi ispraviti. Na kraju aktivnosti zajedno komentirajte nastavni listić i uspješnost u njegovu rješavanju.
Za nastavak aktivnosti pripremite u alatu za prezentacije Power Point Online ili Prezi, koristeći se jednom od normativnih gramatika, prefikse i sufikse kojima se tvore glagoli te njihovo značenje. Isto napravite i za priloge. Zatim zadajte učenicima da u alatu Word Online naprave natuknice u kojima će upotrijebiti glagole i priloge kojima opisuju događaj iz svojega života u kojem su nekome na bilo koji način pomogli. To mogu biti neke svakodnevne aktivnosti u užoj i široj okolini, rad u nekom humanitarnom projektu, volontiranje s osobama kojima je potrebna pomoć, volontiranje u skloništu za životinje i sl. Nakon toga im zadajte da od navedenih natuknica napišu sastavak u kojem će upotrijebiti glagole i priloge u skladu s njihovim značenjem, vodeći računa o pravopisnoj točnosti njihova pisanja.
Nakon što učenici napišu svoj sastavak trebaju ga podijeliti sa suučenikom koji zatim treba pregledati je li sastavak napisan u skladu s normom hrvatskoga standardnog jezika. Prema unaprijed predstavljenoj rubrici vrednovanja (primjena pravopisnih i gramatičkih pravila, rječnik i stil pisanja) usmeno provedite vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje ističući pozitivne aspekte svakoga rada.
Nakon toga učenici mogu pročitati svoje tekstove cijelom razredu, vodeći računa o pravilnoj uporabi vrednota govorenoga jezika.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.
Učeniku s teškoćama osigurajte da u paru radi s učenikom s kojim se druži, koji je motiviran za rad i koji mu može dati podršku. Nastavni listić grafički prilagodite za učenika s teškoćama. Provjerite razumije li učenik zadatak. Koristite se jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen učenikovim sposobnostima. Učeniku s teškoćama pripremite pisane smjernice za pisanje sastavka. Tijekom pisanja sastavka obiđite učenika da vidite kako napreduje. Ako je potrebno, dajte mu verbalnu podršku i usmjerite ga na eventualne pogreške. Provjerite s učenikom s teškoćama koristi li se navedenim digitalnim alatima: Word Online, Wizer.me, Power Point Online, Prezi. Pripremite pisane/slikovne upute za korištenje potrebnog digitalnog alata. Ako je potrebno, pokažite učeniku kako se radi u digitalnom alatu.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele znati više mogu istražiti na mreži, u knjigama ili časopisima neke zanimljivost iz dubrovačke prošlosti ili sadašnjosti. O onome što su pronašli, trebaju napisati kraći tekst (do 100 riječi) i u njemu podcrtati sve tvorenice. Zatim svakoj od njih odrediti tvorbene šavove i način tvorbe. Svoje uratke mogu podijeliti s ostalim učenicima u razredu u nekom od alata za zajedničku komunikaciju, primjerice u alatu Conceptboard.
Na početku aktivnosti potaknite učenike na oluju ideja i na to da dovrše rečenicu Volim riječ… uz slušanje zvučnoga zapisa pjesme Zaboravljena riječ Dobriše Cesarića. Njihove asocijacije zabilježite na digitalnu ploču RealtimeBoard. Zatim zajednički bojama označite sve priloge i glagole. Učenike podijelite u grupe tako da svaka grupa oblikuje svoju misaonu pjesmu. Radit ćete naglas tako da svaki učenik u grupi kaže jedan stih služeći se zabilježenim asocijacijama, prilozima i glagolima koje može po potrebi tvorbeno preoblikovati. Drugi se učenik nadovezuje svojim stihom vodeći računa o tome da stih bude sadržajno povezan s prethodnim stihom te, gdje je to moguće, i s pomoću tekstnih konektora. Uputite učenike na to da koheziju teksta mogu postići i uporabom priloga i glagola. Snimite njihove pjesme mobilnim telefonom i snimku podijelite s pomoću alata ClassroomScreen. Potom učenici mogu od pjesama svih grupa oblikovati e-zbirku misaone lirike. E-zbirku misaone lirike učenici mogu izraditi u digitalnom alatu Book Creator.
U nastavku aktivnosti u digitalnom alatu Genially, koji nudi predloške za igru "escape room", osmislite detektivsku potragu. Učenici u potrazi rješavaju postavljene jezične zagonetke vezane uz tvorbu riječi, a koje otkrivaju tragove, likove, mjesto zločina. Na temelju dobivenih odgovora u Word pišu kriminalističku priču upotrebljavajući što više priloga i glagola tvorenih različitim tvorbenim načinima. Priče postavljaju u Padlet radi vršnjačkoga vrednovanja.
U nastavku aktivnosti podijelite učenike u grupe od četiri do pet učenika i uputite ih na to da napišu scenarij za radiodramu na temelju kriminalističke priče jednog od učenika u grupi koju su odabrali u vršnjačkome vrednovanju kao najbolju. Izradite im predložak scenarija i podijelite ga s pomoću alata ClassroomScreen u kojem se možete poslužiti i simbolima za rad. Učenici se međusobno dogovaraju o ulogama koje će imati prilikom izrade scenarija, a i kasnije u snimanju radiodrame s pomoću alata Audacity. Nakon toga im zadajte da uvježbaju uloge i snime svoju radiodramu koju će potom podijeliti s drugim učenicima s pomoću alata ClassroomScreen.
Učenicima zatim zadajte da glasaju za najbolju radiodramu. Napomenite im da ne smiju glasati za svoju radiodramu, a zatim prikupite informacije o zadovoljstvu provedenim nastavnim aktivnostima koristeći se digitalnim alatom Mentimeter.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.
Učeniku s teškoćama objasnite pravila zadatka. Učeniku koji ima poteškoća u razumijevanju apstraktnih pojmova, osigurajte primjere konkretnih situacija te slikovne prikaze. Pripremite mu pisani predložak i smjernice za pisanje kriminalističke priče. Osigurajte mu dodatno vrijeme za rad. Učenika s teškoćama stavite u grupu učenika s kojima dobro surađuje. Jasno odredite zadatak učenika s teškoćama unutar grupe. Provjerite razumije li zadatak. Ako zadatak ne razumije, pripremite mu pisane i/ili slikovne smjernice. Koristite se jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen učenikovim sposobnostima. Provjerite s učenikom s teškoćama koristi li se navedenim digitalnim alatima: RealtimeBoard, Genially, Book Creator, Genially, ClassroomScreen, Mentimeter, Audacity, Word, Padlet. Pripremite pisane/slikovne upute za korištenje navedenih digitalnih alata. Ako je potrebno, pokažite kako se radi u zadanom digitalnom alatu.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenicima koji žele znati više možete zadati da pogledaju na HRTi (na računalu ili pametnom telefonu) 3. epizodu dokumentarnoga filma Hrvatske radiotelevizije Republika pod naslovom Umijeće načina. Prilikom gledanja filma neka zapišu osnovne informacije o Dubrovačkoj Republici i gradu Stonu, upotrebljavajući što više priloga i glagola tvorenih prefiksalnom, sufiksalnom i prefiksalno-sufiksalnom tvorbom. Mogu izraditi animaciju u digitalnom alatu PowToon s pomoću koje će na slikovit i zabavan način prezentirati i podijeliti s učenicima u razredu informacije o Dubrovačkoj Republici.
Na početku aktivnosti na digitalnoj platformi na kojoj surađujete i komunicirate s učenicima tijekom nastave na daljinu potaknite učenike na oluju ideja i na to da dovrše rečenicu: Volim riječ… uz slušanje zvučnoga zapisa pjesme Zaboravljena riječ Dobriše Cesarića. Njihove asocijacije zabilježite na digitalnu ploču RealtimeBoard. Zatim zajednički bojama označite sve priloge i glagole. Učenik podijelite u grupe tako da svaka grupa oblikuje svoju misaonu pjesmu. Radit ćete naglas tako da svaki učenik u grupi kaže jedan stih služeći se zabilježenim asocijacijama, prilozima i glagolima koje može tvorbeno preoblikovati. Drugi se učenik nadovezuje svojim stihom vodeći računa o tome da stih bude sadržajno povezan s prethodnim stihom te, gdje je to moguće, i s pomoću tekstnih konektora. Uputite ih na to da koheziju teksta mogu postići i uporabom priloga i glagola. Snimite njihove pjesme i snimku podijelite s pomoću alata ClassroomScreen. Potom učenici mogu od pjesama svih grupa oblikovati e-zbirku misaone lirike. E-zbirku misaone lirike učenici mogu izraditi u digitalnom alatu Book Creator.
U nastavku aktivnosti u digitalnom alatu Genially, koji nudi predloške za igru "escape room", osmislite detektivsku potragu. Učenici u potrazi rješavaju postavljene jezične zagonetke vezane uz tvorbu riječi, a koje otkrivaju tragove, likove, mjesto zločina. Na temelju dobivenih odgovora u Wordu pišu kriminalističku priču upotrebljavajući što više priloga i glagola tvorenih različitim tvorbenim načinima. Priče postavljaju u Padlet radi vršnjačkoga vrednovanja.
U nastavku aktivnosti podijelite učenike u grupe od četiri do pet učenika, otvorite im radne sobe i uputite ih na to da napišu scenarij za radiodramu na temelju kriminalističke priče jednog od učenika u grupi koju su odabrali u vršnjakome vrednovanju kao najbolju. Izradite im predložak scenarija i podijelite ga s pomoću alata ClassroomScreen u kojem se možete poslužiti i simbolima za rad. Učenici se međusobno dogovaraju o ulogama koje će imati prilikom izrade scenarija, a i kasnije u snimanju radiodrame s pomoću alata Audacity. Nakon toga im zadajte da uvježbaju uloge i snime svoju radiodramu koju će potom podijeliti s drugim učenicima s pomoću alata ClassroomScreen.
Učenicima zatim zadajte da glasaju za najbolju radiodramu. Napomenite im da ne smiju glasati za svoju radiodramu, te prikupite informacije o zadovoljstvu provedenim nastavnim aktivnostima koristeći se digitalnim alatom Mentimeter.
Alerić, M. i Gazdić-Alerić, T. (2013). Hrvatski u upotrebi. Zagreb; Profil.
Babić, S. (2002). Tvorba riječi u hrvatskome književnome jeziku. Zagreb: Nakladni zavod "Globus" i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Barić, E. i dr. (2003). Hrvatska gramatika. 3. izdanje. Zagreb: Školska knjiga.
Frančić, A., Hudeček, L. i Mihaljević, M. (2005). Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome jeziku. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Kolar Billege, M. (2020). Sadržaj, ishodi i vrednovanje u Hrvatskome jeziku – metodički pristup. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet.
Silić, J. (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput.
Silić, J. i Pranjković, I. (2005). Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb: Školska knjiga.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.