Na početku sata razgovarajte s učenicima o pojmu predrasuda i stereotipa. Zatražite njihovo tumačenje i viđenje tog pojma. Ako procjenjujete da se u tumačenju ne snalaze, uputite ih na mrežni ili tiskani rječnik ili na detaljnije tumačenje u Hrvatskoj enciklopediji.

Sljedeću aktivnost treba provoditi uz praćenje i vodstvo nastavnika. Neka sa suučenikom ili u grupi u igri uloga odigraju situaciju koja je za njih dobar primjer predrasude ili stereotipa prema pojedincu ili skupini. Motivacija im može biti i njihovo osobno iskustvo. Potaknite učenike koji su gledatelji na to da komentiraju situaciju koju su učenici odigrali, imenuju stereotip ili predrasudu koju su prepoznali te objasne na čemu se temelji.

Prikažite učenicima nekoliko reklamnih poruka s komercijalnih ili javnih televizija koje se temelje na stereotipima. U alatu Word pripremite pitanja za praćenje reklame, odnosno za jezične, slikovne i emocionalne poruke koje se reklamom prenose. Podijelite učenike u grupe od četiri do pet učenika. Prva će se baviti analizom jezičnih sredstava poput uporabe stilskih figura, igara riječima, namjernog narušavanja jezične norme, značajkama funkcionalnog stila. Druga će se koncentrirati na vizualne elemente poput odabira boja, likova u reklami, prostora koji se u reklami prikazuje, logotipa proizvoda. Treća će se baviti emocionalnom porukom koju reklama prenosi, primjerice poticanjem osjećaja sreće, zajedništva, sigurnosti, samopouzdanja, zadovoljstva. Četvrta se grupa treba koncentrirati na predrasude i stereotipe. Primjerice, česti su rodni stereotipi u smislu stvaranja slike idealne žene, djeteta ili muškarca, stereotipi prema osobama s invaliditetom ili starijim osobama u smislu da se osobe s invaliditetom prikazuju kao bespomoćne, stereotipi koji se tiču pojedinih zanimanjai slično.

Svoja opažanja mogu podijeliti u zajedničkoj bilježnici u alatu OneNote. Razgovarajte s učenicima o svakome od pojedinih elemenata. Važno je da u razgovoru dođu do zaključka kako su i svi ostali elementi (jezična sredstva, vizualni elementi, emocionalna poruka) zapravo u ulozi ostvarivanja stereotipa.

Važno je da ih razgovorom dovedete do spoznaje da stereotipno prikazivanje u svijetu reklama može djelovati na stvaranje i prihvaćanje takvih diskriminacijskih situacija i u stvarnome svijetu.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Učenika s teškoćama točno uputite na to gdje će potražiti značenje zadanih riječi. Tijekom zadatka igranja uloga ne inzistirajte na tome da učenik s teškoćama sudjeluje u zadatku ako to ne želi. Učenika s teškoćama stavite u grupu učenika s kojima dobro surađuje. Jasno odredite zadatak učenika s teškoćama vodeći se njegovim jakim stranama. Potaknite vršnjačku podršku unutar grupe. Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za rad. Provjerite razumije li zadatak. Ako ga ne razumije, pripremite mu pisane i/ili slikovne smjernice. Koristite se jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen učenikovim sposobnostima. Provjerite s učenikom s teškoćama koristi li se navedenim digitalnim alatima: Word, OneNote. Pripremite pisane/slikovne upute za njihovo korištenje. Ako je potrebno, pokažite učenicima s teškoćama kako se radi u zadanom digitalnom alatu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više mogu pratiti različite medije (radio, telelviziju, novine, mrežne portale) u trajanju od tjedan dana te napraviti istraživanje o broju reklama koje se temelje na predrasudama u različitim medijima.

Na ploču napišite tri pojma: predrasuda, stereotip i diskriminacija. Zamolite učenike da ih organiziraju u grafičkom organizatoru i objasne kako su i zašto tako učinili. Ako je potrebno, prije aktivnosti uputite učenike na dodatno tumačenje i razlikovanje pojma predrasude od pojma stereotipa uz pomoć pouzdanih mrežnih izvora poput Hrvatske enciklopedije.

Na početku aktivnosti razgovarajte s učenicima o tome jesu li se osobno susreli s predrasudama, odnosno jesu li bili žrtve predrasuda. Pitajte ih jesu li i sami skloni imati predrasude prema nekoj skupini ili pojedincu i zašto.

Podijelite učenike u grupe koje imaju četiri do pet članova. Uputite ih na pretraživanje mrežnih portala u potrazi za tekstovima koji imaju naslove utemeljene na predrasudama ili stereotipima. Najprije trebaju pročitati cjeloviti medijski tekst, a onda svaki naslov izdvojiti, fotografirati i staviti na ploču u alatu Padlet koju ćete prethodno oblikovati. Važno je da u alatu učenicima omogućite komentiranje naslova u pisanom obliku. Kad završe rad, zajedno s učenicima razgovarajte o svakom naslovu i pročitajte njihove komentare.

Potaknite učenike na razgovor o jezičnim sredstvima koja su se koristila u naslovu teksta, primjerice o stilskim figurama, frazemima, jezičnim dosjetkama, kolokvijalnim izrazima, elementima žargona i slično. Pri tome se mogu koristiti pouzdanim mrežnim izvorima poput baze frazema hrvatskoga jezika, odnosno pouzdanim tiskanim izvorima.

Sada uputite učenike na to da ponovno pročitaju svoj polazni medijski tekst te osmisle naslov koji u sebi neće imati predrasude, odnosno stereotipe, nego će na korektan i vrijednosno prihvatljiv način prenijeti poruku medijskog teksta, a opet biti zanimljiv čitateljskoj publici.

Neka sada u alatu Padlet podijele te nove naslove, a ostalim učenicima omogućite vrednovanje s pomoću sviđalica ili zvjezdica.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Učeniku s teškoćama dajte jasne upute za uvodnu aktivnosti. Pokažite im na primjeru kako da riječi organiziraju u grafičkom organizatoru. Učenika s teškoćama stavite u grupu učenika s kojima dobro surađuje, koji su poticajni i mogu mu pomoći u radu. Jasno odredite ulogu i zadatak učenika s teškoćama. Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za rad. Provjerite razumije li zadatak pa mu, ako zadatak ne razumije, pripremite pisane i/ili slikovne smjernice. Koristite se jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen učenikovim sposobnostima. Provjerite s učenikom s teškoćama koristi li se digitalnim alatom Padlet. Pripremite pisane/slikovne upute za njegovo korištenje. Ako je potrebno, učeniku s poteškoćama pokažite kako se radi u zadanom digitalnom alatu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više mogu istražiti koja se stilska izražajna sredstva koriste u naslovima medijskih tekstova na mrežnim portalima koji se temelje na predrasudama ili stereotipima prema određenim društvenim skupinama.

Na početku ove aktivnosti razgovarajte s učenicima o ulozi medija u društvu. Potaknite učenike na to da razgovaraju o tome što su za njih mediji i u kojoj se mjeri svakodnevno susreću s medijima. Izradite anketni obrazac u alatu Google Forms, kako biste dobili informacije o tome s kojim se medijima učenici najviše susreću i koliko vremena svakodnevno provode u kontaktu s medijima. Razgovarajte s učenicima o rezultatima ankete.

Potom se usmjerite na ulogu novinara u oblikovanju medijskog teksta. Pitajte ih koje bi kvalitete, po njihovu mišljenju, trebao imati dobar novinar. Učenici će se vjerojatno usmjeriti na kvalitetu pisanja u smislu dobrog poznavanja jezičnih normi ili bogatog rječnika. Možda će čak spomenuti interes za širok krug tema, suosjećajnost, objektivnost i slično. Sve njihove odgovore zabilježite na ploču.

Prikažite učenicima videozapis sa stranice Medijska pismenost o tome kako novinari mogu korektno izvještavati o osobama prema kojima u društvu postoje predrasude i stereotipi, primjerice o osobama s invaliditetom, transrodnim ili homoseksualnim osobama, pripadnicima manjinskih naroda, izbjeglicama i dr. Oblikujte pitanja u alatu Word kojima ćete voditi učenike u analizi videozapisa. Primjerice, kako su u medijima prikazane te osobe?, Koji su najčešći propusti novinara u komunikaciji s tim osobama?, Kako ih se u medijima etiketira?, Što znači generalizacija u odnosu prema tim skupinama i slično? U tumačenju navedenih pojmova, ako je potrebno, uputite učenike na mrežne stranice ili tiskane rječnike.

Nakon gledanja videozapisa recite učenicima da u bilježnice napišu uputu za pisanje medijskog teksta o osobama s invaliditetom. Upozorite ih na to da se pritom pridržavaju primjerenih jezičnih normi, u čemu im mogu pomoći mrežni ili tiskani rječnici, gramatika i pravopis.

Sada se vratite na popis kvaliteta novinara s početka sata i recite učenicima da ga isprave i dopune u skladu s informacijama koje su dobili u videozapisu.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.

Učeniku s teškoćama omogućite gledanje videozapisa u blizini izvora zvuka/slike. Učeniku s oštećenjem vida osigurajte pomoć vršnjaka koji će mu opisivati ono što vidi.

Kod učenika s teškoćama provjerite razumije li zadatak. Ako zadatak ne razumije, pripremite mu pisane i/ili slikovne smjernice. Koristite se jasnim i jednostavnim jezikom prilagođenim učenikovim sposobnostima. Provjerite s učenikom s teškoćama koristi li se digitalnim alatom Google Forms. Pripremite mu pisane / slikovne upute za njegovo korištenje. Ako je potrebno, učeniku s poteškoćama pokažite kako se radi u zadanom digitalnom alatu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više mogu se usmjeriti na istraživanje ostalih stereotipa u hrvatskom medijskom prostoru, poput nacionalizma, seksizma, rasizma itd. i organizirati podcast na školskom YouTube kanalu o toj temi s nekim od relevantnih stručnjaka iz područja novinarstva.