Na početku aktivnosti pitajte učenike kako u svakodnevnom životu poznavanje fonema i morfema može biti korisno kad odrasli prate razvoj govornih vještina u djece, a onda i razvoj pismenosti. Neka učenici pročitaju članak na stranici https://logoped.hr naslovljen Logopedi – stručnjaci za R. Zatim neka razgovaraju o važnosti pravilnoga izgovora glasova i razvoja govornih vještina od rane dobi. Razgovarajte s učenicima o tome kako se nepravilan izgovor glasova i govorne poteškoće mogu odraziti na razvoj samopouzdanja.

Pitajte ih postoje li društvene predrasude o načinu govora (izgovoru glasova), kako se one odražavaju u društvenim odnosima, kako znanje o tome može pomoći u društvenim odnosima i kako oni, kao osviješteni pojedinci, mogu pozitivno djelovati u situaciji kad neka osoba trpi porugu (ili čak diskriminaciju) zbog nepravilne artikulacije glasova. Pitajte učenike koji se glasovi često pogrešno artikuliraju i što na to može utjecati. Neka učenici na temelju pročitanog teksta zaključe zašto se u jeziku više zamjećuje pogrešan izgovor glasa „r“ i neka se prisjete kakvu ulogu ima taj glas ako u slogu nema samoglasnika.

Zadajte učenicima zadatak za rad u paru. Neka s pomoću udžbenika i mrežnih izvora (Hrvatska školska gramatika, Hrvatska enciklopedija) opišu zadane pojmove, i to tako da jedan učenik opiše pojmove: fonem, alofon, glas i prikaže raspodjelu fonema, a drugi neka opiše pojmove: morfem, alomorf, morfonem, slog. Nakon što svaki učenik riješi svoj dio zadatka, treba o naučenome poučiti drugoga učenika u paru, a svatko će oblikovati svoje bilješke. Na kraju zadatka učenici u paru trebaju zaključiti i zabilježiti po čemu se razlikuju fonem i morfem.

Nakon tog dijela aktivnosti razgovarajte s učenicima i neka kažu što su naučili od svog suradnika. Provjerite kako su opisali zadane pojmove, neka ostali komentiraju i ispravljaju ako je potrebno. U nastavku aktivnosti podijelite s učenicima nastavni listić koji možete oblikovati u alatu Word. Osmislite pitanja i zadatke tako da se koristite primjerima iz teksta koji su učenici dobili za čitanje. Možete osmisliti zadatke u kojima se od učenika traži da zadanoj riječi iz teksta pridruže drugu riječ tako da nastane minimalni par. Neka učenici izdvoje jednu riječ iz teksta i na temelju prethodog dijela aktivnosti zaključe i napišu od kojih se fonema i grafema sastoji taj jezični znak, a što je glas; može li se fonemu odrediti izraz i sadržaj i koja je njegova uloga u riječi (prema primjeru minimalnog para, tj. prema fonološkoj opreci).

U zadatcima učenici mogu na temelju ponuđenog primjera zaključiti kako se pojedini fonem izgovara u različitim fonološkim okolinama i tako na primjeru prepoznati alofone. Možete zadati primjere riječi iz teksta i tražiti od učenika da u njima označe alofone. Neka se učenici prisjete i podjele glasova. Možete im u zadatcima izdvojiti riječi iz teksta i tražiti da iz njih ispišu pojedine glasove (prema zvučnosti, načinu tvorbe, mjestu tvorbe). U nastavku u pročitanom tekstu pronađite primjere i zadajte učenicima riječi u kojima su se dogodile glasovne promjene (npr. stručnjak – stručnjaci), neka učenici na primjeru uoče što je morfonem i nakon toga u tekstu pronađu i zapišu još tri primjera. Osmislite i zadatke u kojima će učenici rastavljati riječi na slogove i uočiti ulogu slogotvornoga glasa „r“. Navedite nekoliko primjera riječi kojima učenici mogu dodati morfem ili ga ukloniti i tako im promijeniti značenje. Kad učenici u paru riješe zadatke s nastavnog listića, neka pročitaju odgovore, komentiraju s ostalim učenicima i isprave moguće pogreške.

Na kraju aktivnosti podijelite učenike u grupe; svaka će grupa dobiti svoj dio zadataka, a učenici će se dogovoriti i dodijeliti zadatak svakom članu grupe (zadajte rok za njegovu izradu), a za komuniciranje se mogu koristiti aplikacijom Teams. Neka učenici osmisle scenarij za igru escape room, a mogu je oblikovati s pomoću alata Genially. Scenarij treba biti utemeljen na priči u kojoj, za uspješno završavanje igre, treba riješiti niz zagonetki i zadataka o fonemima, alofonima, morfemima, morfonemima, glasovima i slogovima. Svaka grupa treba osmisliti jedan dio igre. Kad završe zadatak, igru mogu predstaviti i drugim učenicima i ponuditi je kao školsku aktivnost u kojoj mogu sudjelovati, a najuspješnijima se mogu dodijeliti i simbolične nagrade.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće.

Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Tekstove koje će učenici čitati grafički prilagodite za učenike sa specifičnim teškoćama u učenju: povećajte font (Arial, Verdana, Comic Sans) na 14pt i veći, kao i prored između rečenica, postavite lijevo poravnanje. Pozadina i boja teksta trebaju ga činiti lako čitljivim i stvarati jasan kontrast. Za nove pojmove izradite podsjetnike koji će biti vidljivi i lako dostupni učenicima. Koristite se vizualnim pomagalima koja jasno prikazuju veze između fonema i grafema.

Uključite što više osjetila u učenje kako biste olakšali razlikovanje fonema i grafema. Možete se koristiti tijelom za oblikovanje slova, bojama za označavanje zvuka u riječima ili različitim teksturama (poput pješčanih slova), kako biste potaknuli motoričko učenje.

Učenicima dajte dodatne smjernice, primjere ili modele rješavanja zadatka na nastavnom listiću, kako bi učenici imali jasnu predodžbu o tome što se od njih očekuje.

Prilagodite zadatke na nastavnom listiću individualnim učenikovim potrebama. Možete smanjiti broj zadataka, pojednostavniti ih ili prilagoditi potrebama učenika s teškoćama.

Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatom Teams. Prema potrebi, izradite pisane ili slikovne upute za upotrebu.

Prilikom rada u grupi i kreiranja igre učeniku s teškoćama jasno definirajte zadatke i ulogu u grupi.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Potaknite učenike na to da osmisle igru stvaranja novih riječi. Mogu odabrati nekoliko morfema, a zadatak igre može biti stvaranje novih riječi s pomoću tih morfema. Nakon što smisle novu riječ trebaju opisati njezino značenje. Ideje mogu razmijeniti tako da objave riječi i njihove opise u alatu Lino. Nakon toga učenici mogu raspravljati o navedenim riječima.

Aktivnost započinje metodom obrnute učionice. Učenici trebaju opisati pojmove: fonem, morfem, morfonem; alofon, zatim objasniti razliku između fonema i glasa, istražiti raspodjelu fonema i proučiti slog. Nakon toga aktivnost se provodi tako da učenici rade u paru, a tijekom rada mogu se koristiti udžbenikom i mrežnim izvorima (Hrvatska školska gramatika, Hrvatska enciklopedija). Odaberite Camusovo djelo Stranac, inačicu u stripu. Zatim svakom paru dodijelite jedan dio stripa s dijalogom za analizu.

Oblikujte nastavni listić u alatu Wizer i podijelite poveznicu s učenicima. U zadatcima na nastavnom listiću izdvojite riječi iz stripa. Neka ih učenici pronađu u dijalogu i analiziraju ih prema zadanim pitanjima na nastavnom listiću. Pitanja i zadatke osmislite tako da učenici analiziraju izdvojene riječi, podijele ih na morfeme i na slogove, zaključe kakav je odnos morfema i sloga (je li slog jednak morfemu, veći ili manji od morfema). Zadajte zadatke za pronalaženja alofona. Zatim neka učenici s pomoću priloženoga teksta navedu primjer morfonema. Izdvojite dvije do tri riječi i neka im učenici dodaju morfem i tako tvore novu riječ ili novi oblik iste riječi.

Neka se prisjete i zaključe kako se naziva morfem kojim se tvori nova riječ, a kako onaj kojim se tvori novi oblik iste riječi. Na kraju tog dijela aktivnosti neka učenici zaključe kako se u stripu, osim riječi, bilježe i drugi zvukovi i glasovi te neka se prisjete kako se nazivaju takve riječi kojima se oponaša neki zvuk. Pitajte učenike što misle o tome kako im poznavanje jezičnih pojmova koje proučavaju može pomoći i kako im može koristiti u svakodnevnom izražavanju (u pisanju i govorenju).

U nastavku aktivnosti dajte učenicima zadatak neka u paru napišu dijalog od deset rečenica. Pritom se trebaju koristiti razgovornim jezikom (žargonom), obilježjima zavičajnoga govora, (skraćivanje slogova izostavljanjem samoglasnika, premetanje glasova, nestandardni naglasci…). Kad napišu dijalog, učenici će ga uprizoriti tako da svaki član para pročita svoj dio (dijalog treba biti napisan materinskim, nestandardnim idiomom, i tako ga trebaju i pročitati). Ostali učenici trebaju slušati i bilježiti zapažanja o dijalogu (razlike u odnosu na standardnojezičnu normu u oblicima riječi, glasovnom sastavu, naglascima). Nakon toga o svemu razgovarajte s učenicima.

Upitajte učenike postoje li društvene predrasude u vezi s načinom govora, izgovorom glasova, misle li da se na taj način nekoga može i diskriminirati. Pitajte ih jesu li se i sami našli u situaciji da procjenjuju ljude po tome kako govore (kojim se riječima koriste, kako izgovaraju glasove) iako ne poznaju osobu. Neka učenici kažu što misle o takvom stvaranju dojma. Razgovarajte o bogatstvu jezičnih različitosti i o jednakoj vrijednosti i važnosti mjesnih govora i standardnoga jezika.

Na kraju dajte učenicima zadatak da i sami oblikuju strip koji treba imati 10 – 12 kadrova (slika), a koji mogu izraditi s pomoću aplikacije Make Beliefs Comics. Tema stripa bit će pojmovi o kojima su učili (fonemi, alofoni, morfemi, morfonemi, slogovi, glasovi) prikazani u stripu (slikom i riječima) na zabavan i duhovit način. Zadajte rok za završavanje tog zadatka, a zatim možete organizirati predstavljanje učeničkih stripova na jednom nastavnom satu.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće.

Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Nove pojmove pokušajte povezati s prethodnim znanjem učenika. Prilagodite upute tako da budu jasne, jednostavne i razumljive. Izbjegavajte složene fraze, duge rečenice ili stručne pojmove koji bi mogli zbuniti učenika. Koristite se konkretnim primjerima ili ilustracijama kako biste učenicima olakšali razumijevanje. Uputite učenike na točno određene sadržaje koje trebaju proučiti kako bi razumjeli navedene pojmove.

Potaknite inkluzivno okruženje pri radu u grupi. Uključite vršnjake koji će biti podrška učeniku s teškoćama i prihvaćati različitosti. Potičite suradnju bez obzira na prepreke. Učeniku s teškoćama dajte jasnu ulogu i zadatak u grupnom radu. Umjesto slušanja zvučnih zapisa različitih zavičajnih govora učenici s oštećenjem sluha mogu čitati različite primjere zavičajnoga govora. Tijekom poučavanja u radu s digitalnim alatom Make Beliefs Comics učeniku posvetite više vremena. Pokažite mu slijed koraka sve dok samostalno ne ovlada digitalnim alatom. Pripremite pisane i/ili slikovne upute i popis koraka u radu s digitalnim alatom, kako bi kasnije učenicima mogli služiti kao podsjetnik.

Prilikom oblikovanja stripa možete smanjiti broj kadrova − sličica. Ako je potrebno, povećajte polja ili oblačiće u stripu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Potaknite učenike na to da istraže obilježja zavičajnoga govora. Mogu istražiti kako se izgovaraju pojedini glasovi i slogovi, koja su naglasna obilježja riječi. O tome mogu pripremiti prezentaciju s pomoću alata PowerPoint i održati kratko predavanje za ostale učenike.

Kako provesti aktivnost u online okruženju

Aktivnost započinje u digitalnom alatu za suradnju u kojem se provodi nastava na daljinu (npr. MS Teams) metodom obrnute učionice. Učenici trebaju opisati pojmove fonem, morfem, morfonem; alofon; objasniti razliku između fonema i glasa, istražiti raspodjelu fonema i proučiti slog.

Nakon toga omogućite učenicima rad u paru tako što ćete im otvoriti sobe za rad, a tijekom rada mogu se koristiti udžbenikom i mrežnim izvorima (Hrvatska školska gramatika, Hrvatska enciklopedija). Odaberite Camusovo djelo Stranac, inačicu u stripu, i svakom paru dodijelite jedan dio stripa s dijalogom za analiziranje.

Oblikujte nastavni listić u alatu Wizer i podijelite poveznicu s učenicima. U zadatcima na nastavnom listiću izdvojite riječi iz stripa. Neka ih učenici pronađu u dijalogu i analiziraju ih prema zadanim pitanjima na nastavnom listiću. Pitanja i zadatke osmislite tako da učenici analiziraju izdvojene riječi, podijele ih na morfeme i na slogove, zaključe kakav je odnos morfema i sloga (je li slog jednak morfemu, veći ili manji od morfema). Zadajte zadatke za pronalaženje alofona. Zatim neka učenici s pomoću priloženoga teksta navedu primjer morfonema. Izdvojite dvije do tri riječi i neka im učenici dodaju morfem i tako tvore novu riječ ili novi oblik iste riječi.

Vratite učenike u zajednički prostor za komunikaciju i suradnju i zamolite ih da se prisjete i zaključe kako se naziva morfem kojim se tvori nova riječ, a kako onaj kojim se tvori novi oblik iste riječi. Na kraju tog dijela aktivnosti neka učenici zaključe kako se u stripu, osim riječi, bilježe i drugi zvukovi i glasovi te neka se prisjete kako se nazivaju riječi kojima se oponaša neki zvuk. Pitajte učenike što misle o tome kako im poznavanje jezičnih pojmova koje proučavaju može pomoći i kako im može koristiti u svakodnevnom izražavanju (u pisanju i govorenju).

U nastavku aktivnosti ponovno otvorite sobe za red učenika u paru. Zadatak im je napisati dijalog od deset rečenica. Pritom se trebaju koristiti razgovornim jezikom (žargonom), obilježjima zavičajnoga govora, (skraćivanje slogova izostavljanjem samoglasnika, premetanje glasova, nestandardni naglasci…). Kad napišu dijalog, učenici će ga uprizoriti tako da svaki član para pročita svoj dio. Svoj će dijalog snimiti u sobi za rad i podijeliti ga u zajedničkom prostoru. Ostali učenici trebaju slušati i bilježiti zapažanja o dijalogu (odstupanja od standardnojezične norme u oblicima riječi, glasovnom sastavu, naglascima). Nakon toga o svemu zajedno raspravljajte s učenicima.

Razgovarajte s učenicima o tome postoje li društvene predrasude u vezi s načinom govora, izgovorom glasova, misle li da se na taj način može i diskriminirati ljude. Pitajte ih jesu li se i sami našli u situaciji da procjenjuju ljude po tome kako govore (kojim se riječima koriste, kako izgovaraju glasove) iako ne poznaju osobu, neka učenici kažu što misle o takvom stvaranju dojma i kako se mogu oduprijeti predrasudama. Razgovarajte o bogatstvu jezičnih različitosti i o jednakoj vrijednosti i važnosti mjesnih govora i standardnoga jezika.

Na kraju dajte učenicima zadatak neka i sami oblikuju strip koji treba imati 10 – 12 kadrova (slika), mogu ga izraditi s pomoću aplikacije Make Beliefs Comics. Tema će biti pojmovi o kojima su učili (fonemi, alofoni, morfemi, morfonemi, slogovi, glasovi) prikazani u stripu (slikom i riječima) na zabavan i duhovit način. Zadajte rok za završavanje tog zadatka, a zatim možete organizirati predstavljanje učeničkih stripova na jednom nastavnom satu.

Aktivnost počinje slušanjem jedne emisije Hrvatskog radija Govorimo hrvatski. Odaberite jednu emisiju koju možete povezati s temom nastavnog sata. U aplikaciji Teams objavite poveznicu tako da učenici mogu ponovno slušati ako to bude potrebno. Učenicima dajte zadatak neka zabilježe što je tema emisije, što su doznali i koje su savjete čuli. Svoje bilješke neka oblikuju kao kratak vezani tekst s trodijelnom strukturom (uvod, središnji dio, završni dio). Nakon toga učenici mogu raditi u pet grupa; neka se koriste udžbenikom i mrežnim izvorima (Hrvatska školska gramatika, Hrvatska enciklopedija), istražuju i opisuju pojmove: fonem, alofon, morfem, morfonem, slog; opisuju razliku između fonema i glasa.

Nakon toga svaka grupa izvješćuje o rezultatima rada, a ostali uspoređuju i komentiraju. Povežite te spoznaje o glasovima, slogovima i oblicima riječi s temom o jezičnoj kulturi u javnom prostoru, na društvenim mrežama. Pitajte učenike što misle o tome koliko se poštuju pravila u govorenju i pisanju. Neka učenici kažu primjećuju li jezične pogreške u svakodnevnoj upotrebi jezika u govoru i pismu (u različitim medijima, u društvu u svojih vršnjaka, u službenoj komunikaciji). Pitajte učenike u kojim se situacijama koriste razgovornim jezikom, mjesnim govorom ili žargonom, a u kojima se služe standardnim jezikom.

Razgovarajte o jezičnoj raznolikosti i istoj vrijednosti mjesnih govora i standardnoga jezika i o različitim komunikacijskim situacijama u kojima se koriste. Zatim podijelite nastavni listić (digitalni ili tiskani), možete ga oblikovati u alatu Word ili Wizer. Neka sadrži primjere medijskih naslova, kraćih ulomaka ili tekstova (vijesti) u kojima postoje različite vrste pogrešaka (povežite to i s temom slušane radijske emisije). Neka učenici na nastavnom listiću analiziraju navedene primjere iz medija: pogrešne oblike riječi, pogrešno provedene (ili neprovedene) glasovne promjene… Osmislite zadatke u kojima će učenici na primjeru medijskih tekstova uočavati pojavu alofona, morfonema, analizirati kako su riječi rastavljene na slogove, zaključiti o razlici između rastavljanja riječi na slogove i na morfeme. Pronađite primjere fonetiziranih riječi iz stranih jezika, neka učenici uoče razliku u zapisivanju pojedinih oblika (npr. Shakespeareov i šekspirovski). Kad završe taj zadatak, učenici trebaju pročitati svoje primjere i rješenja te o njima zajedno razgovarati.

Na kraju aktivnosti dajte učenicima zadatak za rad u paru. Zadajte rok za završetak zadatka. Neka svaki par odabere s nastavnog listića jedan primjer pogreške iz medijskog teksta. O tome trebaju snimiti svoj jezični savjet u alatu Audacity. U aplikaciji Teams svaki par treba objaviti svoj zvučni zapis koji će tako biti dostupan drugim učenicima. Nakon toga učenici mogu odabrati zvučne zapise koje žele objaviti kao jezične savjete na školskoj mrežnoj stranici ili stranici društvene mreže.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće.

Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Učenicima s oštećenjem sluha pripremite tekst radijske emisije koju će slušati na satu. Izradite predložak za bilježenje kako biste učenike usmjerili na bitno. Predložak će im pomoći i prilikom pisanja vezanog teksta. Za rad u paru i istraživanje uputite učenike na točno određene izvore informacija kako biste im olakšali istraživanje i prema potrebi grafički i sadržajno prilagodili tekst. Za snimanje jezičnog savjeta učeniku unaprijed zadajte primjer pogreške. Učenicima strukturirajte koje sve upute njihov savjet treba sadržavati. Nekim učenicima s teškoćama bit će lakše ako im omogućite da svoj savjet zapišu, a ne da ga snimaju. Pripremite pisane i/ili slikovne upute i korake u radu s digitalnim alatima Audacity i Teams kako bi kasnije služili kao podsjetnik.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Za učenike koji žele znati više možete pripremiti zadatak za analiziranje jezične povijesti riječi; neka prouče zadane arhaične riječi, usporede ih s njihovim suvremenim izrazima i opišu promjene (fonema, morfema, izgovora glasova, pisanja grafema). Rezultate svog istraživanja trebaju predstaviti drugim učenicima.