Prije provođenja aktivnosti podijelite učenike u pet grupa i svakoj grupi dodijelite jedan roman koji trebaju pročitati svi članovi grupe. Odaberite romane nastale potkraj 20. i početkom 21. stoljeća, romane koji imaju neku poveznicu, npr. u temi, žanru. To mogu biti: Rani dani (Goran Tribuson), Zašto sam vam lagala (Julijana Matanović), Hotel Zagorje (Ivana Bodožić), Zaboravljeni sin (Miro Gavran), Črna mati zemla (Kristian Novak). Za provođenje aktivnosti pripremite ulomke iz tih pet hrvatskih romana koji mogu biti tematski povezani (odrastanje kao tema), a mogu se razlikovati po stilu i autorovu pristupu temi. S pomoću alata Word pripremite nastavne listiće (digitalne ili tiskane). Neka učenici, odgovarajući na pitanja i rješavajući zadatke, istražuju o temi djela, likovima i događajima, strukturi romana; neka obrate pozornost na postmodernistička obilježja – strukturiranje priče od više dijelova, žanrovsku hibridnost; infantilno pripovijedanje, autobiografizam, žensko pismo, elementi proze u trapericama; povijesni i društveni kontekst u romanu; neka istraže i kada je roman objavljen.

Nakon toga svaka grupa predstavlja pročitano djelo; učenici govore o čemu su istraživali, što su zaključili; čitaju odgovore, a ostali mogu komentirati i postavljati pitanja. Razgovarajte s učenicima o temi romana, pitajte ih je li im tema zanimljiva, što im se svidjelo, jesu li prepoznali neke vlastite poglede na svijet, osjećaje, ideje, misli… Neka učenici razmisle i odgovore mogu li pročitano djelo usporediti s nekim drugim djelom iz svoga čitateljskog iskustva. Pitajte učenike jesu li uočili neka problemska pitanja u romanu, nešto o čemu bi voljeli raspraviti, ispitati stavove svojih vršnjaka. Razgovarajte i o obiteljskim i društvenim odnosima koji su prikazani u romanima. Pitajte učenike jesu li u pročitanom djelu prepoznali neke probleme koji se pojavljuju u društvu (problem diskriminacije, pitanje slobode i njezinih granica, odnos prema autoritetima, problem zlostavljanja, dječje traume…), neka kažu što misle o tome mogu li književna djela pomoći da se osvijeste takva pitanja i problemi u društvu, mogu li potaknuti pojedinca da prepozna i reagira ako u svojoj okolini primijeti što slično.

Neka učenici kažu hoće li doživljaj nekog djela koje su čitali u djetinjstvu ili ranoj mladosti biti drukčiji ako to djelo pročitaju u nekom kasnijem životnom razdoblju i zašto. Razgovarajte s učenicima o vremenskom i društvenom kontekstu u kojem je nastao roman, neka učenici komentiraju jesu li prepoznali bilo kakav utjecaj tadašnjeg vremena ili društvenih zbivanja na pročitano djelo. Pitajte učenike bi li preporučili roman za čitanje, kome bi ga preporučili i zašto, neka obrazlože. Nakon tog dijela aktivnosti dajte učenicima zadatak neka pronađu neki mrežni izvor (forum, blog, društvene mreže, portal) na kojem su pisali kritičari ili su čitatelji raspravljali o tom djelu i opisali svoje dojmove o romanu i neka komentiraju slažu li se s dojmovima i mišljenjem kritičara ili drugih čitatelja.

Neka svaki član grupe napiše svoj komentar o romanu i objavi ga u aplikaciji Teams. Zatim svaki učenik u grupi piše zamišljeni intervju s glavnim likom pročitanog romana. Na temelju fabule učenici mogu oblikovati pitanja (10 – 12) i osmisliti odgovore koje bi lik dao. Nastavnik priprema predložak u programu Word, odabire izgled novinske stranice. Na tom se predlošku navode informacije o djelu i autoru, objavljuje se intervju s likom, stranica se uređuje, dodaju se naslovi, fotografije, izgledat će kao novinska stranica. Na kraju aktivnosti sve grupe podijele svoje predloške, koji se komentiraju i vrednuju (za vrednovanje oblikujte tablicu i podijelite ih s učenicima u aplikaciji Teams). Učenici mogu odabrati najuspješnije radove i objaviti ih na školskoj mrežnoj stranici.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i karakteristikama same teškoće.

Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Prilagodite ulomak koji učenici trebaju pročitati funkcioniranju učenika. Ako je potrebno omogućite učenicima pristup audio verzijama romana.

Prema potrebi smanjite broj zadataka na listiću ili skratite tekst. Koristite kratke rečenice i jednostavne upute za rješavanje zadataka na listiću. Povećajte font i razmak između redaka. Koristite boje, ilustracije i druge vizualne elemente kako biste privukli pažnju učenika i olakšali razumijevanje pitanja. Ako je potrebno omogućite učenicima dodatno vrijeme za završetak listića, mogućnost rada u paru ili individualizirane upute. Dopustite učenicima da izaberu alternativne zadatke umjesto pisanja komentara. To može uključivati ​​izradu plakata, prezentacija i slično. Neka zadatci budu prilagođeni individualnim karakteristikama učenika.

Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatom Teams. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više mogu istražiti koji su pisci svjetske književnosti 20. i 21. stoljeća pisali romane o istoj temi. Neka zabilježe podatke o autorima i djelu i sastave popis prijedloga za čitanje. Taj popis mogu objaviti na školskoj mrežnoj stranici.

Za provođenje aktivnosti pripremite pet kratkih priča koje pripadaju 20. i 21. stoljeću. Neka učenici rade u pet grupa; svaka grupa čita jednu kratku priču. To mogu biti nagrađivane priče (odabrane na književnim natječajima ili objavljene u zbirkama kratkih priča): Sarajevski Marlboro (Miljenko Jergović), Zaboravio sam gdje sam parkirao (Ante Tomić), Nema se što učiniti (Korana Serdarević), Sto lica oporbenog psa (Oliver Jukić), U malu je uša đava (Tisja Kljaković Braić).

Na početku aktivnosti dajte učenicima zadatak neka pretraže mrežne medijske tekstove i prouče i zabilježe podatke o medijskom prikazu odabranih priča (tko je o njima pisao, što se pisalo, gdje se pisalo).

Nakon toga svaka grupa analizira pročitanu priču prema zadanim smjernicama: vrijeme, mjesto, tko je protagonist, gdje se nalazi, kako živi, čime se bavi, čime je zaokupljen… Za taj zadatak možete pripremiti digitalni nastavni listić u alatu Wizer. Nakon što učenici završe zadatak neka svaka grupa prikaže svoj listić i objavi rezultate istraživanja i svoja zapažanja. Razgovarajte s učenicima o temi priče. Neka učenici komentiraju i način prikazivanja teme, doživljaj stvarnosti, stilska obilježja priče, strukturu priče. Pitajte ih što misle o takvu načinu pripovijedanja, kratkoj formi i dinamici priče, o završetku priče koji može biti neočekivan ili otvoren, ostavljen čitatelju na promišljanje, prosuđivanje i zaključivanje.

Neka kažu primjećuju li povezanost teme s vremenskim kontekstom i društvenim okolnostima. Pitajte ih misle li da je ta tema još uvijek aktualna. Razgovarajte o prikazanim problemima i pitanjima postavljenim u kratkim pričama. Neka učenici kažu mogu li u svakodnevici primijetiti neke obrasce ponašanja pojedinaca ili društvene pojave o kojima govore pročitane priče (odnos odraslih i djece ili mladih, odnos pojedinca i društva, društvena ili politička nepravda, komične situacije). Pitajte učenike kako oni reagiraju (ili kako bi reagirali) na takve pojave, kome bi se obratili u vezi s nekim pitanjima ili problemima (obitelji, društvenim ustanovama...).

U nastavku aktivnosti možete se koristiti jednostavnom dramskom improvizacijom. Iz pročitanih priča izdvojite neke rečenice (svakoj grupi dajte rečenice iz priče koju su pročitali). Najprije pozovite dva učenika i dajte im početnu rečenicu za razgovor o zadanoj temi (npr. obiteljska laž). Neka na temelju te rečenice nastave razgovor i pokušaju razviti sukob među likovima. Ostali učenici promatraju i slušaju. Kad se nekome od njih učini da se može pridružiti onima na sceni, može to učiniti izgovarajući neku svoju rečenicu. Nako što dođu svi članovi jedne grupe i na neki način razriješe situaciju, možete završiti improvizaciju. Nakon toga razgovarajte s učenicima o situaciji, razgovoru i postupcima likova; sudionike pitajte kako su se osjećali u toj situaciji, a promatrače pitajte što su uočili, neka iznesu svoja promišljanja o viđenoj situaciji. Potaknite učenike neka razmisle o tome kako takve rečenice iz svakodnevnih situacija mogu biti poticaj za pisanje kratke priče.

Razgovarajte s učenicima o strukturi kratke priče i o poticaju za pisanje. Pitajte učenike što misle, na temelju svog čitateljskog iskustva, kako svakodnevno životno okruženje i događaji mogu biti poticaj za pisanje kratke priče (smišljanje teme, odabir protagonista). Neka učenici razmisle i kažu mogu li pronaći neki poticaj iz svog svakodnevnog života; neka napišu koju bi temu odabrali za svoju kratku priču, tko bi bio protagonist njihove priče i kako bi tu priču učinili zanimljivom za čitanje. Nakon toga svaki učenik u grupi treba napisati preporuku za čitanje kratke priče koju su analizirali, a preporuke svih grupa potom objavite na školskoj mrežnoj stranici ili stranici društvene mreže.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće.

Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Prilagodite priču koju učenici trebaju učenikovim mogućnostima. Ako je potrebno, omogućite mu pristup audioinačici priče. Suzite područje istraživanja na mreži i uputite učenike na točno određene stranice ili izvore informacija.

Prema potrebi, smanjite broj zadataka na listiću ili skratite tekst. Koristite se kratkim rečenicama i jednostavnim uputama za rješavanje zadataka na listiću. Povećajte font i razmak između redaka, koristite se bojom, ilustracijama i drugim vizualnim elementima kako biste privukli pažnju učenika i olakšali razumijevanje pitanja. Ako je potrebno, omogućite učenicima dodatno vrijeme za završetak listića, mogućnost rada u paru ili individualizirane upute. Pružite učenicima jasne i sažete upute o tome što se od njih očekuje u pisanju priče. Ponudite učenicima korake koje mogu pratiti kako bi imali strukturu i smjer prilikom pisanja (predloške i okvire za pisanje sastavka). Za učenike sa specifičnim teškoćama u učenju omogućite ​​usmeno izražavanje ideja, razgovor o temi ili snimanje.

Osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama, kako bi mogli dovršiti svoje priče.

Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatom Wizer. Izradite pisane ili slikovne upute za njegovo korištenje.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više mogu odabrati jednog autora ili autoricu suvremene kratke priče i sastaviti pitanja za intervju s tom osobom. Ako je moguće, mogu kontaktirati s tim autorom ili autoricom, dogovoriti se da im pošalju pitanja i zamoliti ih neka im napiše odgovore, a zatim taj intervju mogu objaviti na školskoj mrežnoj stranici.

Za provođenje aktivnosti pripremite pet dramskih djela iz 20. i 21. stoljeća. Podijelite učenike u pet grupa i neka svaka grupa pročita jednu dramu prije provođenja aktivnosti.

To mogu biti drame: Nemreš pobjeć od nedjelje (Tena Štivičić), Dobro došli u plavi pakao (Borivoj Radaković), Svećenikova djeca (Mate Matišić), Adio pameti (Ružica Gašperov), Umri ženski (Marina Vujčić). Neka pronađu i jedan tekst o toj drami (medijski, znanstveni ili kritički), pročitaju ga i usporede sa svojim čitateljskim iskustvom.

Na početku aktivnosti dajte učenicima zadatak neka istražuju podatke o protagonistu/protagonistici pročitane drame i na temelju toga izrađuju životopis lika (tko je, odakle je, kakav je…); sve grupe koriste se alatom Piktochart i oblikuju životopis svog lika. Na kraju tog dijela aktivnosti svaka grupa treba predstaviti rezultate svog rada.

Nakon toga uputite učenike na to da se dogovore tko će u grupi preuzeti ulogu glavnog lika i u nastavku se koristiti dramskom tehnikom vrući stolac. Svaki će lik ispričati svoju priču, iznijeti svoj problem, pitanja, razmišljanja, dvojbe... Ostali učenici mogu sudjelovati tako da postavljaju pitanja, upućuju savjet, predlažu rješenja. Nakon što svaki lik ispriča svoju priču organizira se razredna rasprava Dramski kaleidoskop.

Neka učenici komentiraju kako su se osjećali u ulozi lika, a ostali sudionici neka iznesu svoje dojmove. Zatim potaknite učenike na to da raspravljaju o pročitanim dramskim djelima koja pružaju uvid u različita životna iskustva u različitim okolnostima u nekom društvenom okruženju i povijesnom trenutku. Pitajte ih koje društvene probleme i pitanja uočavaju, neka kažu prepoznaju li sličnost dramskih situacija s onima u suvremenom društvu (ponašanje pojedinaca i skupina, međuljudski odnosi, položaj žena u društvu).

Pitajte ih kako se čitatelj pritom osjeća, što osjeća prema likovima (i suosjeća li), kako to utječe na čitateljev svjetonazor, na životna iskustva, potiče li ga na djelovanje, na promjene… Neka učenici kažu mogu li, na temelju čitateljskog iskustva, prepoznati neke obrasce ponašanja u društvu, emocije i odnose među ljudima, misle li da im to iskustvo prepoznavanja može pomoći u životnim situacijama i kako.

Neka svaki učenik napiše recenziju pročitanog dramskog djela i objavi je u aplikaciji Teams, a ostali učenici recenziju mogu komentirati. Na kraju aktivnosti svaka grupa treba u alatu Thinglink osmisliti i snimiti videonajavu za pročitano dramsko djelo. Videonajave možete objaviti na školskoj mrežnoj stranici.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće.

Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Prilagodite dramska djela koja učenici trebaju pročitati učenikovim mogućnostima. Ako je potrebno, omogućite učenicima pristup audioinačicama dramskih djela. Suzite područje istraživanja i uputite učenike na točno određene izvore ili mrežne stranice. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje. Potičite prihvaćanje mišljenja svih učenika prilikom sudjelovanja u panel-diskusiji.

Iskoristite prednosti tehnologije kako biste prilagodili sudjelovanje učenika s teškoćama. Koristite se aplikacijama, softverima za govor, platformama za sudjelovanje u raspravi. Ohrabrite učenike na izražavanje mišljenja i ideja na način koji odgovara njihovim mogućnostima. Ne inzistirajte na čitanju naglas ili javnom govorenju učenika s teškoćama u jezičnoj, govornoj i glasovnoj komunikaciji. Za pisanje recenzije dajte jasne upute, primjere i predloške za pisanje. Prema potrebi, produžite vrijeme za pisanje. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima: Piktochart i Thinglink. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više mogu odabrati jedan dramski tekst koji je i ekraniziran, zatim pročitati tu dramu i pogledaju njezinu ekranizaciju. Neka usporede te dvije inačice, a svoje iskustvo mogu predstaviti drugim učenicima s pomoću prezentacije u alatu PowerPoint.